U HUP-u održan okrugli stol „Državne potpore u transportu – izazovi i prijepori“

Državne potpore aktualna su tema posebno u kontekstu pandemije COVID – 19 i posljedica koje je imala industrija prijevoza putnika. Cilj rasprave na okruglom stolu bio je podijeliti iskustva COVID potpora u raznim segmentima prijevoza, dati pregled zakonodavnog okvir za državne potpore u transportu i njegove primjene, iskustva primjene uredbi EU prava o ugovorima o javnoj nabavi u RH, u svakom segmentu prijevoza te korištenje državnih potpora u svim granama transporta u nadolazećem razdoblju.

Sudionici:

Bastiaan de Bruijne, General Counsel, Airports Council International Europe

Martina Prpić, odvjetnica-partner, Kovačević Prpić Simeunović d.o.o.

Dinko Staničić, Načelnik sektora zračnog prometa, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Helena Biškupić Grgačević, kontroling financije i računovodstvo, HŽ Putnički prijevoz d.o.o.

Hrvoje Meštrović, predsjednik Koordinacije unutarnjeg javnog linijskog cestovnog prijevoza putnika Hrvatske udruge poslodavaca, direktor Meštrović prijevoz d.o.o.

Moderatori:  

Danijela Simeunović, odvjetnica-partner, Kovačević Prpić Simeunović d.o.o.

Helena Kokot, direktorica sektora pravnih poslova, Međunarodna zračna luka Zagreb d.d.

Bastian de Bruijna: „EU zračne luke do 31.12.2020. godine izgubile su 1,7 milijardi putnika. Oporavak zračnog prijevoza očekuje se 2025. godine. Avio prijevoznici mogu svoje letove preusmjeriti na neki drugi aerodrom i tražiti boje tržište, no aerodromi to ne mogu! Stoga je važno podržati potporama aerodrome kako bi zadržali letove i putnike!“

Iznio je podatak da je EU do sada avio prijevoznike pomogla s 31 milijardu Eura, a aerodrome s tek 3 milijarde Eura, dok je SAD svoje aerodrome pomogla s 38 milijardi Eura. U EU planu za oporavak i otpornost  niti jedna zračna luka nije dobila prostora osim jednog zanemarivo malog dijela koji je nominiran hrvatskoj Zračnoj luci Zadar.  

Martina Pripć dala je iscrpan pregled općeg pravnog EU i nacionalnog okvira za državne potpore s posebnim osvrtom na sektor transporta.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i prije ulaska u Europsku uniju počelo je raditi na temi Ugovora o javnoj usluzi u zračnom prometu pa i kroz pretpristupne pregovore. Pomogli su i kolegama u pomorskom i željezničkom prometu. „Zračni prijevoz je liberaliziran, za nove ugovore se upravo priprema natječaj. Ugovori o javnoj usluzi u zračnom prijevozu putnika važan je za povezivanje svih krajeva RH od DU do OS sa Zagrebom kao poveznicom prema daljnjim destinacijama i letovi su tako definirani“, izjavio je Dinko Staničič.

HŽPP  tijekom COVID-19 krize, točnije tijekom lockdowna pretrpio je velike gubitke. Prijevoz na unutarnjim linijama bio je obustavljen punih 50 dana tijekom 2020. godine dok je na međunarodnim linijama taj prekid bio i dulji, ukupno 97 dana. Sa sindikatima je dogovoreno smanjenje plaća. Veliki izazov za željeznički prijevoz putnika predstavlja činjenica da je samo 37,5% pruge elektrificirano. Uz to ne smije se zanemariti ni starost vlakova. HŽPP do 2030. mora u potpunosti obnoviti svoj vozni park. Trenutno se nabavlja 21 novi vlak putem sredstva EU fondova. HŽPP-u odobren je moratorij na kredit u HBOR-u.

Hrvoje Meštrović ukazao je na veliki problem povremenih i javno linijskih prijevoznika koji trpe ogromnu štetu zbog pandemije i pada prihoda jer putnika nema. Zbog turističke ponude prijevoza i visokih standarda usluge koje su od povremenih prijevoznika zahtijevane, ulagali su u nabavku novih vozila. Trenutno nisu u mogućnost pratiti obveze kredita i leasinga, ne nailaze na razumijevanje za reprogramiranje obveza zbog čega im banke i leasing kuće plijene obiteljsku imovinu.  

„Željeznice i autobusi trebaju biti komplementarni i surađivati. Jedino integrirani prijevoz ima smisla. Da bi putnik koristio željeznicu, treba doći do kolodvora i vlaka, a to mu može osigurati javni linijski autobusni prijevoz. Jedino u cestovnom sektoru nema još uvijek Ugovora o javnoj usluzi, a autobusni prijevoz putnika pokriva puno veći teritorij, broj stanovnika u odnosu na druge vidove prijevoza putnika koji Ugovore imaju“, izjavio je Hrvoje Meštrović te dodao: „Negdje oko 2,8 milijuna putnika, većinom u ruralnim i rubnim područjima RH nema adekvatnu uslugu javnog prijevoza i to treba promijeniti.“

Ono što već sutra država i županije mogu napraviti u tom smjeru u cilju da svojim građanima osiguraju uslugu prijevoza je izvanredna mjera prema Uredbi 1370/2007 prema kojoj se na dvije godine sufinancira javni linijski prijevoz prijevoznicima koji trenutno tu uslugu obavljaju temeljem dozvola (koje na neki način potvrđuju naručenu uslugu prijevoza), a sve kako bi se građanima osigurao kontinuitet usluge javnog linijskog prijevoza.