04.09.2020.
U
prvih sedam mjeseci kalendarski prilagođeni obujam industrijske
proizvodnje je pao za 5,7% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine,
a negativna međugodišnja stopa rasta ostvarena je u svih sedam mjeseci. Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u srpnju 2020.
manji je za 0,3% u usporedbi s lipnjem 2020., a u usporedbi sa srpnjem 2019.
manji je za 3,5%, dok je ukupna proizvodnost rada u industriji od siječnja do
srpnja 2020. u usporedbi s istim razdobljem 2019. manja za 2,2%. Nasuprot tome,
konačni podaci PMI pokazatelja sugeriraju
blago pogoršanje prerađivačke industrije u europodručju u kolovozu u odnosu na
srpanj.
Prema objavi
Eurostata, stopa nezaposlenosti u srpnju porasla u EU, dok se u Hrvatskoj dodatno
smanjila. Naime, desezonirana stopa nezaposlenosti (temeljno na podacima Ankete
o radnoj snazi) iznosila je 7,2% u EU u srpnju 2020. (u eurozoni 7,9%), u
odnosu na 7,1% u lipnju. U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti prema sezonski
prilagođenim podacima pala s 8,8% u lipnju na 8,6% u srpnju. Eurostat
procjenjuje da je 15,184 milijuna osoba u EU, od čega 12,793 milijuna u
eurozoni, u srpnju 2020. bilo nezaposleno (157 tisuća u Hrvatskoj, smanjenje sa
161 tisuće u lipnju).
Ovaj
je tjedan objavljeno
i kako su u srpnju proizvođačke cijene industrije u EU bile više 0,4% na
mjesečnoj razini, ali i niže 3,0% na godišnjoj razini (u eurozoni +0,6% na
mjesečnoj i -3,3% na godišnjoj razini). Podsjetimo,
u lipnju su cijene porasle na mjesečnoj razini 0,8% u EU i 0,7% u eurozoni. Najveći
rast proizvođačkih cijena industrije na mjesečnoj razini zabilježen je u Belgiji
(+2,3%), dok je najveći pad zabilježen na Cipru (-2,2%). Najveći pad cijena
industrijskih proizvođača na godišnjoj razini zabilježen je u Litvi (-8,5%), dok
je najveće povećanje zabilježeno na Malti (+1,7%). U odnosu na lipanj, proizvođačke cijene
industrije u Hrvatskoj bile su više 0,7%, a u odnosu na srpanj 2019. su bile
niže 2,7%. Nakon 0,4% u srpnju, Eurostatova prva procjena godišnje
stope inflacije u kolovozu za eurozonu iznosi -0,2%. Cijene hrane, alkohola i
duhana trebale bi imati najviši rast (1,7%), nakon čega slijede usluge (0,7%), neenergetski
industrijski proizvodi (-0,1%), te energija (-7,8%). Najniža godišnja stopa inflacije
u srpnju među zemljama eurozone očekuje se na Cipru (-2,9%), dok se najviši
porast cijena očekuje u Slovačkoj (1,5%).
Eurostat
je objavio
kako je u srpnju obujam trgovine na malo u EU bio niži za 0,8% na mjesečnoj
razini, ali i viši za 0,7% na godišnjoj razini (u eurozoni pad od 1,3% na
mjesečnoj i rast od 0,4% na godišnjoj razini). U lipnju 2020. obujam trgovine
na malo povećao se za 5,3% u eurozoni i za 5,1% u EU u odnosu na svibanj. U Eurostatu
objašnjavaju kako ovo znači da je obujam trgovine na malo na razini EU sada
jednak 98,8% obujma postignutog u veljači prije krize COVID-19. Na
mjesečnoj razini, obujam trgovine na malo u EU smanjen je za neprehrambene
proizvode (-2,3%), dok je porastao za hranu, piće i duhan (+0,1%) i za motorna
goriva (+4,6%). Na godišnjoj razini obujam trgovine na malo u EU porastao je za
1,5% za neprehrambene proizvode i za 1,1% za hranu, piće i duhan, dok se
trgovina motornim gorivima smanjila za 9,6%. U odnosu na lipanj, sezonski
prilagođeni obujam trgovine na malo u Hrvatskoj bio je niži za 1,1%, a u
odnosu na srpanj 2019. kalendarski prilagođeni volumen trgovine na malo
bio je niži za 5,0%, što je u skladu s prošlotjednom
objavom DZS-a o prometu od trgovine na malo u srpnju. Obujam trgovine na
malo na mjesečnoj razini najviše se povećao u Portugalu i Rumunjskoj (po 3,9%),
dok je najveće smanjenje zabilježeno u Belgiji (-5,1%). Među državama članicama
za koje su dostupni podaci, najveći pad na godišnjoj razini zabilježen je u
Bugarskoj (-17,5%), dok je najveći rast na godišnjoj razini zabilježen u Irskoj
(+9,1%).
