30.06.2020.
- U svibnju 2020., u usporedbi s istim mjesecom
prethodne godine, kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je
pao za 7,8 %. Pritom je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima pao
za 3,4 %, dok je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim
proizvodima pao za 4,9 %.
- U prvih pet mjeseci kalendarski prilagođeni
promet realno je pao za 6,7 % u odnosu na isto razdoblje prethodne
godine, dok je još u prva tri mjeseca u odnosu na isto lanjsko razdoblje taj
promet bio u porastu za 0,9 %.
- Više
informacija dostupno je u priopćenju DZS-a.
2. Nastavak negativnih
trendova industrijske proizvodnje i u svibnju
- Ukupna sezonski i kalendarski prilagođena industrijska
proizvodnja u RH u svibnju 2020. u usporedbi s travnjem 2020. pala je za 3,5
%. U prerađivačkoj industriji pala je za 7,6 %, a u rudarstvu i vađenju za 4,0
%, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji
porasla za 16,6 %.
- U svibnju 2020. u usporedbi sa svibnjem 2019.
industrijska proizvodnja u RH, kalendarski prilagođena, pala je za 12,4 %.
- Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda u RH na
kraju svibnja 2020. u usporedbi sa zalihama na kraju travnja 2020. veće su za
1,5 %, a u usporedbi sa zalihama na kraju svibnja 2019. manje su za 1,1 %.
- Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u svibnju
2020. manji je za 0,5 % u usporedbi s travnjem 2020., a u usporedbi sa
svibnjem 2019. manji je za 3,0 %.
- Više
informacija dostupno je u priopćenju DZS-a.
3. Rast indeksa
pouzdanja, očekivanja i raspoloženja u lipnju u odnosu na svibanj
- Prema
podacima iz Ankete o pouzdanju potrošača za lipanj, indeksi pouzdanja,
očekivanja i raspoloženja potrošača zabilježili su povećanje u odnosu na svibanj,
dok su sva tri indeksa zabilježila pad u odnosu na lipanj 2019.
- Više
informacija dostupno je na web stranicama HNB-a.
4. Ukupni plasmani domaćim sektorima (osim države)
manji u svibnju u odnosu na travanj
- Ukupna likvidna sredstva (M4) iznosila su na kraju
svibnja 349,2 mlrd. kuna ili za 4,5 mlrd. kuna (1,3 %) više nego na kraju
prethodnog mjeseca. Povećanju M4 pridonio je snažan rast neto domaće aktive,
dok se neto inozemna aktiva smanjila, prvenstveno kao posljedica HNB-ova otkupa
državnih vrijednosnih papira u nominalnom iznosu od 9,5 mlrd. kuna, što je
povećalo neto potraživanja monetarnih institucija od središnje države. M4 već
peti mjesec zaredom bilježi ubrzavanje rasta na godišnjoj razini te je godišnja
stopa rasta u svibnju dosegnula 8,3 %.
- Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim
sektorima (osim središnje države) smanjili su se u svibnju za 0,4 mlrd.
kuna, a njihov se godišnji rast usporio na 3,8 % (na osnovi transakcija). Tome
je pridonijelo usporavanje godišnjeg rasta plasmana stanovništvu, koje se
posebice intenziviralo u razdoblju od ožujka do svibnja, kada je prvi put nakon
tri godine zabilježeno smanjenje plasmana stanovništvu na mjesečnoj razini. Godišnji
rast plasmana poduzećima također se usporio i u svibnju iznosio 3,6 %.
Na taj rast i dalje negativno utječe smanjivanje potraživanja od grupe Agrokor
sredinom prethodne godine te u manjoj mjeri i aktiviranje državnih jamstava
brodogradilištima, što se u svibnju procjenjuje na nešto više od 2 postotna
boda.
- Više
informacija dostupno je na web stranicama HNB-a.
5. Rekordan pad
prometa od uslužnih djelatnosti u travnju
- Ukupan sezonski i kalendarski prilagođen promet od
uslužnih djelatnosti ostvaren u travnju 2020. pao za 25,8 % u odnosu na ožujak
2020. Najveći pad prometa ostvaren je u sljedećim djelatnostima: putničke
agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge
te djelatnosti povezane s njima (-83,8 %), smještaj (-74,6 %) te trgovina na veliko i na malo; popravak
motornih vozila i motocikla (-60,1 %).
- U travnju 2020. u usporedbi s istim mjesecom
prethodne godine kalendarski prilagođeni promet od uslužnih djelatnosti pao
je za 33,5 %, što je najveći pad prometa uslužnih djelatnosti na godišnjoj
razini od početka mjerenja mjesečnih serija 2011.
- Promatrajući prva četiri mjeseca, kalendarski
prilagođeni promet uslužnih djelatnosti u padu je za 0,1 % u odnosu na
isto razdoblje prethodne godine.
- Više
informacija dostupno je u priopćenju DZS-a.
6. Višak na tekućem računu platne bilance u posljednja
četiri tromjesečja 3,9 % BDP-a
- Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prvom
je tromjesečju 2020. zabilježen manjak u iznosu od 1,2 mlrd. EUR, što je za 0,6
mlrd. EUR povoljniji rezultat u odnosu na ostvarenje u istom razdoblju
prethodne godine. Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak
na tekućem i kapitalnom računu iznosio je 6,0 % BDP-a te se dodatno povećao
u odnosu na cijelu 2019. godinu, kada je iznosio 4,8 % BDP-a.
