Aktualno

Vijeće EU: nove uredba i direktiva za europsko tržište električne energije

21.01.2019.

U petak (18. siječnja 2019.) su veleposlanici država članica EU odobrili sporazum s Europskim parlamentom o direktivi i uredbi o modelu tržišta električne energije. Time je pripremljen teren za konačno donošenje tih dvaju predmeta, kao temelja paketa za čistu energiju.

Dogovor s Europskim parlamentom postignut je 19. prosinca 2018. Neki su od glavnih elemenata direktive veća prava za potrošače koji će aktivnije moći sudjelovati na tržištu te odredbe o određivanju cijena i vlasništvu postrojenja za skladištenje. 

Uredbom o električnoj energiji utvrđuju se pravila trgovanja električnom energijom kojima je cilj poboljšati funkcioniranje tržišta i olakšati prekograničnu trgovinu električnom energijom. Njome se utvrđuju i uvjeti pod kojima države članice mogu uspostaviti mehanizme za razvoj kapaciteta.

Sljedeći koraci u zakonodavnom procesu EU: 
Očekuje se da će Europski parlament o dvama predmetima glasovati u ožujku. 
Nakon toga, tekstovi će se finalno donijeti u Vijeću. 
Stupit će na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu Europske unije.

Dodatne informacije:

Komisija zagovara klimatski neutralnu Europu do 2050.

28.11.2018.

Europska komisija je dana 28. studenoga 2018. donijela stratešku dugoročnu viziju za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. pod nazivom „Čist planet za sve”.
Ta strategija pokazuje kako Europa može biti predvodnik u ostvarenju klimatske neutralnosti ulaganjima u izvediva tehnološka rješenja, osnaživanjem položaja građana i usklađivanjem djelovanja u ključnim područjima kao što su industrijska politika, financije ili istraživanje, uz istodobno osiguravanje socijalno pravedne tranzicije.

Na poziv Europskog vijeća iz ožujka 2018., Komisijina vizija klimatski neutralne budućnosti obuhvaća gotovo sve politike EU-a te je u skladu s ciljem održavanja povećanja temperature znatno ispod 2 °C iz Pariškog sporazuma te nastojanjem da se to povećanje održi čak i ispod 1,5 °C. Za EU biti globalni predvodnik u klimatskoj neutralnosti znači njezino postizanje do 2050.

Svrha te dugoročne strategije nije postavljanje ciljeva, već stvaranje vizije i osjećaja usmjerenosti, plana za njihovo ostvarivanje te pružanje nadahnuća i omogućivanje dionicima, istraživačima, poduzetnicima i građanima da osnivaju nove i inovativne industrije, poduzeća i s njima povezana radna mjesta. Građani su snažan mandat: prema posljednjem posebnom istraživanju Eurobarometra (studeni 2018.) 93 % Europljana smatra da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem, a 85 % ih se slaže da se borbom protiv klimatskih promjena i učinkovitijom uporabom energije mogu stvoriti gospodarski rast i radna mjesta u Europi. 

Predstavljenom vizijom EU može poslati signal drugima na koji način možemo zajednički ostvariti čist planet te pokazati da je preobrazba našeg gospodarstva moguća i korisna.

U dugoročnoj strategiji razmatraju se portfelj opcija dostupnih državama članicama, poduzećima i građanima te način na koji one mogu doprinijeti modernizaciji našeg gospodarstva i poboljšati kvalitetu života europskih građana. Njome se nastoji osigurati da ta tranzicija bude socijalno pravedna i da se ojača konkurentnost gospodarstva i industrije EU-a na globalnim tržištima, osiguraju kvalitetna radna mjesta i održiv rast u Europi te da se istodobno doprinese rješavanju drugih pitanja u području okoliša, kao što su kvaliteta zraka ili gubitak biološke raznolikosti.

Za prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo bilo bi potrebno zajednički djelovati u sedam strateških područja
1. energetskoj učinkovitosti, 
2. uvođenju obnovljivih izvora energije, 
3. čistoj, sigurnoj i povezanoj mobilnosti, 
4. konkurentnoj industriji i kružnom gospodarstvu,
5. infrastrukturi i međusobnoj povezanosti, 
6. biogospodarstvu i prirodnim ponorima ugljika te 
7. hvatanju i skladištenju ugljika kako bi se riješilo pitanje preostalih emisija. 
Postizanjem svih tih strateških prioriteta pridonijelo bi se ostvarenju vizije EU.
  
