Prezentacija Obveze poslodavaca u području zaštite na radu Poslodavci pokazali izniman interes za prezentacije HUP Regionalnog ureda Split u suradnji sa Državnim inspektoratom

28.11.2012.

Hrvatska udruga poslodavaca Podružnica Dalmacija u suradnji sa Državnim inspektoratom Područnom jedinicom Split, organizirala je prezentaciju Obveze poslodavaca u području zaštite na radu. Jadranka Skelin, dipl.ing., voditeljica Odjela zaštite na radu u Državnom inspektoratu, PJ Split, upoznala je prisutne s aktualnim zakonima i dokumentacijom, sa aspekta najčešće utvrđenih nedostataka, sa kojima se inspektori zaštite na radu susreću pri inspekcijskim nadzorima. Istaknula je kako su poteškoće u izradi i primjeni akata temeljem Zakona o zaštiti na radu su još uvijek prisutne, često iz nerazumijevanja i neznanja.
Hrvatska udruga poslodavaca Podružnica Dalmacija u suradnji sa Državnim inspektoratom Područnom jedinicom Split, organizirala je prezentaciju Obveze poslodavaca u području zaštite na radu. Jadranka Skelin, dipl.ing., voditeljica Odjela zaštite na radu u Državnom inspektoratu, PJ Split, upoznala je prisutne s aktualnim zakonima i dokumentacijom, sa aspekta najčešće utvrđenih nedostataka, sa kojima se inspektori zaštite na radu susreću pri inspekcijskim nadzorima. Istaknula je kako su poteškoće u izradi i primjeni akata temeljem Zakona o zaštiti na radu su još uvijek prisutne, često iz nerazumijevanja i neznanja.

Iako procjena opasnosti radnih mjesta bude dobro napravljena, praksa ne prati samu procjenu. Najčešća pogreška vezana za procjenu opasnosti radnih mjesta je u neslaganju naziva radnih mjesta sa sistematizacijom, iako poslodavci imaju slobodu u odabiru naziva radnih mjesta. Istaknula je kako je posebno poželjno za radna mjesta s posebnim uvjetima rada, u izradu ili bar reviziju procjene opasnosti radnih mjesta, uključiti i medicinu rada koja je kompetentna za davanje savjeta vezano za radno mjesto i zdravlje, prije svega jer obavljaju zdravstvene preglede, odnosno prate zdravstveno stanje radnika u odnosu na rad.
Osposobljavanje radnika za rad na siguran način dužan je organizirati poslodavac i to prije početka rada kad ga mora upoznati sa svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje vezanim uz obavljanje poslova, te ga osposobiti za rad na siguran način unutar roka od trideset dana od dana početka rada. Osposobljavanje se provodi na temelju izrađenog plana i programa osposobljavanja, a koji se izrađuje na temelju izrađene procjene opasnosti i posebnih propisa. To znači kako radnici trebaju biti osposobljeni za rad na siguran način za sve poslove koje obavljaju, odnosno ukoliko radnik obavlja i dio svog radnog vremena druge poslove, slične ili ne poslovima svog radnog mjesta, isto je potrebno navesti u procjeni opasnosti radnih mjesta i radnika osposobiti i za te druge poslove. Osposobljavanje se sastoji iz teoretskog osposobljavanja kod kojeg ne postoji obveza čuvanja dokaza o istom, te od praktičnog dijela osposobljavanja radnika. Bitno je da u zapisniku o ocjeni praktične osposobljenosti koji se čuva trajno kao dokaz o provedenom osposobljavanju potpisi budu originalni.

Istaknula je i probleme vezane za obveze poslodavaca na privremenim ili pokretnim gradilištima. U većini slučajeva investitor ima obvezu prijave gradilišta, a kako se ne mora nužno baviti i gradnjom, ne znaju što sve gradilište mora imati s aspekta zaštite na radu, a često i ne čitaju pravilno zakonske odredbe, budući se prijava gradilišta obavlja po zakonu o zaštiti na radu, a ne po zakonu o gradnji.
Obzirom je ova iznimno posjećena prezentacija bila osmišljena kao interaktivno predavanje, u nastavku se razgovaralo o koordinatorima na gradilištu, o osposobljavanju za pružanje prve pomoći radnicima na radu, liječničkim pregledima i pravilnom sastavljanju uputnica za liječnički pregled, o problemu rada pod utjecajem alkohola, o obvezi izrade pisane upute o procesu rada s aspekta zaštite na radu i njenom isticanju na mjestu rada i dr.
Istaknuta je i važnost investiranja u zaštitu na radu jer to za poslodavca može značiti smanjenje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, neplaniranih zastoja, odšteta radnicima, troškova liječenja i sl. Međutim, postoji dosta radnih mjesta gdje je bitan samo osobni odnos i svijest prema zaštiti na radu. Svi smo dužni i obvezni provoditi zaštitu, poštovati propisana i naređena pravila, postupke i procedure, što od strane radnika znači manje ozljeda, profesionalnih bolesti i bolesti općenito, a time i manje osobnih trauma, a više sreće i zadovoljstva.
vrh stranice
vrh stranice