21.01.2019.
Privremeni sporazum, koji su predstavnici Predsjedništva i Parlamenta postigli 17. prosinca 2018., odobrile su države članice 16. siječnja 2019. te će (prema revidiranim pravilima EU) biti stroži standardi emisije CO2 za nova putnička i laka gospodarska vozila.
Nova pravila traže da od 2030. novi automobili emitiraju u prosjeku 37,5% manje CO2, a kombiji prosječno 31% manje u usporedbi s razinama iz 2021. godine. Između 2025. i 2029. godine, i kod osobnih i kod kombi vozila će se tražiti da emitiraju 15% manje CO2.
Posebni elementi sporazuma:
• Prosječne emisije CO2 novih osobnih automobila registriranih u EU morat će biti 20% niže 2025. i 37,5% manje 2030. u usporedbi s ograničenjima emisija 2021.
• Emisije CO2 za nove kombije morat će biti 15% niži 2025. i 31% niži 2030. To su ciljevi za cijelu flotu vozila na razini EU-a. Napori za smanjenje emisija CO2 raspodijelit će se između proizvođača na temelju prosječne mase njihove flote.
• Postoji klauzula o reviziji koja predviđa moguću reviziju ciljeva 2030. i uvođenje obveznih ciljeva smanjenja emisija iz 2035. i 2040. godine.
• Parlament i Vijeće dogovorili mehanizam za poticanje prodaje više od vozila s nultom emisijom i nisku emisiju, kao što su potpuno električnih automobila i plug-in hibridnih vozila temelji se na pristupu predložila Komisija u svom izvornom prijedlogu. Ako proizvođač ispuni određena mjerila, bit će nagrađen s manje strogim ciljevima CO2.
• Referentne razine za 2025. iznosit će 15% za automobile i kombije, a za 2030. za 35% za automobile i 30% za kamione.
Dva posebna poticaja za automobile s nula emisija štetnih plinova i nizak dogovorenih u općem pristupu Vijeća bili su održavani s nekim prilagodbama:
- s obzirom na bolji ponder vozila s niskim emisijama, dogovoren je faktor 0,7;
- što se tiče poticaja proizvođačima da prodaju automobile s nultom i niskim emisijama na tržištima za ulazak na niskim tržištima , dogovoren je multiplikator od 1,85. Kriterij prihvatljivosti za tržišni udio automobila s nultom emisijom i niskim emisijama automobila ispod 60% prosjeka EU-a zadržan je, ali do 2017. kao referentna godina. Uveden je drugi kriterij prihvatljivosti, odnosno maksimalno 1000 novih vozila registriranih u 2017. godini u dotičnoj državi članici. Konačno, primjenjivat će se gornja granica od 5% za korištenje sustava, tako da ako udio vozila s nultom emisijom i niskim emisijama u državi članici prelazi 5% novih automobila, poticaj će se primjenjivati na prodaju u toj državi članici.
Za kombije: Parlament i Vijeće ostavili su nepromijenjen prijedlog Komisije za poticaje za vozila s nultim emisijama i vozila s niskim emisijama.
Izuzeće od ciljeva za proizvođače koji prodaju relativno malo vozila u Europi bit će zadržano do 2028. godine.
Učinci tranzicije u sektoru motornih vozila, posebno na zapošljavanje, rješavat će se kroz odredbu o pravednoj i društveno korektnoj tranziciji . Komisija će ispitati mogućnost raspodjele prihoda od dodatnih premija za emisije na poseban fond ili odgovarajuće programe koji imaju za cilj osigurati poštenu tranziciju i, ako je potrebno, predstaviti zakonodavni prijedlog do 2027. godine.
Parlament i Vijeće usuglasili su se oko novih pravila kojima je cilj osigurati pouzdanost i reprezentativnost prijavljenih podataka o emisijama.
1. Dogovorena su stroža pravila za prelazak sa starog NEDC postupka testiranja na precizniju proceduru testiranja WLTP-a kao osnovu za izračunavanje specifičnih emisijskih ciljeva za proizvođače.
2. Veći će se naglasak staviti na praćenje emisija koje se stvaraju u stvarnim uvjetima vožnje . Komisija će pratiti reprezentativnost emisija CO2 u stvarnim uvjetima vožnje na temelju podataka dobivenih od uređaja za mjerenje goriva instaliranih na novim osobnim automobilima i kombijima. Kako bi se izbjeglo povećanje jaza u emisijama, Komisija će procijeniti izvedivost stvaranja mehanizma za prilagodbu specifičnih ciljeva proizvođača od 2030. godine i, ako je potrebno, predstaviti zakonodavni prijedlog u tom pogledu. Također, u pregledu iz 2023. Komisija bi trebala ocijeniti izvedivost izrade postupaka ispitivanja za emisije koje se stvaraju u stvarnim uvjetima vožnje.
3. Postoje i posebne odredbe o ispitivanju sukladnosti u uporabi i otkrivanju strategija koje mogu umjetno poboljšati učinkovitost emisija CO2 osobnih automobila i kombija.
4. Osim toga, Komisija će istražiti mogućnost razvoja zajedničke metodologije EU-a za procjenu i izvješćivanje o emisijama životnog ciklusa (analiza životnog ciklusa ) te tamo gdje je prikladno- pripremiti naknadne mjere, uključujući zakonodavne prijedloge.
5. Komisija će preispitati sadašnju Europsku direktivu o označavanju motornih vozila do 2020. kako bi poboljšala informacije o potrošačima, uključujući procjenu mogućnosti za uvođenje potrošnje goriva i oznaka emisije CO2 za kombije.
Kontekst i sljedeći koraci u zakonodavnom postupku:
• Komisija je u studenome 2017. predstavila svoj prijedlog nove uredbe kao dio trećeg paketa čiste mobilnosti.
• Europski parlament usvojio je svoje stajalište 3. listopada. Vijeće je 9. listopada usuglasilo svoje stajalište (opći pristup).
• Pregovori s Europskim parlamentom započeli su 10. listopada i završili 17. prosinca kao privremeni sporazum, koji su potvrdili veleposlanici država članica EU.
• Što se Europskog parlamenta tiče, ENVI odbor treba odobriti privremeni sporazum 21. siječnja.
• Formalno usvajanje novih pravila bit će prije ljeta.
Opći cilj prijedloga je podrška u postizanju ciljeva Pariškog sporazuma i postizanju cilja za 30% do 2030. u usporedbi s razinama iz 2005. za sektor izvan ETS-a (sustava trgovanja emisijama). Predložene mjere i ciljevi dio su okvira klimatske i energetske politike koja ima za cilj smanjiti emisije i potrošnju energije u sektoru prometa.