Seminar u HUP-u na temu zaštite na radu

20.11.2018.

U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca održan je seminar o aktualnim temama iz područja zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika.

Nakon uvodne riječi Admire Ribičić, direktorice Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, izmjene i dopune Zakona o zaštiti na radu prezentirao je Jere Gašperov, voditelj Službe za zaštitu na radu u Upravi za rad Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, te je posebno ukazao na način postupanja u slučaju smrtne i ozljede na mjestu rada u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad.
O organizacijskim promjenama koje proizlaze temeljem izmjena i dopuna Zakona o zaštiti na radu a odnose se na Zavod kao javnu ustanovu, govorio je Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu.

Podsjetio je da su u razdoblju od 1996. do 2018. godine donijeta dva nova Zakona o zaštiti na radu, prvi 1996. godine a drugi 2014. godine. Pored toga, u razdoblju od 22 godine donijeto je pet izmjena i dopuna Zakona, dvije Uredbe i tri ispravke Zakona, ili u prosjeku svake 3 godine interveniralo se u ovaj temeljni Zakon u području zaštite na radu. Uz zakonodavnu hiperaktivnost, istovremeno je izostalo donošenje pratećih podzakonskih akata ili njihovo usklađivanje, što upućuje na niz problema u primjeni propisa za sve dionike; poslodavce, radnike, stručnjake, inspektore i pravosuđe.

Uvodno je naglasio da je Zavod za unapređivanje zaštite na radu u razdoblju od osnutka 2015. godine do kraja 2018. godine postao prepoznatljiv i prihvaćen brend u području zaštite na radu i zato je važno da u narednom razdoblju zadrži svoju nezaobilaznu i važnu ulogu.

U okviru organizacijskih promjena vezanih za izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti na radu potrebno je odgovarajućim unutrašnjim ustrojem zaštite na radu osigurati nesmetani nastavak dosadašnjeg uspješnog proaktivnog, inovativnog, poduzetnog, kreativnog i učinkovitog rada Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, na pozitivnim promjenama u području zaštite na radu, jačanju prevencije, stručnog rada ovlaštenih osoba za poslove zaštite na radu, kvalitetnog informiranja stručne i opće javnosti, programa edukacija i provedbe projekata financiranih iz EU fondova, a usmjerenih na unapređivanje zaštite na radu.

Podsjetio je da je Zakonima o zaštiti na radu u različitim razdobljima područje zaštite na radu bilo ustrojeno kao samostalni dio na najvišoj hijerarhijskoj razini, najprije u okviru resornog ministarstva a zatim kao samostalna javna ustanova. Tako je od 1996. do 2009. godine bio ustrojen Zavod za zaštitu na radu pri Ministarstvu rada i socijalne skrbi, zatim, je dio poslova zaštite na radu u razdoblju od 2009. do 2014. prenijeti na zavod nadležan za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, a nakon sveobuhvatne analize stanja u području zaštite na radu i odgovarajućih stručnih prijedloga, donošenjem novog Zakona o zaštiti na radu od 2015. godine ustrojen je kao javna ustanova Zavod za unapređivanje zaštite na radu. Projekt Zavoda koji je pokrenut od nule nedvojbeno je bio izuzetno uspješan, u potpunosti je opravdao svrhu osnivanja, služeći brojnim dionicima u ovom području.



Na osnovu organizacijskog tijeka ustroja zaštite na radu na nacionalnoj razini u protekle 22 godine, ali i realnih potreba, neprijeporna je činjenica da je Uredbom o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva rada i mirovinskoga sustava a sukladno Zakonu o sustavu državne uprave moguće ustrojiti Zavod za unapređivanje zaštite na radu kao upravnu organizaciju čime se osigurava daljnji nastavak prepoznatljivih, u stručnoj i najširoj javnosti izuzetno dobro prihvaćenih korisnih i besplatnih aktivnosti. Iznad svega treba biti čovjek, radnik, njegova sigurnost na radu, očuvanje zdravlja, života, i radne sposobnosti, jednom riječju – iznad svega zaštita na radu !, zaključio je ravnatelj Zavoda Begović.

Sudionike seminara s pokazateljima o ozljedama na radu na nacionalnoj, sektorskoj i teritorijalnoj razini upoznao je Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu.

