14.06.2022.
HUP
je opetovano uputio dopis prema Vladi i Ministarstvu gospodarstva i održivog
razvoja s prijedlozima za proširenja postojećih mjera za ublažavanje krize
uslijed povećanja cijena energenata, te apel za ubrzanje postupaka u vezi
poticanja ulaganja u obnovljive izvore i ubrzavanje energetske tranzicije
Iako kriza uslijed
porasta troškova poslovanja, posebice troškova energenata, obuhvaća sve
ekonomije, svjedočimo kako su određene europske zemlje kontinuirano donosile
nove i proširivale postojeće mjere, a s ciljem da države članice samostalno, prema
vlastitom mogućnostima i interesima, pruže potporu građanima i poslovnom
sektoru. Iako su gotovo sve države članice dodatno intervenirale kroz prostor
koji im je otvoren, Vlada Republike Hrvatske, unatoč daljnjem poskupljenju
energenata i pogoršavanjem stanja u gospodarstvu, nije proširila mjere, no poslovni sektor isto očekuje jer više nije u mogućnosti samostalno iznijeti poskupljenje energenata i predstojeću energetsku, kao i tehnološku (digitalnu) tranziciju,
koja im je nadasve potrebna za opstanak u
konkurentskom okruženju.
Iz HUP-a smo pozdravili i podržali Vladin Paket
mjera za ublažavanje rasta cijena energenata koji je na snazi od 01. travnja i
kojim su zaštićeni energetski najsiromašnije skupine, no već smo pri donošenju
izrazili zabrinutost jer su istim isključeni veliki potrošači plina
i svi potrošači električne energije, a koja je najznačajniji energent u
poslovanju svih poslovnih subjekata.
Tako smo opetovano apelirali prema Vladi i resornom
ministarstvu za hitno djelovanje i promptno proširenje kompenzacijskih mjera
kao i pokretanje natječaja prvenstveno za bespovratna sredstva, te posredno za pristup
financijskim instrumentima u okviru programa financiranih iz EU sredstava.
Nadalje se snažno zalažemo za otklanjanje nedostatka i izazova u prijavi na
iste, dakle pojednostavnjenje prijave, kao i prilagodbu uvjeta u provedbi kroz promjenjive
i nepredvidive uvjete poslovanja.
Kako bismo predložili one mjere koje su od najveće koristi
gospodarstvu tijekom svibnja smo među članicama HUP-a proveli anketu s ciljem
analize stanja i prikupljanja preporuka za daljnje prijedloge mjera potrebnih
gospodarstvu, a iz koje izdvajamo:
-
za 80% poduzeća električna energija predstavlja
najznačajniji energent u poslovanju i velika se većina (95%) opskrbljuje preko
registriranog opskrbljivača električne energije;
-
najbrojniji su mali potrošači (do 1 GWh godišnje),
dok 1/6 troši iznad 5GWh godišnje;
-
za 40% poduzeća cijena električne energije porasla
je preko 100%; daljnjih 20 % navodi rast cijene do 300%, a 15% navodi da je
cijena porasla i više od 300%
-
72% poduzeća ističe da nije u mogućnosti
poskupljenje energenata prenijeti na cijenu krajnjeg proizvoda ili usluge, te
da će veći dio tereta snositi samostalno;
-
46% poduzeća uslijed poskupljenja energenata
suočeno je s gubitkom tržišta / klijenata te gubitkom konkurentske pozicije na
tržištu;
-
30% poduzeća ističe da će odustati od investicija
zbog rasta troškova uslijed povećanja cijena energenata.
Zbog utjecaja na pad
investicija, izvoza i osobne potrošnje u takvom scenariju ukupni BDP će u 2022.
rasti po stopi manjoj za 2,4 pb u odnosu na trenutne projekcije VRH, odnosno po
stopi od 0,6%. Time bismo na kraju 2023. mogli ostvariti i 4% manju ukupnu
razinu BDP-a u odnosu na trenutna očekivanja (-17 milijardi kuna u stalnim
cijenama iz 2015.)
Članovi HUP-a su svoje prijedloge usuglasili, te
ključne izdvajamo:
I.
Subvencije na energente:
o proširenje
kriterija prihvatljivih korisnika za segment plina na velika poduzeće i velike
potrošače (> 10GWh)
o uključivanje
potrošača električne energije koji imaju enormni rast u odnosu na
prošlogodišnju potrošnju
o subvencije po
potrošenom MWh energije za sve (velike) potrošače energije
o smanjenje /
privremena suspenzija (do barem 31.12.2024) reguliranog dijela cijene
električne energije
II.
Poticanje uspostave sustava za korištenje
obnovljivih izvora energije i poticanje ulaganja u energetsku učinkovitost uz znatna
povećanja u bespovratnim sredstvima namijenjenim za zelenu transformaciju te
otvaranje financijskih instrumenta kroz 'capital rebate' kojim je omogućen
otpis glavnice za postignute ciljeve javnih politika. Uslijed kašnjenja u
objavama natječaja potrebno je otvoriti mogućnost retrogradnog priznavanja
troškova iz investicija u energetsku učinkovitost kroz 2022. godinu;
III.
Beskamatno kreditiranje obrtnih sredstava
uz izdavanja državnih jamstava za poslovne subjekte kojima je ugrožen
opstanak i za one kojima je povećanje troška energije ugrozilo daljnji tijek
poslovanja i za obrtna sredstva;
IV.
Stvaranje pogodnijeg okruženja za provedbu
investicija i projekata u obnovljive izvore energije uz što hitnije otklanjanje trenutnih
prepreka uz promptno donošenje podzakonskih akata utemeljenih na novom Zakonu o
tržištu električne energije, osiguranje mehanizma kojima će se pojednostaviti i
ubrzati ulaganja u obnovljive izvore energije (namjena zemljišta, prostorni
planovi, izdavanje dozvola, ubrzavanje administrativnih postupaka za energetska
odobrenje, studija utjecaja na okoliš), te uvođenje poboljšanja u sustav
opskrbe iz obnovljivih izvora energije;
V.
Uvođenje mjere umanjenja stope poreza na
reinvestiranu dobit do 100% (ovisno o iznosu ulaganja) za ulaganja u
obnovljive izvore energije i investicije kojima se povećava energetska
učinkovitost do razine vlastite neovisnosti (ne u komercijalne svrhe).
Pozdravljamo najavljena porezna rasterećenja i
ističemo da je gospodarstvo nadasve spremno investirati u energetsku učinkovitost
i obnovljive izvore, no potrebno je urediti okvire unutar kojih je isto što
promptnije i poticajnije moguće. No, trenutno je od iznimnog značaja pružati
kratkoročnu potporu i smanjiti pritisak kojem su poslovni subjekti svakodnevno izloženi,
a što je moguće kroz smanjenje izravnih troškova.
o Ilustrirana verzija HUP-Pozicije rasta cijena
energenata i
o Prezentacija i analiza podataka iz ankete, kao i
primjeri kompenzacijskih mjera EU zemlja