DZS je
objavio
kako je ukupan sezonski i kalendarski prilagođen promet od uslužnih djelatnosti
ostvaren u lipnju 2020. porastao za 11,3% u odnosu na svibanj 2020. Najveći
porast prometa ostvaren je u sljedećim djelatnostima: smještaj (za 160,5%),
putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske
usluge te djelatnosti povezane s njima (za 126,2%) te trgovina na veliko i na
malo motornim vozilima i motociklima; popravak motornih vozila i motocikla (za
56,9%). Ukupan kalendarski prilagođen promet od uslužnih
djelatnosti ostvaren u lipnju 2020. pao za 12,2% u odnosu na lipanj 2019.
Najveći pad prometa ostvaren je u sljedećim djelatnostima: putničke agencije,
organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te
djelatnosti povezane s njima (za 89,7%), smještaj (za 78,4%) te djelatnosti
pripreme i usluživanja hrane i pića (za 41,7%). Promatrajući
prvih šest mjeseci, kalendarski prilagođeni promet uslužnih
djelatnosti u padu je za 11,9% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Istovremeno je Eurostat objavio
kako se u lipnju 2020. aktivnost svih djelatnosti u sektoru usluga na razini EU
smanjila u usporedbi s veljačom 2020. zbog COVID-19 krize. Ukupni sektor usluga
u EU smanjio se za 16,4% u tom razdoblju, dok je sektor turističkih usluga pao
za čak 75,0%. Unutar turističkog sektora najviše su pale turističke agencije i
turoperatori (-83,6%), zatim zračni prijevoz (-73,8%), smještaj (-66,4%) i restorani
(-38,4%). U drugom tromjesečju 2020., prema Eurostatu,
ukupan promet usluga smanjen je za 16,5% u EU i za 18,1% u eurozoni. Pritom je najsnažniji
pad tijekom drugog tromjesečja zabilježen u Hrvatskoj (-35,0%). Povrh toga,
podaci PMI
pokazatelja za uslužni sektor sugeriraju blago pogoršanje u europodručju u
kolovozu u odnosu na srpanj.
