Pregled ekonomskih kretanja – 14. svibnja 2020.

14.05.2020.

1. Značajan pad broja putnika i prometa tereta u zračnim lukama u ožujku

- U ožujku 2020. hrvatske zračne luke zabilježile su 133 tisuće putnika ili 61,5 % manje nego u istome mjesecu prošle godine.

- Ukupan promet tereta u zračnim lukama u ožujku 2020. iznosio je 659 tona, što je u usporedbi s ožujkom 2019. pad od 16,5 %.

- Više detalja dostupno je u priopćenju DZS-a.

2. Pad pad broja putnika i prometa robe u morskim lukama u prvom tromjesečju

- U hrvatskim morskim lukama u prvom tromjesečju 2020. ukrcano je i iskrcano 2.577 tisuća putnika. U usporedbi s istim razdobljem 2019., to je pad za 12,3% i najmanji broj putnika u posljednjih pet godina.

- Broj putnika na trajektima i putničkim brodovima u prvom tromjesečju 2020. iznosio je 2.571 tisuću putnika, što je manje za 11,6 % nego u istom razdoblju 2019. Na brodove se ukrcalo i iskrcalo 28,9 % manje osobnih vozila i 26,4 % manje autobusa u usporedbi s istim tromjesečjem 2019.

- Ukupan promet robe na razini Republike Hrvatske pao je za 11,0 % u odnosu na isto razdoblje 2019.

- Više detalja dostupno je u priopćenju DZS-a.

 

3. Porasla razina financijske pismenosti u Hrvatskoj u odnosu na 2015.

- Prosječna ocjena financijske pismenosti građana Hrvatske iznosi 12,3 od ukupno 21 boda (59 %), a u 2015. iznosila je 11,7 bodova (56 %) te se time Hrvatska približila prosječnoj ocjeni financijske pismenosti zemalja G20 iz 2017. (12,7 bodova, odnosno 60 %).

- U promatranom se razdoblju u Hrvatskoj povećao udio ispitanika s visokom razinom financijskog znanja. Financijsko ponašanje građana u Hrvatskoj također se poboljšalo u usporedbi s 2015., dok odnos prema novcu pokazuje da i nadalje znatan dio građana potrošnji daje prednost pred dugoročnom štednjom.

- Rezultati se temelje na istraživanju koje je krajem 2019. provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Osim u Hrvatskoj, istraživanje je provedeno u Bugarskoj, Crnoj Gori, Gruziji, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji i Rumunjskoj.

- Više detalja dostupno je u objavi na stranicama HNB-a.

 

4. Savjet NHB-a: povećani sistemski rizici

- Na sjednici održanoj 13. svibnja 2020., Savjet Hrvatske narodne banke razmotrio je recentna novčana i gospodarska kretanja, usvojio Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2019. godine te izvješće o stanju u bankovnom sustavu u četvrtom tromjesečju prošle godine.

- Savjet tako poručuje da su snažni makroekonomski i financijski šokovi povezani s epidemijom koronavirusa i mjerama za njezino ograničavanje povećali sistemske rizike početkom 2020. godine. Opisuju i kako će porast rizika solventnosti sektora poduzeća i veći kreditni rizik kućanstava pogoršati kvalitetu kreditnog portfelja kreditnih institucija, smanjiti kamatne prihode i povećati troškove ispravaka vrijednosti. Kao rezultat takvih kretanja, smanjit će se profitabilnost banaka i povećati kratkoročni rizici u financijskom sustavu. Međutim, naglašavaju kako je na takva kretanja HNB reagirao različitim monetarnim, supervizorskim i ostalim mjerama usmjerenima na ublažavanje negativnih učinaka pandemije na financijski sustav i gospodarstvo.

- Više detalja dostupno je u objavi na stranicama HNB-a.

 

5. Mala i srednja poduzeća zapošljavanju preko 2/3 radnika i doprinose s više od polovice u ukupnoj dodanoj vrijednosti u EU

- Velika većina (98,9 %) poduzeća u djelatnostima nefinancijskog poslovnog sektora u EU u 2017. bila su poduzeća s manje od 49 zaposlenih (mala poduzeća), nakon čega slijede srednja poduzeća (50-249 zaposlenih) s udjelom od  0,9 %.

- U djelatnostima nefinancijskog poslovnog sektora u EU u 2017. bilo je 22,2 milijuna malih i srednjih poduzeća (MSP), što je doprinijelo s više od polovice ukupne dodane vrijednosti (56 %, 3,5 milijarde eura).

- MSP su u 2017. godini zapošljavala 83,9 milijuna ljudi, što čini 67 % svih zaposlenih. Preko polovine njih bilo je zaposleno u tri gospodarske djelatnosti: distributivni sektor, prerađivačka industrija i građevinarstvo.

- Više detalja dostupno je u objavi Eurostata.

 

vrh stranice
vrh stranice