POSLODAVCI UPOZORAVAJU DA SE FISKALNA PRILAGODBA MORA RADITI PRVENSTVENO KROZ SMANJENJE RASHODA

29.01.2014.

HUP izradio analizu iskustava zemalja članica EU s procedurom prekomjernog deficita

POSLODAVCI UPOZORAVAJU DA SE FISKALNA PRILAGODBA MORA RADITI PRVENSTVENO KROZ SMANJENJE RASHODA

Fiskalna prilagodba kroz povećanje poreznog i neporeznog opterećenja može ugroziti planirani gospodarski rast i izlazak iz recesije. Sve zemlje s procedurom prekomjernog deficita u mjere prilagodbe uključile su i smanjenje plaća u javnom sektoru.
Ulazak Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita po mišljenju Hrvatske udruge poslodavaca predstavlja zadnju prigodu da se u ovoj i sljedeće dvije godine riješi strukturni problem javnih financija.
„Visina poreznih i neporeznih opterećenja, neefikasni javni izdaci i prevelik deficit koji izaziva previsoke troškove financiranja usporavaju ekonomski rast i onemogućavaju brže otvaranje novih radnih mjesta. Fiskalna konsolidacija je stoga preduvjet ubrzanja rasta i povećanja broja zaposlenih“, poručio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.
HUP je uz podršku Arhivanalitike analizirao iskustva osam zemalja članica EU koje su imale iskustva s procedurom prekomjernog deficita: Češke, Slovenije, Slovačke, Poljske, Bugarske, Mađarske, Latvije i Rumunjske, kako bi potaknuo javnu raspravu o pitanjima fiskalne konsolidacije u okviru europske procedure s ciljem donošenja i usvajanja što bolje, stručno zasnovane politike koja će potaknuti ekonomski rast.
Zaključci HUP-ove analize su sljedeći:
• Zemlje koje su bilježile jači pad BDP-a bile su potaknute da hrabrije uđu u fiskalnu konsolidaciju. Nasuprot tome, Poljska je odgađala konsolidaciju dok je imala relativno stabilan rast, tako da se danas i dalje nalazi u proceduri prekomjernog deficita i više nema nadprosječnu stopu rasta kao prijašnjih godina.
ž
• Nekoliko puta veći prosječni doprinos fiskalnoj prilagodbi dolazi s rashodne u usporedbi s prihodnom stranom proračuna. Prilagodba kroz povećanje poreznog i neporeznog opterećenja može ugroziti rast i konsolidaciju, dok samo rashodna prilagodba jamči dugoročnu održivost proračuna i izlazak iz recesije.
• Plaće u javnom sektoru u svim su se zemljama našle na vrhu popisa stavki na koje je usmjeren teret prilagodbe.
• Mirovine su posvuda osim u Mađarskoj (gdje su u početku smanjene) bile zadnja linija obrane.
• Odustajanje od mirovinske reforme nikome nije bitno pomoglo, o čemu svjedoči slučaj Poljske koja je odustala od drugog stupa, ali unatoč tome nije izašla iz procedure prekomjernog deficita. U Mađarskoj su druge mjere pomogle smanjenju deficita.
„Općenito, izgleda da konsolidacija na rashodnoj strani nigdje nije umanjila potencijale za ekonomski rast. Naprotiv, pomogla ih je ojačati. S obzirom na relativno visoko opterećenje gospodarstva teretom države, u Hrvatskoj je neophodno jačati konkurentnost kroz smanjivanje poreznih i neporeznih opterećenja. Da bi to bilo moguće nužna je konsolidacija na rashodovnoj strani proračuna“, zaključio je Davor Majetić.
HUP je svoju analizu dostavio i stavio na raspolaganje Ministarstvu financija i Uredu premijera Milanovića želeći i po ovom pitanju dati konkretan doprinos rješavanju najvažnijih problema s kojima smo suočeni. Nalaze analize predstavnici HUP-a prezentirali su i članovima Gospodarskog savjeta predsjednika Josipovića.

Prezentacija: Osvrt na ulazak Hrvatske u EDP
vrh stranice
vrh stranice