Pregled ekonomskih kretanja – 28. svibnja 2020.

28.05.2020.

1. Pad prometa industrije u ožujku i na godišnjoj i na mjesečnoj razini

- Ukupni sezonski i kalendarski prilagođen promet industrije u RH u ožujku 2020. u usporedbi s veljačom 2020. pao je za 17,0 %. Ako usporedimo tržišta, u istom razdoblju na domaćem tržištu pao je je za 19,5%, a na nedomaćem tržištu za 4,3 %.

- Ukupni kalendarski prilagođen promet industrije u RH u ožujku 2020. u usporedbi s ožujkom 2019. pao je za 6,6 %. Ako usporedimo tržišta, u istom razdoblju na domaćem tržištu pao je je za 5,0 %, a na nedomaćem tržištu pao je za 5,9 %.

- U prva tri mjeseca 2020. ukupni kalendarski prilagođen promet industrije u RH u usporedbi s istim razdobljem 2019. pao je za 0,2 % (rast na domaćem tržištu od 3,1 % i pad na nedomaćem tržištu od 4,3 %).

 - Više detalja dostupno je u priopćenju DZS-a.

2. Ekonomski sentiment (ESI) u EU za svibanj pokazuje prve znakove oporavka; raste i pokazatelj očekivanja zaposlenosti

- Nakon oštrog pada u ožujku i travnju, ESI je u EU u svibnju porastao za 2,9 indeksnih bodova u odnosu na travanj te iznosi 66,7 indeksnih bodova. Indeks je i dalje daleko ispod svog dugoročnog prosjeka u iznosu od 100 bodova i vrlo blizu najnižim razinama zabilježenima tijekom Velike recesije u ožujku 2009. godine.

- Kretanje indeksa ekonomskog sentimenta (ESI) u EU u svibnju odražava oporavak povjerenja u industriji te kod potrošača što je donekle neutraliziralo pad u ožujku i travnju. Povjerenje u sektoru usluga, s druge strane, nastavilo je padati, iako po nižoj stopi nego u prethodna dva mjeseca. Promjene u pokazateljima povjerenja u građevinarstvu i maloprodaji su nešto manjeg intenziteta, s time da je prvi zabilježio mali pad, a drugi blago porastao.

- U Hrvatskoj je ESI indeks porastao za 6,7 bodova u odnosu na travanj te sada iznosi 79,0 indeksnih bodova.

- U svibnju je je porastao i pokazatelj očekivanja zaposlenosti (EEI) (za 9,5 bodova u RH i 11,3 bodova u EU).

- Indeks ekonomskog sentimenta (ESI) predstavlja sažetak pet sektorskih pokazatelja povjerenja na razini čitavog gospodarstva: industrija, građevina, maloprodaja, usluge i potrošači.

- Više detalja dostupno je objavi „Business and consumer survey results for May 2020“ Europske komisije.


 


3. Udio NEET stanovništva u dobi 20-34 u Hrvatskoj u 2019. 17 %

- 16,4 % osoba u dobi 20-34 u EU u 2019. godini nije bilo ni u zaposlenosti, ni u obrazovanju i osposobljavanju (tzv. NEET populacija). Udio mladih koji nisu bili ni u zaposlenju, ni u obrazovanju ili osposobljavanju u 2019. godini kretao se od 7,3 % u Švedskoj do 27,8 % u Italiji.

- Udio NEET populacije u Hrvatskoj za dobnu skupinu 20-34 iznosio je 17,0 %. Za muškarce 13,3 % a za žene 20,7 %. Za dobnu skupinu 20-24 14,8 %; 25-29 18,8 %; 30-34 17,2 %.

- S obzirom da je velika većina (90,7 %) mladih u EU u dobi između 15 i 19 godina sudjeluje u nekom obliku obrazovanja i osposobljavanja (bilo formalnom ili neformalnom), analiza NEET mladih je fokusirana na stanovništvo u dobi 20-34.

