DESI INDEKS: Novo izvješće Komisije potvrđuje važnost digitalne otpornosti u kriznim vremenima

12.06.2020.

Europska komisija jučer (11. 6. 20202.) je objavila rezultate Indeksa digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) za 2020., s pomoću kojeg se prate ukupni digitalni rezultati Europe i napredak država članica EU-a u digitalnoj konkurentnosti. Ovogodišnji DESI pokazuje da je ostvaren napredak u svim državama članicama i svim ključnim područjima obuhvaćenima tim indeksom.

Taj napredak još je važniji u kontekstu pandemije uzrokovane koronavirusom, koja je pokazala koliko su digitalne tehnologije neophodne jer zahvaljujući njima možemo i dalje raditi, pratiti širenje virusa i brže tragati za lijekovima i cjepivima. Nadalje, pokazatelji DESI-ja koji su relevantni za oporavak ukazuju na to da bi države članice EU-a trebale više raditi na poboljšanju pokrivenosti mrežama vrlo velikog kapaciteta, dodjeli frekvencijskih pojaseva za 5G u cilju komercijalnog uvođenja 5G usluga, poboljšanju digitalnih vještina građana i dodatnoj digitalizaciji poduzeća i javnog sektora.

 

Izvršna potpredsjednica Margrethe Vestager izjavila je: Kriza uzrokovana koronavirusom pokazala je da je nužno da građani i poduzeća budu povezani i da mogu međusobno komunicirati na internetu. Nastavit ćemo surađivati s državama članicama kako bismo utvrdili u koja je područja potrebno dodatno ulagati kako bi svi Europljani mogli imati koristi od digitalnih usluga i inovacija.

Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton dodao je: Podaci koje smo danas objavili pokazuju da je primjena digitalnih rješenja u industriji raširenija nego ikad prije. Moramo se pobrinuti da tim putem krenu i mala i srednja poduzeća te da se najnaprednije digitalne tehnologije primjenjuju u cijelom gospodarstvu.

 

U kontekstu plana oporavka za Europu, donesenog 27. svibnja 2020., DESI pruža informacije za analize za pojedine zemlje na kojima se temelje digitalne preporuke u okviru europskog semestra Time se državama članicama pomaže u ciljanom utvrđivanju potreba u području reformi i ulaganja te određivanju prioriteta, što će olakšati pristup Mehanizmu za oporavak i otpornost u vrijednosti od 560 milijardi eura. Tim će se mehanizmom osigurati sredstva za jačanje otpornosti gospodarstava država članica te će zahvaljujući njemu reforme i ulaganja podupirati zelenu i digitalnu tranziciju.

 

Glavni zaključci DESI-ja za 2020.

  • Finska, Švedska, Danska i Nizozemska ostvarile su najbolje ukupne rezultate u području digitalnih tehnologija u Uniji.
  • Neposredno iza njih su Malta, Irska i Estonija.
  • Međunarodni indeks digitalnoga gospodarstva i društva (I-DESI) pokazuje da najuspješnije zemlje EU-a zauzimaju vodeći položaj i na svjetskoj razini.
  • Najveća gospodarstva EU-a nisu predvodnici u digitalnom sektoru, što ukazuje na to da digitalnu transformaciju treba ubrzati kako bi EU uspješno ostvario usporednu digitalnu i zelenu transformaciju.
  • Najveći napredak u posljednjih je pet godina ostvarila Irska, a slijede je Nizozemska, Malta i Španjolska. Rezultati tih zemalja prema ljestvici DESI-ja znatno su iznad prosjeka Unije.

 

Budući da je pandemija imala velike posljedice na svih pet dimenzija koje prati DESI, rezultate iz 2020. trebalo bi tumačiti u kontekstu brojnih mjera koje su Komisija i države članice poduzele kako bi upravljale krizom i poduprle oporavak. Države članice poduzele su mjere za ograničavanje širenja zaraze i pružanje potpore zdravstvenim sustavima. Na primjer, uvedene su aplikacije i platforme za lakše pružanje usluga telemedicine i koordinaciju zdravstvenih resursa. Komisija je također poduzela određene mjere, među kojima je i izdavanje Preporuke o zajedničkom Unijinom paketu mjera za primjenu tehnologije i podataka radi suzbijanja i prevladavanja krize, posebno u vezi s mobilnim aplikacijama i upotrebom anonimiziranih podataka u aplikacijama za praćenje. Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) počelo je na zahtjev Komisije pratiti internetski promet kako bi se izbjeglo zagušenje.

 

Glavni zaključci u pet digitalnih područja

Indeks digitalnoga gospodarstva i društva prati napredak koji su države članice postigle u pet glavnih područja politika, a to su:

  • povezivost,
  • digitalne vještine,
  • upotreba interneta od strane pojedinaca,
  • integracija digitalnih tehnologija u poduzećima i
  • digitalne javne usluge.

