14.04.2020.
Sukladno Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radniku, jedan od obveznih podataka vođenja evidencije o radnom vremenu je i podatak o vremenu i satima zastoja, prekida rada i slično do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran, stoga se odgovarajuća rubrika može primijeniti u slučajevima kada radnik ne radi sukladno Odluci Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, o obustavi rada pojedinih djelatnosti.
Nadalje, poslodavac i radnik su dužni definirati svoje ugovorne obaveze na način da se jasno precizira da li je kod kuće za vrijeme trajanja izvanrednih okolnosti radnik u obvezi rada, koristi odmore, dopuste ili slično, te ovisno o navedenom potrebno je voditi evidenciju radnog vremena radnika.
Ukoliko bi za radnika postojala obveza rada, poslodavac i radnik bi mogli na određeno vrijeme sporazumno izmijeniti odredbe ugovora o radu o mjestu rada, odnosno u daljnjem razvoju takve izvanredne situacije, poslodavac bi, postupajući u skladu s odredbom članka 7. stavka 2. Zakona o radu, mogao pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada u prostoru koji nije prostor poslodavca, već neko drugo mjesto, ali isključivo samo dok traju navedene okolnosti.
Dakle, poslodavac je obavezan voditi točnu evidenciju o radnom vremenu radnika, bez obzira gdje obavlja svoje ugovorene poslove, odnosno dužan je voditi podatke o radnom vremenu potrebne za ostvarivanje prava iz radnog odnosa i za radnike s kojima ima sklopljen takav ugovor o radu. Pri tome, nema zapreke da evidenciju vodi i sam radnik, no odgovornost za točno vođenje evidencije je na poslodavcu.
Isto tako, obveza je poslodavca da takvom radniku osigura uvjete za rad, da vodi brigu o organizaciji posla i sigurnosti radnika te radnom vremenu i odmorima koje je dužan osigurati u skladu sa zakonima. Jednako tako, postojala bi obveza radnika da poštuje i izvršava obveze iz radnog odnosa s dužnom pažnjom, te da vodi pri tome računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika.
Činjenicu potrebe dolaska pojedinih zaposlenika u prostorije poslodavca za vrijeme trajanja izvanrednih okolnosti rješava sam poslodavac svojim internim aktima i odlukama poštujući odluke Stožera civilne zaštite RH, dok se za pitanja propusnica za svoje zaposlenike potrebno obratiti Ministarstvu uprave koje je uspostavilo sustav e-propusnica.
Vezano za pitanja otkazivanja radnicima za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, navodimo kako se radniku može za to vrijeme otkazati ugovor o radu, no, otkazni rok će takvom radniku početi teći tek kada se vrati s bolovanja, obzirom da vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanja), „ne ulazi“ u otkazni rok.
Isto tako navodimo, da je odredbom članka 117. Zakona o radu, izričito propisano da privremena nenazočnost na radu (bolovanje) zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za otkaz ugovora o radu, već za to moraju postojati otkazni razlozi propisani odredbama Zakona o radu (poslovno uvjetovani otkaz, osobno uvjetovani otkaz i drugo).
Završno napominjemo, kako se dio upita (dezinfekcija pogona, postupanja sa bolesnikom-zaposlenikom u slučaju pojave bolesti COVID-19 i drugo), iz Vašeg dopisa odnosi na propise iz nadležnosti Ministarstva zdravstva, stoga Vas upućujemo da se obratite nadležnom resoru.
O navedenom se možete informirati i kod Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.