Europska komisija je dana 28. studenoga 2018. donijela stratešku dugoročnu viziju za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. pod nazivom „Čist planet za sve”.
Ta strategija pokazuje kako Europa može biti predvodnik u ostvarenju klimatske neutralnosti ulaganjima u izvediva tehnološka rješenja, osnaživanjem položaja građana i usklađivanjem djelovanja u ključnim područjima kao što su industrijska politika, financije ili istraživanje, uz istodobno osiguravanje socijalno pravedne tranzicije.
Na poziv Europskog vijeća iz ožujka 2018., Komisijina vizija klimatski neutralne budućnosti obuhvaća gotovo sve politike EU-a te je u skladu s ciljem održavanja povećanja temperature znatno ispod 2 °C iz Pariškog sporazuma te nastojanjem da se to povećanje održi čak i ispod 1,5 °C. Za EU biti globalni predvodnik u klimatskoj neutralnosti znači njezino postizanje do 2050.
Svrha te dugoročne strategije nije postavljanje ciljeva, već stvaranje vizije i osjećaja usmjerenosti, plana za njihovo ostvarivanje te pružanje nadahnuća i omogućivanje dionicima, istraživačima, poduzetnicima i građanima da osnivaju nove i inovativne industrije, poduzeća i s njima povezana radna mjesta. Građani su snažan mandat: prema posljednjem posebnom istraživanju Eurobarometra (studeni 2018.) 93 % Europljana smatra da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem, a 85 % ih se slaže da se borbom protiv klimatskih promjena i učinkovitijom uporabom energije mogu stvoriti gospodarski rast i radna mjesta u Europi.
Predstavljenom vizijom EU može poslati signal drugima na koji način možemo zajednički ostvariti čist planet te pokazati da je preobrazba našeg gospodarstva moguća i korisna.
U dugoročnoj strategiji razmatraju se portfelj opcija dostupnih državama članicama, poduzećima i građanima te način na koji one mogu doprinijeti modernizaciji našeg gospodarstva i poboljšati kvalitetu života europskih građana. Njome se nastoji osigurati da ta tranzicija bude socijalno pravedna i da se ojača konkurentnost gospodarstva i industrije EU-a na globalnim tržištima, osiguraju kvalitetna radna mjesta i održiv rast u Europi te da se istodobno doprinese rješavanju drugih pitanja u području okoliša, kao što su kvaliteta zraka ili gubitak biološke raznolikosti.
Za prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo bilo bi potrebno zajednički djelovati u sedam strateških područja:
1. energetskoj učinkovitosti,
2. uvođenju obnovljivih izvora energije,
3. čistoj, sigurnoj i povezanoj mobilnosti,
4. konkurentnoj industriji i kružnom gospodarstvu,
5. infrastrukturi i međusobnoj povezanosti,
6. biogospodarstvu i prirodnim ponorima ugljika te
7. hvatanju i skladištenju ugljika kako bi se riješilo pitanje preostalih emisija.
Postizanjem svih tih strateških prioriteta pridonijelo bi se ostvarenju vizije EU.
Sljedeći koraci:
• Europska komisija poziva Europsko vijeće, Europski parlament, Odbor regija i Gospodarski i socijalni odbor da razmotre viziju EU-a za klimatski neutralnu Europu do 2050. Kako bi se čelnici država i vlada EU-a pripremili za oblikovanje budućnosti Europe na sastanku Europskog vijeća 9. svibnja 2019. u Sibiuu, ministri u svim relevantnim sastavima Vijeća trebali bi voditi opsežne rasprave o politikama i doprinosu svojih područja politike sveobuhvatnoj viziji.
• Cilj je dugoročne strategije angažman svih institucija EU-a, nacionalnih parlamenata, poslovnog sektora, nevladinih organizacija, gradova i zajednica, kao i građana, a posebno mladih, kako bi se osiguralo da EU zadrži svoju vodeću ulogu i potakne druge međunarodne partnere da slijede njegov primjer. Na osnovi ove utemeljene rasprave na razini EU-a, EU bi trebao biti u prilici donijeti ambicioznu strategiju i dostaviti je UNFCCC-u do početka 2020., kako se zahtijeva u okviru Pariškog sporazuma.
• Države članice dostavit će Europskoj komisiji do kraja 2018. svoje nacrte nacionalnih klimatskih i energetskih planova, koji su ključni za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. te koji bi trebali biti okrenuti prema budućnosti i u kojima bi se trebala uzeti u obzir dugoročna strategija EU-a. Osim toga, sve veći broj regija, općina i poslovnih udruženja razvija vlastitu viziju za 2050., čime će se obogatiti rasprava i pridonijeti definiranju europskog odgovora na globalne izazove klimatskih promjena.
• Na međunarodnoj bi razini EU tijekom sljedeće godine trebao blisko surađivati s međunarodnim partnerima kako bi sve stranke Pariškog sporazuma do 2020. razvile i dostavile dugoročnu nacionalnu strategiju do sredine stoljeća u kontekstu nedavnog posebnog izvješća IPCC-a o 1,5 Celzijevih stupnjeva.