12.07.2022.
„Veleučilište Vukovar kontinuirano
surađuje s poslodavcima i gospodarskim sektorom posebno na projektima, a kako
bi zajedničkom suradnjom na tržište rada „isporučili“ visoko kvalitetan i
obrazovan kadar potreban Hrvatskoj, posebno poslodavcima na području Slavonije
i Baranje“, istaknuo je doc. dr. sc. Željko Sudarić, dekan
Veleučilišta „Lavoslav Ružička“.
Dr.
sc. Damir Zorić, glavni
direktor HUP-a, je posebno istaknuo: „Osnovni cilj HUP-ovog prijedloga
porezne reforme je povećanje
konkurentnosti hrvatskog tržišta rada te povećanje neto plaća svim
zaposlenicima kroz smanjenje ukupnog troška rada. Zbog visoke porezne presije
na rad, Hrvatska sve teže hvata korak s ostalim usporedivim državama Europske
unije te se suočava i s ozbiljnim demografskim pritiscima, koji osobito
značajno pogađaju upravo Slavoniju i Baranju iz kojih postoji značajan odljev
obrazovanih kadrova, što je jasno vidljivo i u posljednjim rezultatima popisa
stanovništva.“
Ivan
Vidiš, državni tajnik,
Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, uvodno
istaknuo: „Jedan od ključnih prioriteta Ministarstva rada,
mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike je povezivanje obrazovanja
s potrebama tržišta rada i osiguranje kvalitetne radne snage poslodavcima. U
cilju poticanja zapošljavanja, Vlada RH je u 2021. godini donijela Nacionalni
plan oporavka i otpornosti čime su Hrvatskoj, uz postojeće EU fondove,
osigurana financijska sredstva u iznosu od 1,4 milijarde kuna. Jedna od
najvažnijih novih mjera je provedba obrazovanja putem sustava vaučera kako bi
se omogućilo veće sudjelovanje nezaposlenih i zaposlenih osoba u cjeloživotnom
obrazovanju s naglaskom na stjecanju vještina povezanih sa zelenom i digitalnom
tranzicijom, a poslodavcima osigurati kvalitetnu radnu snagu.“
Pregled
Mjera aktivne politike zapošljavanja i vaučere za obrazovanje zaposlenih i
nezaposlenih osoba (NPOO), prezentirao je Luka Ćirko, ravnatelj Uprave
za tržište rada i zapošljavanje.
HUP
je predstavio i rezultate projekta „Implementacija HKO-a i razvoj alata u povezivanju
obrazovanja i tržišta rada“. Jasminka Martinović, direktorica granskih
udruga istaknula je „Još od vremena definiranja i donošenja Zakona o
hrvatskom kvalifikacijskom okviru, HUP je naglašavao da je primjena HKO-a kao reformskog
instrumenta od velike važnosti za hrvatsko gospodarstvo budući da je njegov
glavni zadatak postizanje veće usmjerenosti obrazovnog sustava prema
poslodavcima i stvarnim radnim mjestima odnosno postizanje kvalitetnije
povezanosti obrazovanja s tržištem rada“.
U
okviru projekta HUP je izradio 50 standarda zanimanja iz sektora građevine,
ICT-a i kreativnih i kulturnih industrije.
U
okviru panela hrvatski su poslodavci i poduzetnici istaknuli značaj suradnje
države i privatnog sektora u oblikovanju politika tržišta rada i zapošljavanje
te potrebu kontinuiranog dijaloga u cilju daljnjeg jačanja suradnje i podizanja
kvalitete odnosa poslodavaca, države i obrazovnih ustanova na području
približavanja potreba tržišta i obrazovanja.
Gordana
Odor, predsjednica
Uprave Borova u raspravi je istaknula kako „u kožarsko-prerađivačkoj
industriji imaju problem pronalaska ljudi sa kompetencijama koji su im nužna u
proizvodnji, zanimanja poput šivačice, izrađivača obuće. Sustav obrazovanja
trebao više osluškivati potrebe poslodavaca. Strukovno obrazovanje predstavlja
budućnost Hrvatske, cilj promocije strukovnog obrazovanja trebaju biti
roditelji.“
Mislav
Balković, član IO
HUP-a, posebno je apostrofirao „ Negativni demografski trend i iseljavanje u
proteklih 8 godina umanjili populaciju naših srednjoškolca za 19,5 posto. U
Slavoniji i Baranji taj je pad bio preko 30%. Da bi društvo moglo nastaviti
funkcionirati i kako bismo barem donekle zadržali gospodarsku aktivnost, oni
koji će se sutra zapošljavati moraju imati znanja i vještine kojima će moći
stvarati bitno veću dodanu vrijednost. Za to trebamo bolje i relevantnije
obrazovanje. Ako te promjene u obrazovanju ne budu brze i efikasne možemo
zaboraviti daljnji gospodarski rast i povećanje kvalitete života.“
Ivan
Ergović, predsjednik
Uprave Nexe Grupe tijekom panel diskusije naglasio je kako je nužno stvoriti
uvjete za održivost proizvodnje, a prvenstveno povećati produktivnost. „Svaki
poslodavac bori se da zadrži svoje radnike, osobito one kvalificirane, važno je
da to isto prepozna i država. U protivnom, i dalje ćemo se suočavati s odlaskom
radne snage. Iz našeg iskustava sadašnji sustav obrazovanja djelomice prati
tržište rada obzirom da su neka zanimanja deficitarna ,a neka su u potpunosti
nestala, a naša proizvodanja zahtjeva specijalistička znanja“, upozorio je Ergović.
Jedna
je od tvrtki koja godinama kontinuirano radi na razvoju kompetencija svojih
zaposlenika kroz različite edukacijske programe. „Prošle godine promijenili
su pristup kod provođenja edukacijskih programa pokretanjem NEXE akademije te
stavili naglasak na fokusirani razvoj prilagođen svakom zaposleniku. Cilj
pokretanja NEXE akademije je unaprijediti postojeći sustav edukacija kako bi
zaposlenici ostvarili svoj puni potencijal, razvili dodatne radne vještine i
povećali svoju radnu učinkovitost. Nadamo se da ćemo izmjenom zakonskih propisa biti u
mogućnosti aktivno se uključiti u provođenju prakse i s učenicima srednjih i
strukovnih škola kroz dualno obrazovanje“, istaknula je Katarina
Knežević, šef Službe za ljudske resurse NEXE d.d.
Hrvatska
udruga poslodavaca najavila je da će u narednom periodu nastaviti iznositi
svoje prijedloge Vladi Republike Hrvatske i resornim ministarstvima, u svrhu
pronalaženja najboljih i najbržih mogućih rješenja, koje će poduzetnicima
omogućiti da nastave stvarati dodatnu vrijednost i unapređuju gospodarstvo te
demografsku sliku Slavonije i Baranje, ali i čitave zemlje, što je osobito
važno u periodu ekonomske krize u kojoj se nalazimo, s rastućom inflacijom,
nedostatkom radne snage i niskom produktivnosti rada.
PREZENTACIJE:
MJERE AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA I VAUČERI ZA OBRAZOVANJE
IMPLEMENTACIJA HKO-a I RAZVOJ ALATA U POVEZIVANJU OBRAZOVANJA I TRŽIŠTA RADA