Program rada

Program rada

 Obzirom na promjene uvjeta poslovanja i trendova u medijskoj industriji te ulogu novinskih izdavača u vidu odgovorne društvene zadaće obavještavanja, edukacije i informiranja građana, potrebno je kroz razne mjere potpora osigurati novinskim izdavačima stabilno poslovanje i održivi razvoj. Stoga će Udruga novinskih izdavača nastaviti aktivno zastupati interese svojih članova i inzistirati na jačoj podršci resornog ministarstva i relevantnih institucija, kako bi se pozitivno utjecalo na stanje medijskog tržišta u Hrvatskoj.

 

Programski prioriteti:

 

-       Uvjeti distribucije – kritično područje koje izdavače stavlja u izrazito nepovoljnu i nekonkurentnu poziciju (ukupni trošak s udjelom od 40 % u odnosu na 25 % troškova koliko uobičajeno iznosi trošak distribucije u zemljama EU),

-       PDV na nenovinska izdanja – cilj omogućiti sniženu stopu od 13 % za lokalne i regionalne novine, magazine …

-       Medijska strategija – važno „dobiti sugovornika“ u resornom Ministarstvu kulture te „otvoriti“ cijeli niz potpora koje na tom području postoje.

-       Zaštita osobnih podataka za digitalno izdavaštvo i praćenje implementacije EU direktiva na tom području.

-       U suradnji s HDS-ZAMP-om nastavak pregovora s press-clipping agencijama o izmjenama modela obračuna i naplate autorske naknade kako bi se isti razradio i dogovorio za 2019.g.

-       Jačanje pozicije novinskih izdavača i stvaranje prepoznatljivosti istih unutar medijske industrije uz istovremeno koordinaciju s elektroničkim medijima s ciljem definiranja zajedničkih i dodirnih točaka

-       Osnažiti poziciju novinskih izdavača unutar Ministarstva gospodarstva i ravnopravnu i jednaku poziciju kao i sve gospodarske djelatnosti pri državnim institucijama i tijelima Vlasti.

 

Novinsko izdavaštvo informacije čini dostupnima svima i svugdje bez diskriminacije. U društvu gdje je informiranost i obrazovanje ključna predispozicija uspjeha u svim segmentima života pojedinca, društveno je neodgovorno postaviti prepreke industriji koja je samo po sebi sredstvo informiranosti i obrazovanja, te će se Udruga stoga nastaviti zalagati za bolju poziciju novinskih izdavača u gospodarstvu i prikladnije uvjete poslovanja u ovoj djelatnosti.

 

 

 

PREGLED STANJA NOVINSKE I IZDAVAČKE DJELATNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ I PRIJEDLOG MJERA ZA POBOLJŠANJE KVALITETE POSLOVANJA NA TRŽIŠTU NOVINSKOG IZDAVAŠTVA

Opće stanje 

U trenucima ekonomske krize koja je značajno pogodila novinsku i izdavačku djelatnost i koja iz dana u dan sve više utječe na pad životnog standarda i kupovne moći u Hrvatskoj, društvena uloga izdavaštva sve je više dovedena u pitanje. Sloboda govora, a time i novinarstva, mogla bi uskoro postati sloboda samo onih koji si to mogu priuštiti. Novinarstvo kao javno dobro ima puno šire društvene probitke od čisto ekonomskog odnosa koji postoji između prodavatelja i kupca.

Novinsko izdavaštvo igra jednu od bitnih uloga u izgradnji demokratskog društva, stvarajući informirano i aktivno društvo, nudeći platformu za razmjenu informacija, dajući podlogu za razumijevanje lokalnih, nacionalnih i globalnih događanja.

Novinsko izdavaštvo nepobitno pridonosi poboljšanju standarda pismenosti, općeg znanja i kontinuiranoj edukaciji jer donosi informacije o najnovijim razvojnim trendovima u svim segmentima društva. Predstavlja ključno sredstvo koje informacije čini dostupnim svima i svugdje bez diskriminacije. U društvu gdje je informiranost i obrazovanje ključna predispozicija uspjeha u svim segmentima života pojedinca, društveno je neodgovorno postaviti prepreke industriji koja je samo po sebi sredstvo informiranosti i obrazovanja.

Kad se usporede redakcije tiskanih medija s redakcijama koje nude sadržaj na drugim platformama uočava se velika razlika između njihove tržišne pozicije i veličine redakcijskog pogona. Naime, notorna je činjenica da su danas redakcije tiskanih medija posljednji otoci tzv. velikih pogona s velikim financijskim naporom. Primjerice, redakcije dnevnih novina gotovo redovito dvostruko premašuju redakcijske pogone najvećih elektroničkih medija. Nemalo je slučajeva da, recimo, u usporedbi s radijskim redakcijama ta razlika iznosi i više desetaka puta. Ovdje ulazimo u začarani krug u kojem sve ostale platforme (u smislu generiranja sadržaja) žive od velike investicije koje novinski izdavači izdvajaju za opstojnost svojih redakcijskih pogona. Dovoljno je pogledati ili poslušati na koji se način prate određene teme pa da se uoči da na dnevnoj bazi vijesti i teme elektroničkih medija samo prepričavaju ili slijede teme koje su pojedinog dana otvorile i postavile dnevne novine ili magazini. Istodobno, zakoni koji uređuju medijsku industriju ne pomažu razvoju ovih velikih pogona nego su čak štoviše razvojno restriktivni. 

HUP-Udruga novinskih izdavača već duže vrijeme lobira prema relevantnim predstavnicima i tijelima javne vlasti u cilju donošenja mjera radi uređenja i poboljšanja kvalitete poslovanja na tržištu novinskog izdavaštva te području radnih odnosa.

U izdavačkoj industriji (tiskani mediji) neposredno i posredno radi više od 4000 novinara i medijskih djelatnika, a ukupni volumen ove industrije prelazi dvije milijarde kuna na razini godine. Riječ je o specifičnoj industriji koja osim ovih socijalno gospodarskih pokazatelja ima i posebnu društvenu težinu i širu društvenu odgovornost.
vrh stranice
vrh stranice