- Robni izvoz je na godišnjoj razini stagnirao, a
u istom je razdoblju prošle godine porastao za 9,9 %, dok se robni uvoz
blago smanjio, u usporedbi s rastom od 8,0 % ostvarenim u istom razdoblju
prethodne godine. To je rezultiralo blagim poboljšanjem salda u robnoj razmjeni
s inozemstvom, za 0,1 mlrd. EUR. Neto izvoz usluga tijekom prvog se tromjesečja
2020. donekle povećao (za 0,2 mlrd. EUR), ali kao posljedica pada uvoza (za
22,6 %) koji je bio izraženiji od pada izvoza (za 6,7 %) u odnosu na isto
razdoblje prethodne godine.
- Na kraju ožujka 2020. stanje neto međunarodnih ulaganja
iznosilo je –26,5 mlrd. EUR ili –49,0 % BDP-a, što je za 0,4 mlrd. EUR, odnosno
1,0 postotni bod manje nego na kraju 2019., odnosno za 9,9 postotnih bodova
manje u odnosu na kraj istog razdoblja prethodne godine.
- Više informacija dostupno je na web stranicama HNB-a.
7. HNB u dva dana otkupila vrijednosne papire RH nominalnog
iznosa 4,069 milijardi kuna
- Hrvatska narodna banka (HNB) je na operaciji fine
prilagodbe, održanoj 29. lipnja 2020., otkupila vrijednosne papire
Republike Hrvatske (RH) nominalnog iznosa 2,753 milijardi kuna.
- U priopćenju HNB-a navodi se kako
će o eventualnim budućim operacijama fine prilagodbe – otkupima vrijednosnih
papira, HNB pravovremeno informirati sudionike pa je tako već za idući dan, 30.
lipnja 2020., najavljena operacija fine prilagodbe na kojoj je HNB otkupila
vrijednosne papire RH nominalnog iznosa 1,316 milijarde kuna.
- Više
informacija dostupno je na web stranicama HNB-a.
8. Godišnja stopa inflacije u
eurozoni u lipnju 0,3 %
- Nakon 0,1 % u svibnju, prva
procjena godišnje stope inflacije u lipnju za eurozonu iznosi 0,3 %.
- Cijene hrane, alkohola i duhana
trebale bi imati najviši porast (3,1 %), nakon čega slijede usluge (1,2 %),
neenergetski industrijski proizvodi (0,2 %) te energija (-9,4 %).
- Najniža godišnja stopa inflacije
u lipnju među zemljama eurozone očekuje se u Cipru (-2,5 %), dok se najviši
porast cijena očekuje u Slovačkoj (1,9 %).
- Više informacija dostupno je u objavi Eurostata.
9. Rast cijena goriva u
Hrvatskoj
- Prema objavi portala cijenegoriva.info, cijena benzina (eurosuper 95) veća je u prosjeku
za 10 lipa po litri, a dizela također 10 lipa po litri u odnosu na prošli
tjedan. Ovo je već četvrti tjedan zaredom kako svjedočimo rastu cijena naftnih
derivata u Hrvatskoj.
10. U 2019. rast broja
dolazaka i noćenja u odnosu na 2018.; dominacija stranih turista
- Ukupan dolasci turista
u 2019. iznosili su 19,566 milijuna (povećanje za 4,8 % u odnosu na 2018.), dok
je ukupan broj noćenja iznosio 91,243 milijuna (povećanje za 1,8 % u odnosu na
2018.).
- Pritom su strani turisti u dolascima sudjelovali s 88,7
% a u noćenjima s čak 92,2 %.
- Više
informacija dostupno je u priopćenju DZS-a.
11. Stopa rizika od
siromaštva u 2019.: 18,3 %
- Prema najnovijim podacima DZS-a, stopa rizika od
siromaštvu u RH u 2019. iznosila je 18,3 % što je jedan postotni bod manje nego
u 2018.
- Udio osoba u riziku od siromaštva ili socijalne
isključenosti iznosio je 23,3 % (1,5 postotni bod manje nego u 2018.), dok je
udio osoba u teškoj materijalnoj deprivaciji iznosio 7,2 % (1,4 postotni bod
manje nego u 2018.).
- Više
informacija dostupno je u na web stranicama DZS-a.
12. Migracijski saldo
u 2019.: -2.422 osoba
- Prema najnovijim podacima DZS-a, ukupan broj odseljenih
u inozemstvo u 2019. iznosio je 40.148, dok je ukupan broj doseljenih iz
inozemstva iznosio 37.726, što znači da je migracijski saldo u 2019. iznosio
-2.422 osoba.
- Iako je broj odseljenih nešto (za 1,6%) veći nego u
2018., vanjski migracijski saldo je zbog povećanja broja doseljenih (za 44,9 %)
značajno smanjen.
- Tako je, prema privremenim podacima, ukupan broj stanovnika u RH na kraju 2019. iznosio 4,058 milijuna.
- Više
informacija dostupno je u na web stranicama DZS-a.