Nastavno na prošlotjednu objavu o
indeksu ekonomskog sentimenta, i prema podacima iz Ankete
o pouzdanju potrošača koje objavljuje
HNB, indeksi pouzdanja,
očekivanja i raspoloženja potrošača zabilježili su povećanje u kolovozu u
odnosu na srpanj, dok su sva tri indeksa zabilježila pad u odnosu na kolovoz 2019. S druge strane, prema posljednjim Informacijama iz sustava fiskalizacije Porezne
uprave, u prethodnom tjednu (24.8.-30.8.2020.) u odnosu na tjedan ranije
(17.8.-23.8.2020.) vidljivo je smanjenje broja računa od 7% i smanjenje iznosa
računa od 10% ako gledamo sve djelatnosti. Istovremeno je u djelatnosti
trgovine vidljivo smanjenje broja računa od 6%, dok je iznos
računa manji za 8%, a u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i
usluživanja hrane vidljivo je smanjenje broja računa od 12% i smanjenje
iznosa računa od 25%. Kumulativni pad vrijednosti fiskaliziranih računa u
razdoblju između 24.2. i 30.8. u odnosu na isto razdoblje prošle godine iznosio
je 19% ukupno, ali tek 10% u trgovini te čak 46% u ugostiteljstvu. U razdoblju od
početka lipnja do kraja kolovoza (1.6.-30.8.) u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine vidljivo je smanjenje iznosa računa od 17% za sve djelatnosti
te od 38% za djelatnosti pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane,
dok je za djelatnosti trgovine iznos računa bio tek 8% manji u odnosu na
isto razdoblje 2019. DZS je, pak, objavio i
kako su u prvih sedam mjeseci 2020. strani brodovi za kružna putovanja
ostvarili pad broja putovanja za 95,6% i broja dana boravka na hrvatskom
Jadranu za 92,9% u odnosu na isto razdoblje 2019. Broj putnika na tim brodovima
u odnosu na isto razdoblje 2019. manji je za 99,3%. Hrvatska turistička
zajednica (HTZ) objavila je,
pak, kako je u razdoblju od 1. do 30. kolovoza u Hrvatsku došlo 2,6
milijuna turista, koji su ostvarili 20,7 milijuna noćenja, što je 64%
lanjskog rezultata u istom razdoblju.
Nakon prošlotjedne
objave o pozitivnim trendovima u građevinskom sektoru u prvoj polovici
2020., DZS je ovaj tjedan objavio
kako je vrijednost novih narudžbi u građevinarstvu za poslovne subjekte s 20
ili više zaposlenih u drugom tromjesečju 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019.
manja za 1,4%, dok je od siječnja do lipnja 2020. veća za 4,7% u odnosu na isto
razdoblje 2019. Vrijednost izvršenih radova s vlastitim radnicima u drugom
tromjesečju 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019. veća je za 1,8%, dok je od
siječnja do lipnja 2020. veća za 6,7% u odnosu na isto razdoblje 2019. DZS je ovaj
tjedan objavio
i prvu procjenu važnih usjeva za 2020. Tako se procjenjuje da se
proizvodnja pšenice u 2020. povećala za 2,4% u odnosu na prošlogodišnju
ostvarenu proizvodnju. Uzrok tomu jest povećan prirod po hektaru od 100
kilograma po hektaru. Prema ranoj procjeni proizvodnja ječma povećala se za
7,6% i uljane repice za 6,7% u odnosu na ostvarenu proizvodnju godinu dana
prije. Eurostat je objavio
i kako je ukupna potrošnja električne energije u EU u svibnju 2020. bila 10,5%
niža od najniže vrijednosti u svibnju zabilježene u razdoblju između 2016. i
2019. godine. Potrošnja električne energije u svibnju 2020. pokazala je vrlo
nisku razinu u nizu zemalja, posebno u Španjolskoj i Poljskoj (obje po -13,7% u
odnosu na svibanj 2019.), Sloveniji (-13,4%) i Hrvatskoj (-11,9%).
HNB je
objavila
i kako je Europska središnja banka (ESB) najavila produljenje linija
za likvidnost u eurima sa središnjim bankama Hrvatske i Rumunjske za šest
mjeseci, do kraja lipnja 2021. Linije za likvidnost u eurima inicijalno
su dogovorene do kraja 2020. a produljene su zbog mogućih potreba
prouzrokovanih pandemijom COVID-19. Valutnim ugovorom o razmjeni HNB-u je
omogućena razmjena kuna zaduživanjem kod ESB-a do iznosa od 2 milijarde eura
dok je maksimalno dospijeće za svako povlačenje tri mjeseca. S druge strane, na
redovitoj operaciji HNB-a
ni ovaj tjedan nije bilo potražnje. Iz RBA navode
kako je razlog izostanka potražnje za dodatnom likvidnošću višak likvidnosti u
sustavu od gotovo 42 milijardi kuna; međutim, uslijed plaćanja obaveza prema
državi od strane korporativnog sektora navodi
se kako je krajem mjeseca višak likvidnosti smanjen za oko 4 milijarde kuna
te sada iznosi oko 37,6 milijardi kuna, uz stagnaciju kamatnih stopa. Guverner
HNB-a, Boris Vujčić, je, pak, izjavio kako je
uvođenje eura 1. siječnja 2023. i dalje ostvarivo.
