EK: Proljetna gospodarska prognoza 2020.: duboka i neujednačena recesija te nesiguran oporavak

U proljetnoj gospodarskoj prognozi 2020. predviđa se da će se gospodarstvo europodručja u 2020. smanjiti za rekordnih 7¾ %a u 2021. narasti za 6¼ %. Gospodarstvo EU-a će se po predviđanjima u 2020. smanjiti za 7½ %, a u 2021. narasti za oko 6 %. Projekcije rasta za EU i europodručje u odnosu na jesensku gospodarsku prognozu 2019. revidirane su naniže za približno devet postotnih bodova.

Udar na gospodarstvo EU-a je simetričan jer je pandemija pogodila sve države članice, ali mogu se očekivati znatne razlike u padu outputa u 2020. (od –4¼ % u Poljskoj do –9¾ % u Grčkoj) i jačini oporavka u 2021. Gospodarski oporavak pojedine države članice neće ovisiti samo o razvoju pandemije u toj državi, već i o strukturi njezina gospodarstva i sposobnosti odgovora na krizu s pomoću stabilizacijskih politika. S obzirom na međuovisnost gospodarstava EU-a, dinamika oporavka u svakoj državi članici utjecat će i na jačinu oporavka drugih država članica.

Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik nadležan za gospodarstvo u interesu građana, izjavio je: U ovom trenutku samo okvirno možemo pretpostaviti razmjer i ozbiljnost udara koronavirusa na naša gospodarstva. Iako će neposredne posljedice na globalno gospodarstvo biti puno ozbiljnije od financijske krize, dalekosežnost posljedica ovisit će o razvoju pandemije, našoj sposobnosti da na siguran način ponovno pokrenemo gospodarstvo i da se oporavimo nakon toga. To je simetričan udar: sve su države članice EU-a pogođene i očekuje se da će sve ove godine imati recesiju. EU i države članice već su postigli dogovor o izvanrednim mjerama za ublažavanje posljedica krize. Preduvjet za zajednički oporavak ovisit će o kontinuiranim snažnim i koordiniranim odgovorima na krizu na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Zajedno smo jači.

Nakon velikog udarca na rast slijedi nepotpun oporavak

Pandemija koronavirusa ozbiljno je utjecala na potrošnju, industrijsku proizvodnju, ulaganja, trgovinu, tokove kapitala i lance opskrbe. Očekivano postupno popuštanje mjera ograničavanja trebalo bi postaviti temelje za oporavak, premda nije za očekivati da će gospodarstvo EU-a do kraja 2021. u potpunosti nadoknaditi ovogodišnje gubitke. Ulaganja će i dalje biti ograničena, a tržište rada neće se u potpunosti oporaviti.

Ključan preduvjet za ograničenje gospodarske štete i olakšanje brzog i čvrstog oporavka koji će gospodarstva usmjeriti na put održivog i uključivog razvoja bit će osigurati da su mjere politika EU-a i nacionalnih politika za odgovor na krizu i dalje učinkovite.

Očekuje se da će se nezaposlenost povećati, iako bi mjere politike to trebale ograničiti

Programi skraćenog radnog vremena, subvencije za plaće i potpore za poduzeća trebali bi pridonijeti zadržavanju radnih mjesta, no pandemija koronavirusa ipak će ozbiljno utjecati na tržište rada.

Predviđa se da će se stopa nezaposlenosti u europodručju povećati sa 7,5 % u 2019. na 9½ % u 2020., prije nego što se ponovno snizi na 8½ % u 2021. Za stopu nezaposlenosti u EU-u predviđa se povećanje sa 6,7 % u 2019. na 9 % u 2020., a zatim smanjenje na oko 8 % u 2021.

Neke će države članice zabilježiti veći porast nezaposlenosti od drugih. Posebno su ranjive države članice koje imaju velik udio radnika zaposlenih na određeno vrijeme i one s velikim udjelom radnika koji ovise o turizmu. I mladi koji u ovom trenutku ulaze na tržište rada teže će naći prvi posao.

Veliki pad inflacije

Ove godine očekuje se znatno sniženje potrošačkih cijena zbog pada potražnje i velikog pada cijena nafte, što bi zajedno trebalo više nego neutralizirati pojedina povećanja cijena uzrokovana poremećajima u opskrbi povezanima s pandemijom.

Trenutačno se predviđa da će inflacija u europodručju, izmjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, iznositi 0,2 % u 2020. i 1,1 % 2021. Predviđa se da će inflacija u EU-u iznositi 0,6 % u 2020. i 1,3 % u 2021.

