U HUP-u predstavljeni novi poslovni modeli za postizanje konkurentnosti u bioekonomiji

28.11.2018.

Zagreb, 28. studenog 2018. - Danas je u HUP-u održan okrugli stol naziva „Novi poslovni modeli za postizanje konkurentnosti u bioekonomiji“ pod pokroviteljstvom projekta Obzor 2020 BiogasAction (Energetski institut Hrvoje Požar).

Uvodno je nazočne pozdravila Marija Šutina, direktorica HUP- Udruge energetike i izjavila: „Cilj nam je upoznati poslodavce s novim načinima promišljanja poslovanja unutar bioekonomije te upoznati one koji koriste fosilne izvore u svom proizvodnom procesu kako napraviti prelazak na obnovljivu sirovinu biomasu te ostvariti manji ugljični otisak svojih proizvoda, čime poboljšavaju svoju tržišnu poziciju i konkurentnost u odnosu na klasične proizvode.

Bioekonomija ima dvostruki utjecaj: povećanje konkurentnosti gospodarstva te razvoj ruralnih sredina što čini

  • 3.217.117 stanovnika (75,08% ukupne populacije) i
  • 56.164 km²  ruralnog područja (99,24% ukupne površine)

 

„Rad u energetici je sve složeniji i potreban je sinergijski pristup svih dionika kako bi se postigli najbolji rezultati. Ponosni smo što smo u okviru Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP) ostvarili snažnu integraciju sa stručnim i znanstvenim institucijama u EU te što smo dio projekta Biogas2020 koji će pomoći poslodavcima primijeniti nove poslovne modele, a istovremeno povećati vlastitu konkurentnost. Projekt Biogas Action  nastoji biti pokretač razvoja europskog tržišta bioplina te povećati proizvodnju bioplina i biometana u EU usmjeravajući se na otklanjanje ne-tehničkih prepreka i izgradnju boljeg okruženja za proizvodnju bioplina i biometana, u skladu s ciljevima za 2020 godinu.“ – izjavila je dr.sc. Branka Jelavić, Voditeljica odjela za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost, EIHP.

„U gospodarstvu se događa jedna revolucija u jeku globalnih napora u sprečavanju klimatskih promjena, a promjene se na polju energetike događaju posebno brzo i poslodavcima je potrebno omogućiti da uz edukaciju o promjenama i implementaciju ovih rješenja budu i konkurentni na tržištu. Projekt će napraviti četiri nova razvojna pravca bioplina koji će imati pozitivne utjecaje na gospodarstvo. Važna je i općenita dekarbonizacija društva odnosno prelazak s linearnog na kružno gospodarstvo te zamjena sirovinske osnovice s fosilnih sirovina na obnovljivu biomasu. Biomasi se pripisuje najveći socio-ekonomski utjecaj na ruralni razvoj u smislu povećanja osobnog dohotka ruralnog stanovništva i zapošljavanja te korištenja prirodnih resursa na održivi način.“ – dr.sc. Biljana Kulišić, EIHP.

S obzirom na raspoloživa sredstva iz Modernizacijskog fonda i Inovacijskog fonda iz ETS sustava (246 M € do 2030.), mjere kultivacije ugljika i sekvestracije u poljoprivrednoj proizvodnji (Zajednička poljoprivredna politika – ruralni razvoj), Zelenu knjigu Energetske strategije te nacrt Niskougljične strategije, potrebno je još jače raditi na informiranju poslodavaca o prednostima koje dekarbonizacija nudi.  U energetici, biomasa se promatra kao obnovljivo gorivo za energetske procese, i to biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede (uključujući tvari biljnoga i životinjskoga podrijetla), šumarstva i srodnih proizvodnih djelatnosti, ribarstva i akvakulture, kao i biorazgradivi dio industrijskoga i komunalnoga otpada.

Već sada, sektori koji čine bioekonomiju su u 2015. godini generirali 10.480 milijuna € prihoda, 3.458 milijuna € dodane vrijednosti i zapošljavale 257.728 osoba (izvor: Europska komisija, Centar za znanje bioekonomije, 2018.), što je daleko od onog što hrvatsko gospodarstvo može sa svojim prirodnim potencijalima.

Na okruglom stolu su predstavljena četiri nova poslovna modela za postizanje konkurentnosti korištenjem principa bioekonomije te su kroz rad u grupama poslodavci naučili kako stvoriti okruženje za inovacije i razvoj. Poslovni modeli prikazali su inovacije u proizvodnji piva, mlijeka, naprednih biogoriva i naprednih organskih gnojiva iz digestata sa značajno smanjenim ili s 0 emisija stakleničkih plinova, a koji se mogu odmah implementirati i u Hrvatskoj.

Zaključeno je da je za postizanje konkurentnosti na globalnom tržištu i tržištima EU nužno u poslovne procese implementirati prakse bioekonomije – odnosno koristiti u većoj mjeri održive i obnovljive izvore energije te raditi na daljnjoj dekarbonizaciji društva, za što je potrebno prvo stvoriti zakonski i regulatorni okvir unutar kojeg poslodavci mogu ove prakse primijeniti bez negativnih utjecaja na njihovo poslovanje.

vrh stranice
vrh stranice