- Više informacija dostupno je u objavi Eurostata „Statistics on young people neither in employment nor in education or training“.

 

4. Tržišni udio najvećeg proizvođača na tržištu električne energije u Hrvatskoj u 2018. iznosio 83 %  

- Tržišni udio najvećeg proizvođača na tržištu električne energije u 2018. godini bio je 100% na Cipru i iznad 80% u Hrvatskoj (83%) i Francuskoj (82%).

- Tržišta na kojima se samo jedna glavna tvrtka bavi prodajom električne energije su ona u Grčkoj, Cipru i Malti (u Hrvatskoj 2).

- Više informacija dostupno je u objavi Eurostata „Electricity market indicators“.

 

5. Stopa ulaganja nefinancijskih korporacija među najvišima a stopa ulaganja kućanstava najniža među EU članicama u Hrvatskoj u 2018.

- Stopa štednje kućanstava u EU-u u 2018. godini kretala se od 21,4 % u Luksemburgu do -1,2 % u Litvi. Na razini EU-27 bruto stopa štednje kućanstava iznosila je 11,4 %, na razini eurozone 12,4 %, a u Hrvatskoj 9,8 %.

- U 2018. omjer bruto-duga i prihoda kućanstva u EU kretao se od 234 % u Danskoj do 25 % u Rumunjskoj. U Hrvatskoj je omjer bruto-duga i prihoda kućanstva iznosio 52,8 % (na razini eurozone 93,6 %).

- U 2018. bruto stopa ulaganja kućanstava iznosila je 8,6 % za EU-27 i 8,9 % za eurozonu. Stopa ulaganja kućanstava kretala se (među 24 države članice EU-a za koje su dostupni podaci) od 12,6 % u Finskoj do 4,7 % u Hrvatskoj.

- U 2018. stopa ulaganja za nefinancijske korporacije u EU kretala se u rasponu od 29,0 % u Češkoj do 15,5 % u Luksemburgu. Na razini EU-27 bruto stopa ulaganja za nefinancijske korporacije iznosila je 23,8 %, na razini eurozone 23,2 %, a u Hrvatskoj 28,0 %.

- Više informacija dostupno je na web stranicama Eurostata.

 

6. 19,3 % stanovništva izloženo riziku od siromaštva u Hrvatskoj u 2018.

- U 2018. godini medijan ekvivalentnog raspoloživog dohotka u EU-27 iznosio je 16.938 prema standardu kupovne moći (PPS). U državama članicama EU varirao je od 6.241 PPS u Rumunjskoj do 31.995 PPS u Luksemburgu. Medijan ekvivalentnog raspoloživog dohotka bio je ispod 16.000 PPS u svim državama članicama koje su se pridružile EU nakon 2004., osim na Cipru i Malti, kao i u tri južne države članice - Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu (6.659 PPS u Hrvatskoj).

- Omjer kvintilnog udjela dohotka (S80/S20 omjer ili omjer ukupnog dohotka koji je primilo 20 % stanovništva s najvišim primanjima (gornji kvintil) u odnosu na dohodak koji je primilo 20 % stanovništva s najnižim primanjima (donji kvintil)) iznosio je 5,1 u EU-27 u 2018 (4,2 u Hrvatskoj).

- U sedam država članica EU najmanje petina stanovništva bila je izložena riziku od siromaštva u 2018.: Rumunjska (23,5 %), Latvija (23,3 %), Litva (22,9 %), Bugarska (22,0 %), Estonija (21,9 %) ), Španjolska(21,5 %) i Italija (20,3 %). Nasuprot tome, najmanji rizik od siromaštva zabilježen je u Češkoj (9,6 %); 19,3 % u Hrvatskoj.

- 34,2 % samohranih osoba s uzdržavanom djecom u EU u 2018. godini bilo je u riziku od siromaštva u usporedbi sa 16,8 % osoba u ukupnom stanovništvu.

- Više informacija dostupno je u objavi Eurostata „Quality of life indicators - material living conditions“.

 

vrh stranice
vrh stranice