HNB je
ovaj tjedan objavila
i kako su se ukupni plasmani domaćim sektorima (osim središnje države) u
srpnju u odnosu na lipanj povećali za 0,7 milijardi kuna, za 0,3%, te su na
kraju mjeseca iznosili 234,3 milijarde kuna. Mjesečno povećanje plasmana u
srpnju najviše je rezultat rasta plasmana stanovništvu, a porasli su i plasmani
ostalim financijskim institucijama, dok su se plasmani poduzećima smanjili.
Promatra li se na godišnjoj razini, rast ukupnih plasmana ubrzao se na kraju
srpnja na 3,9%. U HNB-u objašnjavaju
kako je to ubrzanje rezultat baznog učinka prodaje potraživanja vezanog za
grupu Agrokor u srpnju prošle godine, što je ujedno povećalo godišnju stopu
rasta plasmana nefinancijskim poduzećima s 4,1% u lipnju na 5,2% u srpnju. HNB
je protekli tjedan objavila i
podatke o kvaliteti kredita po sektorima. Ukupan iznos kredita na kraju drugog
tromjesečja 2020. iznosio je 369,6 milijardi kuna što predstavlja povećanje od 8,8%
u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te 2,1% u odnosu na prethodno
tromjesečje. Najveći udio u strukturi su imali krediti kućanstvima (35,9%),
nakon čega slijede krediti nefinancijskim društvima (23,9%). Krediti
nefinancijskim društvima u drugom tromjesečju rasli su na godišnjoj razini
3,9%, dok su na kvartalnoj razini pali 1,3%. Ukupan udio neprihodojućih
(NPL) kredita u ukupnim kreditima na kraju drugog tromjesečja 2020. iznosio
je 5,5%. Za nefinancijska društva, taj je udio iznosio 13,0% a
za kućanstva 6,5%. Kreditne transakcije na mjesečnoj razini
upućuju na povećanje kreditiranje države u krizi, uz smanjivanje kredita prema
privatnom sektoru. Međutim, još su u ožujku kreditne transakcije prema
poduzećima bile na vrhuncu.
Na 7.
sjednici VRH najavljene su nove mjere pomoći gospodarstvu zbog koronakrize,
koje uključuju nastavak potpore za očuvanje radnih mjesta i osiguranje
likvidnosti te Covid kredite. Sve te mjere će do kraja godine zajedno
koštati oko 800 milijuna kuna i financirat će se sredstvima iz državnog
proračuna, ali dio sredstava bit će kompenziran iz europskih fondova i to iz
postojeće financijske perspektive, zatim
pro futuro iz zajmova SURE programa, a dio iz budućih programa,
primjerice Fonda za oporavak i otpornost. Premijer Plenkoviće je pritom izjavio
kako je Vlada dosad nizom mjera omogućila zadržavanje radnih mjesta, očuvanje
likvidnosti i sprječavanje značajnijeg povećanje broja nezaposlenih za što je
ukupno isplaćeno 6,3 milijarde kuna. Ministar Marić je naknadno izjavio
kako je koronakriza Hrvatsku do sada stajala preko 11 milijardi kuna od
čega je više od pola otišlo za mjere potpore za očuvanje radnih mjesta. S druge
strane, od početka godine do kraja kolovoza manjak poreznih prihoda u odnosu na
isto prošlogodišnje razdoblje je oko 12%, a doprinosa između 9 i 10 %, dok je za
mjere odgode odnosno oprosta poreznih
dugovanja izdvojeno oko 5,3 milijardi kuna (do sada otpisano oko 2,5 milijarde
kuna), što u konačnici, uz dodatne troškove zdravstva, daje trošak od 21
milijardu kuna. Najavljeno
je i potpisivanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s SAD-om.