Pregled ekonomskih kretanja – 15. lipnja 2020.

15.06.2020.

1. Snažan pad realne gospodarske aktivnosti u drugom tromjesečju 2020.

- U novom izdanju Biltena HNB-a navodi se kako model prve procjene BDP-a upućuje na snažan pad realne gospodarske aktivnosti u drugom tromjesečju 2020. na tromjesečnoj razini, kao i u odnosu na isto razdoblje protekle godine.

- Prosječni tečaj kune prema euru aprecirao je tijekom svibnja u odnosu na prosječnu travanjsku razinu (iako je u posljednjih nekoliko dana svibnja malo deprecirao). Kako bi ublažio deprecijaciju tečaja kune prema euru, HNB je u četiri navrata tijekom svibnja prodao izvan aukcija manje iznose deviza bankama. To je utjecalo i na smanjenje međunarodnih pričuva u svibnju.

- U publikaciji se navodi i kako je likvidnost domaćega financijskog sustava i nadalje na iznimno visokoj razini, čemu je pridonio i HNB-ov otkup državnih vrijednosnih papira u travnju. Godišnji se rast ukupnih plasmana u travnju usporio, pri čemu je zabilježeno usporavanje rasta plasmana stanovništvu, a u manjoj mjeri i poduzećima.

- Kamatne stope banaka na novoodobrene kredite stanovništvu i poduzećima, koji uključuju prvi put ugovorene i ponovno ugovorene kredite, u travnju su uglavnom ostvarile blagi porast. Kod prvi put ugovorenih kredita poduzećima znatnije povećanje zabilježile su kamatne stope na kunske kredite za obrtna sredstva s valutnom klauzulom.

- Prema podacima Ministarstva financija u razdoblju od siječnja do travnja 2020. godine ostvaren je za 8,8 mlrd. kuna veći manjak proračuna središnje države u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (7 mlrd. kuna odnosi se  na manjak u travnju), i to zbog izrazitog povećanja rashoda uz istodobno smanjenje prihoda.

- Više detalja dostupno je u Biltenu HNB-a za lipanj.

 

2. Na razini EU ostvaren suficit u međunarodnoj trgovini roba u travnju 2020.

- Prva procjena izvoza roba za EU u travnju 2020. upućuje na pad od 28,2 % u usporedbi s travnjem 2019. Istovremeno je uvoz roba iz ostatka svijeta pao za 22,7 % u usporedbi s travnjem 2019. pa je kao rezultat toga, EU je u travnju 2020. zabilježila suficit u iznosu od 0,2 milijarde eura s ostatkom svijeta (u usporedbi s + 12,9 milijardi eura u travnju 2019.). Međunarodna razmjena roba unutar EU pala je za 32% u usporedbi s travnjem 2019. godine, na 175,2 milijardi eura u travnju 2020.

- U razdoblju između siječnja i travnja 2020., izvoz roba izvan EU manji je za 8,3 % u usporedbi s istim razdobljem 2019., dok je u usporedbi s prva četiri mjeseca 2019. uvoz u manji za 9 %. Kao rezultat toga, EU je u prva četiri mjeseca 2020. zabilježila suficit u iznosu od 47,7 milijardi eura (u usporedbi s + 46,9 milijardi eura u istom razdoblju 2019.). Trgovina unutar EU pala za 10,2 % u usporedbi prva četiri mjeseca 2019. godine, na 931,7 milijarde eura. U Hrvatskoj je u istom razdoblju zabilježen deficit u iznosu od 3,0 milijarde eura (u usporedbi s -3,5 milijardi eura u prva četiri mjeseca 2019.) uz pad izvoza za 6% i pad uvoza za 10%.

- Više detalja dostupno je u objavi Eurostata.

 

3. Radnici za vlastiti račun činili 6 % ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj u 2019.

- U 2019. godini 18 milijuna ljudi u dobi između 20 i 64 godine u Europskoj uniji (EU) bilo je samozaposleno bez zaposlenika, inače poznatih kao radnici za vlastiti račun, koji su činili 9 % ukupne zaposlenosti.

- Gotovo petina radnika za vlastiti račun radila je u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (19 %), nakon čega slijede trgovina te profesionalne, znanstvene i tehničke djelatnosti (po 14 %) i građevinarstvo (11 %).

- Među državama članicama EU, Grčka je zabilježila najveći udio radnika za vlastiti račun (21 % ukupne zaposlenosti), a slijede je Italija (15 %), Poljska i Rumunjska (po 14 %). Nasuprot tome, najniži udio zabilježen je u Danskoj i Luksemburgu (po 4%), a slijede Njemačka i Švedska (po 5 %). U Hrvatskoj su radnici za vlastiti račun činili 6 % ukupne zaposlenosti u 2019.

- Više informacija dostupno je u objavi Eurostata.

 

vrh stranice
vrh stranice