Sljedeći koraci:
Europska komisija poziva Europsko vijeće, Europski parlament, Odbor regija i Gospodarski i socijalni odbor da razmotre viziju EU-a za klimatski neutralnu Europu do 2050. Kako bi se čelnici država i vlada EU-a pripremili za oblikovanje budućnosti Europe na sastanku Europskog vijeća 9. svibnja 2019. u Sibiuu, ministri u svim relevantnim sastavima Vijeća trebali bi voditi opsežne rasprave o politikama i doprinosu svojih područja politike sveobuhvatnoj viziji.
Cilj je dugoročne strategije angažman svih institucija EU-a, nacionalnih parlamenata, poslovnog sektora, nevladinih organizacija, gradova i zajednica, kao i građana, a posebno mladih, kako bi se osiguralo da EU zadrži svoju vodeću ulogu i potakne druge međunarodne partnere da slijede njegov primjer. Na osnovi ove utemeljene rasprave na razini EU-a, EU bi trebao biti u prilici donijeti ambicioznu strategiju i dostaviti je UNFCCC-u do početka 2020., kako se zahtijeva u okviru Pariškog sporazuma.
Države članice dostavit će Europskoj komisiji do kraja 2018. svoje nacrte nacionalnih klimatskih i energetskih planova, koji su ključni za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. te koji bi trebali biti okrenuti prema budućnosti i u kojima bi se trebala uzeti u obzir dugoročna strategija EU-a. Osim toga, sve veći broj regija, općina i poslovnih udruženja razvija vlastitu viziju za 2050., čime će se obogatiti rasprava i pridonijeti definiranju europskog odgovora na globalne izazove klimatskih promjena.
Na međunarodnoj bi razini EU tijekom sljedeće godine trebao blisko surađivati s međunarodnim partnerima kako bi sve stranke Pariškog sporazuma do 2020. razvile i dostavile dugoročnu nacionalnu strategiju do sredine stoljeća u kontekstu nedavnog posebnog izvješća IPCC-a o 1,5 Celzijevih stupnjeva.


Studija EK: Izvoz podržava preko 36 milijuna radnih mjesta u EU

27.11.2018.

27. studenog 2018. Europska komisija je objavila dvije studije koje naglašavaju sve veću važnost izvoza EU za mogućnosti zapošljavanja u Europi i šire.
 
Glavni podaci:
  • Izvoz EU-a u svijet važniji je nego ikad, podržavajući 36 milijuna radnih mjesta diljem Europe, dvije trećine više nego 2000. godine.
  • Pored toga, izvoz EU u svijetu stvara 2,3 bilijuna dolara dodane vrijednosti u EU.
  • Od početka rada ove Komisije u 2014. godini, broj radnih mjesta podržanih izvozom povećan je za 3,5 milijuna. 
  • Ti su poslovi u prosjeku 12% bolje plaćen od poslova u ostatku gospodarstva.

Podaci za Hrvatsku: 
Izvoz u zemlje izvan EU-a podupire 393 tisuće radnih mjesta u Hrvatskoj.
Još 46 tisuća Hrvata rade na poslovima vezanim uz izvoz iz drugih zemalja EU u zemlje izvan EU.
To znači da 27% radnih mjesta u Hrvatskoj ovisi o trgovini s EU.
Hrvatski izvoz u zemlje izvan EU podržava više od 28 tisuća radnih mjesta u ostatku EU.

 

Povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström izjavila je: "Ovom studijom pojašnjeno je da trgovina znači radna mjesta, a izvoz iz EU u svijet podupire živote sve većeg broja građana u svakom kutku Europe, dok vanjska  trgovina EU također podupire milijune radnih mjesta daleko izvan granica EU-a, uključujući i zemlje u razvoju, pa evo još više dokaza da trgovina može biti win-win: ono što e dobro za nas, dobro je za naše partnere diljem svijeta."
Izvješće, objavljeno tijekom Dana trgovinske politike EU, sadrži detaljne podatke o rezultatima za svaku državu članicu EU. Izvoz stvara i podržava poslove diljem EU, a brojevi se povećavaju. Najveća povećanja zabilježene su od 2000. godine u Bugarskoj (+ 312%), Slovačkoj (+ 213%), Portugalu (+ 172%), Litvi (+ 153%), Irskoj (+ 147%), i Latviji (+ 138%).
Brojke naglašavaju važan pozitivan učinak prelijevanja izvoza u svijet. Kada izvoznici EU-a u jednoj državi članici dobro rade, radnici u drugim državama članicama također imaju koristi. To je zato što tvrtke koje pružaju robu i usluge duž dobavnog lanca također dobivaju kada njihov krajnji kupac prodaje konačni proizvod u inozemstvu. Primjerice, francuski izvoz u ostatak svijeta podržava oko 627.000 radnih mjesta u drugim državama članicama EU.
Konačno, izvoz EU-a u zemlje širom svijeta podržava gotovo 20 milijuna radnih mjesta izvan EU. Ovi su poslovi više nego udvostručeni od 2000. Na primjer, više od milijun radnih mjesta u Sjedinjenim Američkim Državama podupire proizvodnja američkih dobara i usluga koje su ugrađene u EU izvoz kroz globalne dobavne lance.
Istraživanje također ističe ravnotežu spolova, zaključujući da gotovo 14 milijuna žena ima posla u trgovini EU.

Studije se nalaze na poveznicama:

Full study – data and graphs

vrh stranice