Pregled ekonomskih kretanja – 24. lipnja 2020.

24.06.2020.

1. U prvom tromjesečju 2020. za stanovništvo u radnoj dobi (15-64) stopa aktivnosti 66,1 %, stopa zaposlenosti 61,4 % a stopa nezaposlenosti 7,1 %

- Prema podacima Ankete o radnoj snazi, u prvom tromjesečju 2020. stopa aktivnosti za stanovništvo starije od 15 iznosila je tek 50,4 % (1.772 tisuće ekonomski aktivnih i 1.742 tisuće ekonomski neaktivnih osoba), što je nešto manje i u odnosu na prethodno tromjesečje ali i u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Stopa zaposlenosti za istu dobnu skupinu iznosila je 46,9 % (1.649 tisuća) a stopa nezaposlenosti 7,0 % (123 tisuće).

- Usporedba podataka pokazuje da je od ukupno 123 tisuće nezaposlenih prema Anketi njih 97 tisuća ili 79,0 % bilo prijavljeno službi za zapošljavanje, a 21,0 % anketno nezaposlenih nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje. Istodobno, od ukupno 140 tisuća registriranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje njih 43 tisuće ili 30,7 % nije zadovoljilo međunarodne kriterije nezaposlenosti.

- U Kontinentalnoj Hrvatskoj stopa aktivnosti iznosila je 52,1 %, dok je Jadranska Hrvatska imala 47,2 % aktivnih stanovnika. Stopa zaposlenosti u Jadranskoj Hrvatskoj iznosila je 43,9 %, dok je u Kontinentalnoj Hrvatskoj iznosila 48,5 %. Stopa nezaposlenosti u Jadranskoj Hrvatskoj iznosila je 7,1 %, dok je u Kontinentalnoj Hrvatskoj iznosila 6,9 %.

- Ako ograničimo dobnu skupinu na tzv. stanovništvo u radnoj dobi (15-64), onda je stopa aktivnosti iznosila 66,1 %, stopa zaposlenosti 61,4 % a stopa nezaposlenosti 7,1 %.

- Gledajući strukturu zaposlenih prema NKD-u, najviše je zaposlenih bilo u prerađivačkoj industriji (18,4 %), nakon čega slijedi trgovina (13,4 %) te djelatnosti pretežno javnog sektora s udjelima od 7,8 % (zdravstvo), 7,7 % (obrazovanje) i 7,3 % (javna uprava). Prema NKZ-u, najveći udio u zaposlenosti čini su znanstvenici, inženjeri i stručnjaci (18,5 %), ispred uslužnih i trgovačkih zanimanja (16,7 %).

- Više detalja dostupno je u priopćenju DZS-a.

 

2. Prosječna kamatna stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje 1.11.2019. - 30.4.2020. iznosi 2,89 %

- Hrvatska narodna banka (HNB) je na temelju svoje zakonske obveze utvrdila prosječnu kamatnu stopu na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje od 1. studenoga 2019. do 30. travnja 2020. te ona iznosi 2,89 %.

- Također, HNB je na temelju svoje zakonske obveze  utvrdila prosječne ponderirane kamatne stope na stanja stambenih i ostalih potrošačkih kredita prema podacima dostupnima na dan 30. travnja 2020. te one iznose:

1.       Stambeni krediti u kunama 3,60 %,

2.       Stambeni krediti u eurima i s valutnom klauzulom uz euro 3,60 %,

3.       Stambeni krediti u švicarskim francima i s valutnom klauzulom uz švicarski franak 2,78 %,

4.       Potrošački krediti u kunama 6,85 %,

5.       Potrošački krediti u eurima i s valutnom klauzulom uz euro 6,16 %,

6.       Potrošački krediti u švicarskim francima i s valutnom klauzulom uz švicarski franak 3,50 %.

- Ove kamatne stope bit će objavljene u Narodnim novinama 1. srpnja 2020.

- Više detalja dostupno je u na web stranicama HNB-a.

 

3. Hrvatska prema inovacijskom učinku klasificirana kao umjereni inovator; iza nas u EU samo Rumunjska i Bugarska

- Prema tzv. European innovation scoreboardu (EIS), izvješću o inovacijama i inovacijskom učinku europskih zemalja, za 2020. Hrvatska je klasificirana kao tzv. umjereni inovator (58,8 posto EU prosjeka), a iza nas su samo Rumunjka i Bugarska koje pripadaju skupini tzv. skromnih inovatora. Pritom su inovatori (inovacijske aktivnosti) i ulaganja poduzeća (ulaganja) najjače dimenzije inovacija, dok su utjecaji na prodaju (učinci) te financijska podrška (ulaganja) najslabije dimenzije inovacija*.

- U izvješću za 2020. godinu naglašava se kao inovacijski učinak EU nastavlja umjereno napredovati, uz rastuću konvergenciju između zemalja članica. U prosjeku, inovacijski učinak EU-a porastao je za 8,9 % od 2012. godine. Učinkovitost se povećala u 24 zemlje EU, a najveća povećanja su ostvarile su Litva, Malta, Latvija, Portugal i Grčka. Švedska je i dalje vodeći EU inovator, a slijede je Finska, Danska i Nizozemska. Ove godine Luksemburg se pridružuje liderima u inovacijama, dok se Portugal pridružio skupini jakih inovatora*.

- Na globalnoj razini EU je po drugi puta nadmašila SAD. EU i dalje ima bolje rezultate u odnosu na SAD, Kinu, Brazil, Rusiju, Južnu Afriku i Indiju. Od 2012. godine, jaz u uspješnosti između EU i Južne Koreje, Australije i Japana se povećao, dok je prednost EU u odnosu na SAD, Kinu, Brazil, Rusiju i Južnu Afriku smanjena.

- * Izvješće svrstava zemlje u četiri grupe, u prvoj su inovacijski lideri (učinak 125 posto i više prosjeka ostalih EU zemalja), jaki inovatori (učinak između 95 i 125 posto prosjeka EU), umjereni inovatori (učinak između 50 i 95 posto EU prosjeka) te skromni inovatori (do 50 posto prosjeka EU). EIS razlikuje četiri glavne vrste aktivnosti: (i) uvjeti okruženja, (ii) ulaganja, (iii) inovacijske aktivnosti i (iv) učinci, uz deset inovacijskih dimenzija, obuhvaćajući ukupno 27 pokazatelja.

- Više informacija dostupno je u objavi Europske komisije.

 

 

vrh stranice
vrh stranice