Ako Europa ne bude imala jak kamen temeljac, neće moći pomoći društvu da apsorbira ekonomske šokove. Jačanje socijalne dimenzije EUa i EMUa (Europske monetarne unije) ne može nastati povećanom javnom potrošnjom. To se može desiti samo s mjerama koje jačaju konkurentnost, rast i poslove u kontekstu koherentne strategije napretka. Sve to zahtjeva napredak u području održivosti javnih financija i rasta, jačajući strukturne reforme u svim zemljama članicama, posebice vezano za tržište rada. Strukturne reforme donose pozitivne rezultate, čak i u zemljama koje su najteže pogođene krizom. Padajuća konkurentnosti, nedovoljna fleksibilnost tržišta rada, slabosti obrazovanja i osposobljavanja i nedovoljni sustavi socijalne podrške i dalje opterećuju ukupni europski rast i razvoj radnih mjesta. Tretiranje pravih uzroka konstantnog i teško rješivog problema nezaposlenosti je od velike važnosti da bi se napredovalo i oporavilo tržište rada i iskorijenila nezaposlenost, i da bi se ponovno uspostavila ekonomska, politička i socijalna kohezija. Kriza nije uzrokovana samo nedostatkom socijalne dimenzije u EUu. Socijalna dimenzija je uvijek bila dio europskih ekonomskih integracija. EU predstavlja samo 7% svjetske populacije i 20% BDPa ali i oko 40% globalnih troškova za socijalnu zaštitu. Ima visoko razvijene i razrađene uvjete rada, uključujući i oko 70 europskih direktiva koje postavljaju minimalne socijalne standarde na jedinstvenom tržištu. Ako Europa želi obraniti svoj životni standard, mora reformirati socijalni sustav i odrediti socijalnu dimenziju EUa na pravi način. Fleksibilnost je važna da bi se globalno moglo biti konkurentan. EU mora respektirati autonomiju nacionalnih socijalnih partnera u pregovaranju oko minimalne plaće. Komisija treba izdati preporuke Zemljama članicama da razmisle o održivosti mehanizmima poput automatskog indeksiranja sustava plaća, ali ne može nametnuti svoja rješenja i miješati se u sustav određivanja minimalne plaće, koje je nacionalna sfera djelovanja. Diskusije kako dalje ojačati EMU su trenutno fokusirane na ulogu institucija Europske monetarne unije i kako one mogu igrati ulogu u dijeljenju rizika među zemljama članicama, takozvanom načelu solidarnosti. BUSINESSEUROPE podržava uvođenje ugovornih aranžmana ( sporazuma), pod uvjetom da prijedlozi održavaju pravu ravnotežu između načela odgovornosti i solidarnosti, pojačavajući poticaje ( incentives) za strukturne reforme i ne vode do povećavanja općeg poreznog opterećenja u EUu i Euro regiji. Da bi bili efikasni, EU mehanizmi solidarnosti trebaju biti ciljani i, privremeno, biti uvjetovani provedbom potrebnih strukturnih reformi. DOKUMENT