 

Povezivost se poboljšala, ali treba učiniti više kako bi se zadovoljile rastuće potrebe. Države članice u nacionalna zakonodavstva prenose nova pravila EU-a donesena 2018. kako bi se potaknula ulaganja u fiksne i mobilne mreže vrlo velikog kapaciteta. Pretplatu na fiksni širokopojasni pristup internetu 2019. imalo je 78 % kućanstava, što je porast u odnosu na 70 % prije pet godina, a 4G mreže pokrivaju gotovo cjelokupno europsko stanovništvo. Međutim, pionirske frekvencijske pojaseve za 5G dosad je dodijelilo svega 17 država članica (pet više nego prošle godine). U pogledu spremnosti za 5G najviše su napredovale Finska, Njemačka, Mađarska i Italija. Pristup fiksnim širokopojasnim mrežama vrlo velikog kapaciteta ima 44 % kućanstava u Uniji.

 

Veći je napredak potrebno postići u području digitalnih vještina, osobito zato što je kriza uzrokovana koronavirusom pokazala da su odgovarajuće digitalne vještine ključne kako bi građani mogli pristupiti informacijama i uslugama. Velik udio stanovnika EU-a, njih 42 %, i dalje nema osnovne digitalne vještine. U cijeloj je Uniji 2018. radilo 9,1 milijun stručnjaka za IKT, što je 1,6 milijuna više nego prije četiri godine. Od poduzeća koja su 2018. zaposlila stručnjake za IKT, 64 % velikih poduzeća i 56 % MSP-ova navelo je da je ta slobodna radna mjesta bilo teško popuniti.

 

Iako je u pandemiji upotreba interneta naglo porasla, taj je trend bio prisutan i prije krize jer se 85 % ljudi služilo internetom najmanje jednom tjedno (porast u odnosu na 75 % u 2014.). Najviše je porasla upotreba videopoziva, kojima se 2018. služilo 49 %, a 2019. 60 % korisnika interneta. Internetsko bankarstvo i kupnja također su popularniji nego prije, a njima se služi 66 % odnosno 71 % korisnika interneta.

 

Poduzeća su sve digitaliziranija, a u tome prednjače velika poduzeća. Na napredne usluge računalstva u oblaku već se oslanja 38,5 % velikih poduzeća, dok je 32,7 % njih navelo da se služe analitikom velike količine podataka. Međutim, velika većina MSP-ova te digitalne tehnologije još ne iskorištava u potpunosti jer se uslugama računalstva u oblaku koristi tek 17 % njih, dok ih samo 12 % primjenjuje analitiku velikih količina podataka. Kad je riječ o e-trgovini, svoje proizvode i usluge na internetu je 2019. nudilo svega 17,5 % MSP-ova, što predstavlja vrlo mali porast od 1,4 postotna boda u odnosu na 2016. Suprotno tome, internetskom se prodajom 2019. koristilo 39 % velikih poduzeća.

Kako bi se potaknula e-trgovina, EU je postigao dogovor o nizu mjera, među kojima su uklanjanje neopravdanih prekograničnih prepreka i olakšavanje jeftinije prekogranične dostave paketa te zaštita prava potrošača na internetu i promicanje prekograničnog pristupa internetskom sadržaju. Od prosinca 2018. potrošači i poduzeća imaju pravo pristupa najboljim ponudama na internetu na cijelom području EU-a bez diskriminacije na temelju državljanstva ili boravišta.

 

Naposljetku, u porastu je trend upotrebe digitalnih javnih usluga u područjima e-uprave i e-zdravstva, što omogućuje veću učinkovitost i uštede za državna tijela i poduzeća, poboljšanu transparentnost i veće sudjelovanje građana u političkom životu. Pri podnošenju obrazaca javnoj upravi elektroničkim se sredstvima 2019. služilo 67 % korisnika interneta, što je porast u odnosu na 57 % u 2014. i dokaz da je praktičnije koristiti se uslugama potpomognutima IKT-om nego ispunjavati papirnate obrasce. U tom su području najuspješnije Estonija, Španjolska, Danska, Finska i Latvija.

 

Kontekst

Godišnjim Indeksom digitalnoga gospodarstva i društva mjeri se napredak država članica EU-a u razvoju digitalnoga gospodarstva i društva na temelju podataka Eurostata te podataka prikupljenih s pomoću specijaliziranih studija i metoda. Izvješća DESI-ja za 2020. temelje se na podacima iz 2019. Kako bi se poboljšala metodologija indeksa i uzela u obzir najnovija tehnološka dostignuća, u izdanje za 2020. uvedeno je nekoliko promjena pa on sad obuhvaća i pokrivenost fiksnom mrežom vrlo velikog kapaciteta. Kako bi se uzele u obzir promjene u izboru pokazatelja i ispravci osnovnih podataka, DESI je retroaktivno ponovno izračunan za prijašnje godine za sve države. Stoga je moguće da se rezultati i poredak država razlikuju u odnosu na prethodna izvješća. Budući da se podaci odnose na 2019., u DESI-ju za 2020. te pri izračunu prosjekâ EU-a u obzir je uzeta i Ujedinjena Kraljevina.

 

Dodatne informacije dostupne su na poveznicama

Indeks digitalnoga gospodarstva i društva – DESI za 2020.

DESI za 2020.: Pitanja i odgovori

Uspješnost zemalja u području digitalizacije

Alat za vizualizaciju podataka

DESI 2020 methodology

Digital technologies - actions in response to coronavirus pandemic

vrh stranice
vrh stranice