Zemlje EU nezaposlene hitno prebacuju u poljoprivredu, da je spase. I naši proizvođači preklinju, što radi Vlada?

07.04.2020.

Dok se sa zebnjom prate podaci o broju prijavljenih na burzu rada i sve većem broju onih čija radna mjesta ovise o tzv. Vladinom minimalcu, u Hrvatskoj i šire postoje i djelatnosti koje strepe da u situaciji pandemije i nezapamćenih restrikcija neće uspjeti naći dovoljno radnika. I da će im zbog toga sve što su dosad radili doslovno – istruliti.

U strahu da će urod poljoprivrednih proizvođača propasti – jer polja ne mogu čekati da epidemija prođe – Njemačka je prošlog četvrtka odlučila napraviti iznimku i ublažiti stroge mjere na granicama kako bi agro-firme mogle tijekom travnja i svibnja dovesti 80 tisuća radnika, nužnih za berbu sezonskog voća i povrća. Kako piše Financial Times, vlada procjenjuje da će poljoprivredi trebati sto tisuća sezonaca, pa pozivaju da se ostatak od 20 tisuća nađe među nezaposlenima, studentima, tražiteljima azila i slično.

Na slične probleme nije imuna ni domaća poljoprivreda. Na to su nedavno upozorili Vladu iz HUP-ove Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede: istaknuli su da voćarstvo, povrćarstvo i vinogradarstvo nisu imali dovoljno radne snage niti prije ove pandemije, a osobito je taj problem naglašen kad se u kratkom roku mora ubrati velike količine plodova. Zbog epidemije koronavirusa, situacija bi ove godine mogla biti još problematičnija.

AKO RADNIKA NEMA, POSAO PROPADA

Milka Kosanović, direktorica za odnose s članstvom Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), koju smo kontaktirali prošlog tjedna, ističe da trenutno za rad u poljoprivredi nedostaje pet do sedam tisuća radnika. Sad ih je najviše potrebno za branje plodova u staklenicima i plastenicima, a potom u proljetnoj sjetvi. Radnici su potrebni za berbu ranog povrća, jagoda, malina… ali i pripremu proizvodnje, sadnju, pljevidbu i rezidbu.

“Poljoprivreda je izrazito sezonalna djelatnost u kojoj se u kratkom roku, zbog tehnoloških rokova, mora angažirati veliki broj radnika i ukoliko kompanije ne uspiju pronaći radnu snagu, posao propada. To u trenutnoj situaciji, kada svi globalni trendovi ukazuju da može doći do otežane opskrbe hranom, osobito u uvozno ovisnim zemljama kakva je Hrvatska, doista može biti puno veći problem nego u „mirnodopska“ vremena jer nosi i u komponentu rizika opskrbe tržišta”, ističe gospođa Kosanović u odgovorima na upit Telegrama.

IMA LI INTERESA ZA SEZONSKI RAD?

Prema njezinim riječima, sezonske radnike treba većina poljoprivrednih subjekata, uključujući i obiteljska gospodarstva. Svi oni, kako su nam objasnili i u resornim ministarstvima rada i poljoprivrede, radnike mogu angažirati kao i u ranijim, nekriznim godinama, preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Bez obzira na situaciju, HZZ i dalje obavlja svoju osnovnu funkciju, posredovanja u zapošljavanju i pronalaženju radnih mjesta, kažu nam u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

Čini se, međutim, da problem nije toliko u tome tko će posredovati, nego koga će i hoće li koga uspjeti pronaći. Gospođa Kosanović iznosi primjer: “Jedna velika kompanija, koja zapošljava nekoliko tisuća radnika, upravo nam se požalila kako je prije nekoliko dana HZZ-u prijavila potrebu za 2000 radnika, dobila u odgovoru 200 potencijalnih radnika, no na razgovor za posao se odazvalo sedam radnika”.

“Jasno da to ukazuje kako je, osobito u trenutnoj situaciji kolapsa velikog broja drugih gospodarskih subjekata, potrebno učiniti maksimum da barem oni koji mogu opstati, a to mogu zbog specifičnosti svoje djelatnosti i potreba za hranom, da im se omogući da rade i doprinesu, ako hoćete i državnom budžetu”, kaže Telegramova sugovornica iz HUP-a.

PROPUSNICE I HIGIJENSKI UVJETI

Poslodavci koji zapošljavaju u poljoprivredi – kao, uostalom, i u drugim djelatnostima – dužni su svojim radnicima jamčiti higijenske i druge uvjete koje je propisao nacionalni krizni stožer. Članice HUP-a su, kaže u odgovorima HUP-ova direktorica za odnose s članstvom, radnicima osigurale „sve što je preporučeno“, maske, rukavice, dezinficijense, rad u manjim grupama…

Sezonski radnici, koji dolaze iz druge županije, moraju imati propusnice, a s terena zasad stižu informacije da to manje-više bez problema funkcionira, ističe gospođa Kosanović. „No, ukoliko bude daljnih postrožavanja, svakako ćemo tražiti izuzeće i fleksibilniji prolaz za potrebe poljoprivredne proizvodnje, osobito sezonce”, napominje.

KAKVA JE PRAKSA U EU?

HUP je prije desetak dana pozvao Vladu i da što prije poduzme korake radi angažiranja radnika koji zbog epidemije primaju novčanu pomoć države te nezaposlenih na sezonskom radu u poljoprivredi (to je samo jedna od mjera koju su poslodavci zatražili). Ukazali su pritom na druge članice Europske unije koje su, kažu, već pokrenule slične prakse.

Uz Njemačku, i Francuska je, primjerice, pozvala svoje građane da pomognu poljoprivrednim proizvođačima. Konkretno, da se uključe u branje šparoga, jagoda i drugih plodova i tako ublaže probleme zbog manjka sezonske radne snage.

vrh stranice
vrh stranice