10.03.2023.
Predsjedništvo Vijeća i pregovarači Europskog parlamenta (10.3. 2023.) su postigli privremeni politički dogovor o smanjenju konačne potrošnje energije na razini EU-a za 11,7% 2030. godine. Države članice će morati kolektivno osigurati smanjenje konačne potrošnje energije od najmanje 11,7% u 2030., u usporedbi s predviđanjima potrošnje energije za 2030. iz 2020. To se prevodi u gornju granicu konačne potrošnje energije u EU od 763 milijuna tona ekvivalenta nafte i 993 milijuna tona ekvivalenta nafte za primarnu potrošnju.
Ograničenje potrošnje za finalnu potrošnju bit će obvezujuće za države članice zajedno, dok će cilj potrošnje primarne energije biti indikativni. Finalna potrošnja energije predstavlja energiju koju su potrošili krajnji korisnici, dok potrošnja primarne energije uključuje i ono što se koristi za proizvodnju i opskrbu energijom.
Nacionalni doprinosi i popunjavanje praznina: Vijeće i Parlament složili su se da će sve države članice doprinijeti postizanju općeg cilja EU-a kroz indikativne nacionalne doprinose i putanje, koje su države članice odredile u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima (NECP). Ažurirani NECP-ovi dospijevaju 2023. i 2024. godine.
Komisija će izračunati da li svi doprinosi dosižu cilj od 11,7 % i, ako ne, izdat će ispravke nacionalnih doprinosa koji su niži od onih koji bi bili da se koristi formula (tzv. mehanizam za popunjavanje praznina). Formula se između ostalog temelji na energetskom intenzitetu, BDP-u po glavi stanovnika, razvoju obnovljivih izvora energije i potencijalu uštede energije. Ušteda energije: Vijeće i Parlament složili su se s postupnim povećanjem cilja godišnjih ušteda energije za konačnu potrošnju energije od 2024. do 2030. Države članice osigurat će nove godišnje uštede od prosječno 1,49 % konačne potrošnje energije tijekom tog razdoblja, postupno dosežući 1,9 % 31. prosinac 2030.
Suzakonodavci su se složili da države članice mogu računati u izračunu prema cilju, uštede energije ostvarene mjerama politike prema trenutnoj i revidiranoj Direktivi o energetskoj učinkovitosti zgrada; mjere koje proizlaze iz EU ETS-a (za instalacije i za zgrade i transport); hitne energetske mjere.
Javni sektor prednjači primjerom
Vijeće i Parlament složili su se s posebnom obvezom javnog sektora da postigne godišnje smanjenje potrošnje energije od 1,9%, što može isključiti javni prijevoz i oružane snage. Osim toga, države članice trebale bi svake godine obnoviti najmanje 3% ukupne površine zgrada u vlasništvu javnih tijela.
Sljedeći koraci: Privremeni politički dogovor koji je danas postignut prvo će biti dostavljen na odobrenje Odboru stalnih predstavnika u Vijeću i ITRE odboru Parlamenta.
Direktivu će još trebati službeno usvojiti Parlament, a potom i Vijeće prije nego što se objavi u Službenom listu EU-a i stupi na snagu.