Područja djelovanja HUP-KIMP-a su ona od posebnog značaja za industriju medicinske prehrane, u suradnji sa nacionalnim, regionalnim i internacionalnim udruženjima kao što su zastupanje interesa industrije medicinske prehrane prema internacionalnim institucijama i organizacijama (World Health Organization (WHO), Food and Agriculture Organization of the UN (FAO) te Codex Alimentarius Commission i UNICEF), zatim promoviranje visokih etičkih standarda i kodeksa ponašanja unutar ove grane industrije te pružanje visokokvalitetnih inovativnih proizvoda i usluga u cilju trajnog unapređenja zdravstvene skrbi bolesnika, provođenje edukacije zdravstvenih djelatnika i osiguravanja dostupnosti enteralnih pripravaka unutar sustava zdravstvenog osiguranja. Neki od ciljeva Koordinacije industrije medicinske prehrane su: prijenos znanstvenih istraživanja u kliničku praksu, aktivno sudjelovanje u radu nacionalnih regulatornih i znanstvenih tijela te sudjelovanje u stvaranju regulatornog i zakonodavnog okvira u cilju poboljšanje i osiguravanje dostupnosti zdravstvene skrbi koja uključuje medicinsku prehranu i zadovoljava nutritivne potrebe bolesnika sukladno uvriježenoj europskoj praksi. Zahvaljujući na ukazanom povjerenju, gospodin Kosec je istaknuo: „Očekivanja u narednom razdoblju odnose se na nastavak započetih projekata i aktivnosti u sklopu HUP-KIMP-a te povećanja aktivnosti kroz novoosnovane radne skupine. Iste će djelovati u suradnji s državnim institucijama i stručnim društvima, te raditi na specifičnim projektima vezanim za medicinsku prehranu. Radujemo se daljnjoj suradnji sa svim relevantnim institucijama koje su prepoznale važnost medicinske prehrane u Hrvatskoj. Očekujemo nastavak aktivnosti vezanih za zakonodavstvo direktno povezano sa industrijom medicinske prehrane, a mi ćemo u isto vrijeme i dalje provoditi sustavnu edukaciju svih zdravstvenih djelatnika i raditi na podizanju svijesti o važnosti medicinske prehrane. Sukladno tome dužnost je KIMP-a kroz zdravstvene djelatnike našim bolesnicima omogućiti bolju nutritivnu potporu kroz enteralnu i parenteralnu prehranu te sukladno tome smanjiti troškove u zdravstvenom sustavu i to kroz skraćivanje rokova boravka pacijenata u bolnicama, kroz smanjenje broja komplikacija i rehospitalizacija, boljeg kliničkog ishoda te na kraju smanjenja smrtnosti.“