COVID-19: Videokonferencija ministara i ministrica gospodarstva i financija

Pozdravili su donošenje, pisanim postupkom, uredbe o privremenoj potpori radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE). U okviru instrumenta SURE državama članicama mogu se pod povoljnim uvjetima odobriti zajmovi ukupne vrijednosti do 100 milijardi eura za pomoć u financiranju nacionalnih programa skraćenog radnog vremena i sličnih mjera, dostupnih i samozaposlenim osobama, kao i za potporu određenim zdravstvenim mjerama, ponajprije na radnom mjestu radi odgovora na krizu.

„Zahvaljujući očuvanju radnih mjesta i zaštiti prihoda naših građana i građanki, vlade EU-a moći će negativan socijalni učinak ove zdravstvene krize svesti na najmanju moguću mjeru, a našim gospodarstvima omogućiti da iskoriste tu akumuliranu potražnju za što brže ponovno pokretanje gospodarske aktivnosti,“ rekao je Zdravko Marić, potpredsjednik vlade i ministar financija Republike Hrvatske

Instrument SURE jedna je od triju sigurnosnih mreža vrijednih 540 milijardi EUR, namijenjenih radnim mjestima i radnicima, poduzećima i državama članicama, o kojima je Euroskupina postigla dogovor 9. travnja 2020. Čelnici i čelnice EU-a podržali su dogovor 23. travnja i pozvali na to da paket postane operativan do 1. lipnja 2020.

Sigurnosna mreža za države članice, krizna potpora uslijed pandemije u okviru Europskog stabilizacijskog mehanizma, postala je operativna 15. svibnja 2020. nakon što je Euroskupina 8. svibnja postigla politički dogovor o značajkama i standardiziranim uvjetima instrumenta.

Ministri i ministrice razmotrili su i aktualne rasprave o operacionalizaciji sigurnosne mreže za poduzeća putem paneuropskog jamstvenog fonda Europske investicijske banke. Predsjedništvo je pozvalo na što skoriju finalizaciju tog instrumenta.

Komisija i Europska središnja banka predstavile su ocjenu gospodarske i financijske situacije.

Borba protiv pranja novca i financiranja terorizma

Europska komisija predstavila je svoj pristup daljnjem jačanju EU-ove borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, a ministri i ministrice zatim su održali raspravu.

Raspravljali su o načinima za dodatno poboljšanje postojećeg okvira za borbu protiv pranja novca, a posebno o sljedećem:

• kako najbolje postići usklađen skup pravila i koja bi područja i sektore trebalo obuhvatiti uredbom
• kako bolje iskoristiti podatke te njihovu analizu i razmjenu
• mogućnosti uspostave novog nadležnog tijela EU-a za borbu protiv pranja novca i o njegovim potencijalnim nadležnostima
• revidiranoj metodologiji za utvrđivanje visokorizičnih trećih zemalja koju je predložila Komisija.

Komisija je 7. svibnja predstavila:

• akcijski plan za sveobuhvatnu politiku EU-a o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
• revidiranu metodologiju za izradu popisa visokorizičnih trećih zemalja u čijim sustavima borbe protiv pranja novca postoje strateški nedostaci.

Komisijin akcijski plan nadovezuje se na zaključke Vijeća iz prosinca 2019., u kojima su utvrđeni strateški prioriteti za reformu u tom području.

Revidiranom metodologijom za izradu popisa nastoji se osigurati bolja zaštita financijskog sustava EU-a od rizika povezanih s borbom protiv pranja novca. U EU-ovu okviru za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma određena je obveza utvrđivanja jurisdikcija trećih zemalja u čijim sustavima borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma postoje strateški nedostaci.

Europski semestar 2020.

Ministri i ministrice pozdravili su usvajanje zaključaka Vijeća o izvješćima o zemljama u okviru europskog semestra 2020. i provedbi preporuka za pojedine zemlje iz 2019.

Ti su zaključci dio godišnjeg procesa procjene postupaka u slučaju makroekonomske neravnoteže. Ove godine, međutim, u njima se odražava izvanredna situacija povezana s ozbiljnim pogoršanjem gospodarskog stanja koje je posljedica pandemije bolesti COVID-19. U zaključcima je naglasak na strukturnim izazovima i ranjivostima koji su relevantni u današnjem promjenjivom i neizvjesnom gospodarskom okružju i koji bi se mogli pokazati relevantnima za strategiju oporavka.

Ekonomski dijalog sa zapadnim Balkanom i Turskom

Na marginama videokonferencije ministara i ministrica gospodarstva i financija Europska unija, zapadni Balkan i Turska održali su godišnji dijalog o ekonomskoj politici. Naglasak ovogodišnje rasprave bio je na gospodarskom učinku pandemije bolesti COVID-19 na regiju. Sudionici su na kraju videokonferencije donijeli zajedničku izjavu.