U prezentaciji je uvodno ukazao na nesreće na radu, kao i na niz neposrednih koristi učinkovite i dobre organizacije i provedbe mjera zaštite na radu na gospodarstvo, tržište rada, mirovinski i zdravstveni sustav, demografska kretanja i proračunske prihode. Neizostavni dio produktivnosti, konkurentnosti, gospodarskog rasta i razvoja su primjereni uvjeti rada i zaštita na radu.

U protekle tri godine ukupan broj prijavljenih ozljeda na radu u RH, kreće se između 16.000 i 17.700, od čega je oko 18 posto prijavljenih ozljeda prilikom dolaska ili odlaska s posla, ili na službenom putu. Kod smrtnih ozljeda na mjestu rada bilježi se porast s 20 u 2015. g., zatim smanjenje na 18 u 2016. g. i ponovno porast na 22 smrtne ozljede u 2017. godini. Ukupna stopa prijavljenih ozljeda na radu na 1.000 radnika u prošloj godini bila je 13,01, a na mjestima rada 10,57. Najviše stope ozljeda na radu na mjestima rada u 2017.g. zabilježene su u djelatnosti opskrbe vodom i uklanjanja otpadnih voda 20,66, zatim, u prerađivačkoj industriji 15,54, građevinarstvu 14,14, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu 13,52, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi 12,39 itd. Na teritorijalnoj razini najviša ukupna stopa prijavljenih ozljeda na radu bilježi se u Osječko-baranjskoj županiji 16.44, zatim u Požeško-slavonskoj 16.03, Sisačko-moslavačkoj 15,83, Zagrebačkoj 15,70, Primorsko-goranskoj 14,49, Vukovarsko-srijemskoj 13,44,Krapinsko-zagorskoj 13,04 itd. Najniža stopa 7,98 registrirana je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U 2017. godini prosječno je dnevno izostajalo s posla zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti 2.627 radnika a kada se tome dodaju i drugi razlozi bolovanja s rada je dnevno bilo odsutno 26.214 radnika. Među najčešćim uočenim propustima kod poslodavaca uočen je rad s neispravnim sredstvima rada i bez propisane zaštitne opreme, izostanak osposobljavanja radnika za rad na siguran način, rad radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada bez prethodne provjere ispunjavanja uvjeta, neredovito obavljanje pregleda i ispitivanje sredstava rada, neodgovarajuća procjena rizika i drugo. Određenim fotografijama prikazani su zatečeni rizični slučajevi koji mogu biti uzroci nesreća i ozljeda na radu, a iste je moguće otkloniti pravovremenim poduzimanjem mjera i djelovanjem ljudskog faktora; prije svega ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu. samih radnika te stručnjaka za zaštitu na radu, istaknuo je ravnatelj Zavoda Vitomir Begović.

Podsjetio je da propisi u RH utvrđuju osnovne obveze u području zaštite na radu, što podrazumijeva da je u pojedinim tvrtkama i ustanovama moguće slobodno primijeniti više standarde od minimalnih zahtjeva, odnosno težiti višoj razini zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, to je potrebno u praksi primjenjivati suradnjom poslodavaca i radničkim predstavnicima.

Završavajući izlaganje ravnatelj Begović predstavio je institucionalne uvjete od nacionalne do mikro razine za socijalni dijalog u području zaštite na radu, podsjećajući da isti omogućava svim partnerima izravan utjecaj i konkretan doprinos unapređivanju zaštite na radu uz primjenu inovativnih rješenja.

Praksa pokazuje da su poslovni subjekti koji primjenjuju više standarde zaštite na radu uspješniji i održiviji, te da u unapređivanju zaštite na radu interes imaju svi ključni dionici ; poslodavci, sindikati, radnici i država, a socijalni dijalog je najbolji način za ostvarivanje tog cilja, zaključio je izlaganje ravnatelj Begović.

Sudska praksa u postupcima utvrđivanja ozljeda na radu i regresnim postupcima i e-prijava ozljeda na radu bila je tema izlaganja Vinke Longin Peš, iz Službe za zaštitu zdravlja na radu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Na konkretnim primjerima ukazala je na razloge priznavanja i nepriznavanja ozljeda na radu, kojih u prosjeku svake godine ima između 11 i 13 posto. Regresni postupci sa strankama rješavaju se mirnim a jedan dio i sudskim putem.

Nakon izlaganja uslijedila je rasprava sudionika uz odgovore na postavljena pitanja.
vrh stranice
vrh stranice