Utjecaj koronavirusa na poslovanje metalne industrije i elektroindustrije

11.03.2020.

U utorak, 11.3.2020. među članstvom HUP- Udruge elektroindustrije i HUP- Udruge metalne industrije provedena je anketa o posljedicama koronavirusa COVID-19 na poslovanje te je zatražena procjena stanja za naredna dva do tri mjeseca. Poduzetnici su se izjasnili oko mjera koje bi u slučaju nastavka širenja zaraze i produbljenja poremećaja na tržištu mogli poduzeti.

Problemi koji su već prisutni u poslovanju

82,35% poduzetnika je navelo kako im kasne isporuke sirovina i dijelova za proizvodnju, a 70,59% ispitanih ima probleme u logistici i organizaciji prijevoza. Zbog otkazanih sajmova i izložbi, poteškoće ima 47,06%. Rast cijene sirovina i dijelova te troškova prijevoza ima 29,41%, odnosno 23,53% ispitanika.  Kod 41,18% poslodavaca kupci su odgodili isporuku, a jednak postotak bilježi pad potražnje od strane kupaca. 29,41% poduzetnika kasni u realizaciji nekih projekata, poput ugradnje opreme kod kupca, zbog zabrane putovanja. Posljedično, 35,29% poduzetnika je suočeno s produženjem naplate potraživanja, a 23,53% već ima problem s likvidnosti.  23,53% poslodavaca nam je javilo kako imaju problem u nabavi maski, zaštitne odjeće i dezinficijensa koji su im potrebni za radnike.

Rastu troškovi

41,17 poduzetnika ima povećane troškove za sirovine i dijelove za proizvodnju, a rast cijena kreće se od 5% do čak 50%. Rasla je i cijena prijevoza roba od 5% do 40%, a najveći rast troškova za prijevoz do čak 70% imaju oni poduzetnici koji su bili primorani prebaciti se na zračni prijevoz kako bi ispoštivali rokove isporuka.  Pogled poduzetnika na poslovanje u naredna 2-3 mjeseca Svi anketirani poduzetnici očekuju daljnje probleme s kašnjenjem isporuka sirovina i dijelova za proizvodnju, a 88,3% predviđa nestašicu. 94,1% predviđa nastavak rasta cijena prijevoza, dok 70,6% očekuje rast cijene sirovina. U naredna tri mjeseca čak 70,6% smatra da će doći do pada narudžbi kupaca, a isti postotak očekuje probleme u likvidnosti.

 

S obzirom da se situacija sa zarazom COVID-19 ubrzano mijenja, od svih nas to zahtijeva da usporedno sa zdravstvenim mjerama hitno pripremimo mjere kojima ćemo očuvati poslovanje te posljedično radna mjesta. 

Hrvatska industrija je značajno izložena uvozu, a velik broj poduzetnika uključen je u dobavne lance s više subjekata i zemalja. Zbog kašnjenja ili obustave isporuka sirovina, odnosno dijelova, raste vjerojatnost da će neki poduzetnici biti prisiljeni obustavljati proizvodnju, a za eventualnu diverzifikaciju dobavljača i logističkih operacija nužno je duže vrijeme. 

Poslodavci kontinuirano prilagođavaju svoje operacije, prilagodili su vrstu prijevoza i sl. Ipak, zbog skorog i izvjesnog nedostatka materijala za proizvodnju, kao prvu mjeru namjeravaju uvesti skraćeno radno vrijeme za što se izjasnilo 70,6% poduzetnika. 52,9% namjerava razgovarati s bankama o moratoriju otplate kredita, a jednak broj će trebati kredit za obrtna sredstva.

Po uzoru na dobru praksu Italije i drugih država članica, smatramo da je neophodno hitno kreirati interventnu mjeru za očuvanje radnih mjesta ugroženih koronavirusom. Nužno je osigurati sredstva za isplatu potpora za skraćivanje radnog vremena kao razmjerni dio iznosa plaće za broj radnih sati za koje je radniku skraćeno radno vrijeme, a potpora treba sufinancirati 80% iznosa plaće radnika kao što je to slučaj u Italiji. Poduzetnici predlažu da se ukine limit za naknadu bolovanja na teret HZZO-a u slučaju karantene i samoizolacije, a u svrhu sprečavanja širenja zaraze predlažu da dezinfekciju poslovnih prostorija organiziraju i financiraju lokalne samouprave i županije.

Ovisno o razvoju daljnje situacije, možda će biti potrebno razmotriti i odgodu plaćanja davanja državi u slučajevima u kojima poslodavac dokaže da mu je koronavirus ugrozio poslovanje. 


vrh stranice