Odlučne mjere politike dovest će do porasta javnog deficita i duga

Države članice odlučno su reagirale fiskalnim mjerama za ograničavanje gospodarskih posljedica pandemije. „Automatski stabilizatori”, kao što su isplate naknada za socijalno osiguranje u kombinaciji s diskrecijskim fiskalnim mjerama, trebali bi dovesti do povećanja potrošnje. Zato se očekuje da će ukupni državni deficit europodručja i EU-a porasti sa samo 0,6 % BDP-a u 2019. na približno 8 % u 2020., prije nego što se ponovno smanji na približno 3 % u 2021.

Udio javnog duga u BDP-u smanjivao se od 2014., a sada se očekuje njegovo ponovno povećanje. Predviđa se da će se u europodručju povećati s 86 % u 2019. na 102¾ % u 2020. te u 2021. smanjiti na 98¾ %. Za EU se predviđa da će se udio javnog duga u BDP-u povećati sa 79,4 % u 2019. na oko 95 % ove godine te zatim sljedeće godine smanjiti na 92 %.

Iznimno velika nesigurnost i pretežno negativni rizici

Proljetna prognoza povezana je sa stupnjem nesigurnosti koji je viši od uobičajenog. Temelji se na nizu pretpostavki o razvoju pandemije koronavirusa i povezanim mjerama ograničavanja. U osnovnom scenariju pretpostavlja se da će se ograničavanje kretanja postupno ukidati od svibnja nadalje.

I rizici povezani s tom prognozom neuobičajeno su veliki i pretežno negativni.

Ako pandemija bude teža i dugotrajnija nego što je trenutačno predviđeno, mogla bi prouzročiti puno veći pad BDP-a nego što je pretpostavljeno u osnovnom scenariju prognoze. Ako ne bude čvrste i pravodobne zajedničke strategije oporavka na razini EU-a, postoji rizik da bi kriza mogla dovesti do ozbiljnih poremećaja na jedinstvenom tržištu i dubokih gospodarskih, financijskih i socijalnih razlika među državama članicama europodručja. Postoji i rizik da bi pandemija mogla prouzročiti drastičnije i trajnije promjene u pogledu globalnih lanaca vrijednosti i međunarodne suradnje, što bi utjecalo na vrlo otvoreno i međusobno povezano europsko gospodarstvo. Posljedice pandemije mogle bi biti trajne i zbog stečajeva i dugotrajne štete za tržište rada.

Osim toga, i uvođenje carina nakon završetka prijelaznog razdoblja između EU-a i Ujedinjene Kraljevine moglo bi oslabiti rast, iako u EU-u u manjoj mjeri nego u Ujedinjenoj Kraljevini. 

Za Ujedinjenu Kraljevinu, isključivo tehnička pretpostavka

S obzirom na to da budući odnosi između EU-a i Ujedinjene Kraljevine još nisu jasni, predviđanja za 2021. temelje se na isključivo tehničkoj pretpostavci o statusu quo u pogledu njihovih trgovinskih odnosa. Te projekcije služe samo za prognozu i ne odražavaju pretpostavke ili predviđanja u pogledu ishoda pregovora između EU-a i Ujedinjene Kraljevine o njihovu budućem odnosu.

Kontekst

Prognoza se temelji na nizu tehničkih pretpostavki u vezi s tečajem, kamatnim stopama i cijenama roba zaključno s 23. travnja. Za sve ostale ulazne podatke, među ostalim i pretpostavke o vladinim politikama, u ovoj se prognozi uzimaju u obzir podaci do 22. travnja uključujući taj datum. Osim ako su politike uvjerljivo najavljene i potkrijepljene s dovoljno pojedinosti, u projekcijama se ne pretpostavljaju njihove promjene.

Europska komisija svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze (proljetnu i jesensku) i dvije privremene prognoze (zimsku i ljetnu). Privremene prognoze obuhvaćaju godišnje i tromjesečne podatke o BDP-u i inflaciji za tekuću i sljedeću godinu za sve države članice te agregate za EU i europodručje.

Sljedeća je gospodarska prognoza Europske komisije ljetna privremena gospodarska prognoza 2020., koja bi trebala biti objavljena u srpnju 2020. Ona će obuhvatiti samo rast BDP-a i inflaciju. Sljedeća potpuna prognoza bit će objavljena u studenome 2020.

Više informacija dostupno je na poveznici:

Proljetna gospodarska prognoza 2020.