28.05.2020.
2. Ekonomski sentiment (ESI) u EU za
svibanj pokazuje prve znakove oporavka; raste i pokazatelj očekivanja
zaposlenosti
- Nakon oštrog pada u ožujku i
travnju, ESI je u EU u svibnju porastao za 2,9 indeksnih bodova u odnosu na travanj
te iznosi 66,7 indeksnih bodova. Indeks je i dalje daleko ispod svog dugoročnog
prosjeka u iznosu od 100 bodova i vrlo blizu najnižim razinama zabilježenima
tijekom Velike recesije u ožujku 2009. godine.
- Kretanje indeksa ekonomskog
sentimenta (ESI) u EU u svibnju odražava oporavak povjerenja u industriji te kod
potrošača što je donekle neutraliziralo pad u ožujku i travnju. Povjerenje u
sektoru usluga, s druge strane, nastavilo je padati, iako po nižoj stopi nego u
prethodna dva mjeseca. Promjene u pokazateljima povjerenja u građevinarstvu i
maloprodaji su nešto manjeg intenziteta, s time da je prvi zabilježio mali pad,
a drugi blago porastao.
- U Hrvatskoj je ESI indeks porastao
za 6,7 bodova u odnosu na travanj te sada iznosi 79,0 indeksnih bodova.
- U svibnju je je porastao i
pokazatelj očekivanja zaposlenosti (EEI) (za 9,5 bodova u RH i 11,3 bodova
u EU).
- Indeks ekonomskog sentimenta
(ESI) predstavlja sažetak pet sektorskih pokazatelja povjerenja na razini
čitavog gospodarstva: industrija, građevina, maloprodaja, usluge i potrošači.
- Više detalja dostupno je objavi „Business
and consumer survey results for May 2020“ Europske komisije.
3. Udio NEET stanovništva u dobi
20-34 u Hrvatskoj u 2019. 17 %
- 16,4 % osoba u dobi 20-34 u EU u
2019. godini nije bilo ni u zaposlenosti, ni u obrazovanju i osposobljavanju (tzv.
NEET populacija). Udio mladih koji nisu bili ni u zaposlenju, ni u obrazovanju
ili osposobljavanju u 2019. godini kretao se od 7,3 % u Švedskoj do 27,8 % u
Italiji.
- Udio NEET populacije u
Hrvatskoj za dobnu skupinu 20-34 iznosio je 17,0 %. Za muškarce 13,3 % a za
žene 20,7 %. Za dobnu skupinu 20-24 14,8 %; 25-29 18,8 %; 30-34 17,2 %.
- S obzirom da je velika većina
(90,7 %) mladih u EU u dobi između 15 i 19 godina sudjeluje u nekom obliku
obrazovanja i osposobljavanja (bilo formalnom ili neformalnom), analiza
NEET mladih je fokusirana na stanovništvo u dobi 20-34.
- Više informacija dostupno je u objavi Eurostata „Statistics
on young people neither in employment nor in education or training“.
4. Tržišni udio najvećeg proizvođača
na tržištu električne energije u Hrvatskoj u 2018. iznosio 83 %
- Tržišni udio najvećeg proizvođača
na tržištu električne energije u 2018. godini bio je 100% na Cipru i iznad 80%
u Hrvatskoj (83%) i Francuskoj (82%).
- Tržišta na kojima se samo jedna
glavna tvrtka bavi prodajom električne energije su ona u Grčkoj, Cipru i Malti
(u Hrvatskoj 2).
- Više informacija dostupno je u objavi Eurostata „Electricity
market indicators“.
5. Stopa
ulaganja nefinancijskih korporacija među najvišima a stopa ulaganja kućanstava
najniža među EU članicama u Hrvatskoj u 2018.
- Stopa štednje kućanstava u EU-u u 2018. godini kretala se od 21,4 % u
Luksemburgu do -1,2 % u Litvi. Na razini EU-27 bruto stopa štednje
kućanstava iznosila je 11,4 %, na razini eurozone 12,4 %, a u Hrvatskoj
9,8 %.
- U 2018. omjer bruto-duga
i prihoda kućanstva u EU kretao se od 234 % u Danskoj do 25 % u Rumunjskoj. U
Hrvatskoj je omjer bruto-duga i prihoda kućanstva iznosio 52,8 % (na razini
eurozone 93,6 %).
- U 2018. bruto stopa ulaganja
kućanstava iznosila je 8,6 % za EU-27 i 8,9 % za eurozonu. Stopa ulaganja kućanstava
kretala se (među 24 države članice EU-a za koje su dostupni podaci) od 12,6
% u Finskoj do 4,7 % u Hrvatskoj.
- U 2018. stopa ulaganja za
nefinancijske korporacije u EU kretala se u rasponu od 29,0 % u Češkoj do 15,5 %
u Luksemburgu. Na razini EU-27 bruto stopa ulaganja za nefinancijske
korporacije iznosila je 23,8 %, na razini eurozone 23,2 %, a u Hrvatskoj
28,0 %.
- Više informacija dostupno je na web stranicama Eurostata.
6. 19,3 % stanovništva izloženo
riziku od siromaštva u Hrvatskoj u 2018.
- U 2018. godini medijan
ekvivalentnog raspoloživog dohotka u EU-27 iznosio je 16.938 prema standardu
kupovne moći (PPS). U državama članicama EU varirao je od 6.241 PPS u
Rumunjskoj do 31.995 PPS u Luksemburgu. Medijan ekvivalentnog raspoloživog dohotka
bio je ispod 16.000 PPS u svim državama članicama koje su se pridružile EU
nakon 2004., osim na Cipru i Malti, kao i u tri južne države članice - Grčkoj,
Španjolskoj i Portugalu (6.659 PPS u Hrvatskoj).
- Omjer kvintilnog udjela dohotka
(S80/S20 omjer ili omjer ukupnog dohotka koji je primilo 20 % stanovništva s
najvišim primanjima (gornji kvintil) u odnosu na dohodak koji je primilo 20 %
stanovništva s najnižim primanjima (donji kvintil)) iznosio je 5,1 u EU-27 u
2018 (4,2 u Hrvatskoj).
- U sedam država članica EU
najmanje petina stanovništva bila je izložena riziku od siromaštva u 2018.:
Rumunjska (23,5 %), Latvija (23,3 %), Litva (22,9 %), Bugarska (22,0 %),
Estonija (21,9 %) ), Španjolska(21,5 %) i Italija (20,3 %). Nasuprot tome,
najmanji rizik od siromaštva zabilježen je u Češkoj (9,6 %); 19,3 % u
Hrvatskoj.
- 34,2 % samohranih osoba s
uzdržavanom djecom u EU u 2018. godini bilo je u riziku od siromaštva u
usporedbi sa 16,8 % osoba u ukupnom stanovništvu.
- Više informacija dostupno je u objavi Eurostata „Quality
of life indicators - material living conditions“.