Paket Stanje digitalnog desetljeća 2025.

SAŽETAK: Izvješće mapira napredak postignut prema ciljevima i zadacima za 2030. godinu. Ističe postignuća i nedostatke, a istovremeno predlaže konkretne, provedive preporuke zemljama EU-a. Također procjenjuje napredak postignut u vezi s projektima u više zemalja i prati primjenu Europske deklaracije o digitalnim pravima i načelima.  

Izvješće za 2025. također istražuje ključne pokretače i izazove, uključujući trenutnu geopolitičku paradigmu, porast generativne umjetne inteligencije i njezin utjecaj na konkurentnost i proizvodnju energije. Trajne strateške ovisnosti prijete ekonomskoj sigurnosti i tehnološkom suverenitetu EU-a, posebno u područjima poluvodiča, infrastrukture u oblaku i podacima te tehnologija kibernetičke sigurnosti. Izvješće za 2025. ističe potrebu da se ljudi i društva nastave angažirati u sve hibridnijem i složenijem kontekstu. 

INFO za HUP-ICT

Glavni naglasci izvješća za 2025.

Izvješće za 2025. godinu ocjenjuje ažurirane nacionalne strateške planove digitalnog desetljeća koje su države članice usvojile 2023. godine.

Izvješće o stanju digitalnog desetljeća za 2025. godinu potiče obnovljeno djelovanje u području digitalne transformacije i tehnološkog suvereniteta . 

Ova pitanja se analiziraju u klasterima, definiranim oko njihovog doprinosa:

• konkurentnu, suverenu i otpornu EU
• zaštita i osnaživanje ljudi
• iskorištavanje digitalne transformacije za pametno ozelenjavanje
• usklađivanje digitalnih politika i potrošnje 

Izazovi i ključni pokretači

Unatoč složenom kontekstu, Program politike digitalnog desetljeća (DDPP) i dalje je središnji kompas koji potiče digitalnu transformaciju EU-a. Napredak je postignut u područjima poput digitalizacije javnih usluga, osnovne 5G pokrivenosti i postavljanja rubnih čvorova za bržu i učinkovitiju obradu podataka, ali kritični nedostaci i dalje postoje. Države članice uložile su napore u rješavanje prošlogodišnjih preporuka, navodeći u svojim planovima ukupno 1910 mjera vrijednih 288,6 milijardi eura (1,14 % BDP-a EU-a).  

Međutim, izvješće ističe strukturne izazove i nove zabrinutosti:

1. Iako postoje određeni napredak, uvođenje infrastrukture za povezivanje , poput optičkih vlakana i samostalnih 5G mreža, još uvijek zaostaje. Podaci pokazuju određena poboljšanja u implementaciji rubnih čvorova, što omogućuje bržu obradu podataka uz nižu potrošnju energije. Podmorski podatkovni kabeli i satelitski sustavi ostaju nerazvijeni i ranjivi na vanjske ovisnosti i sigurnosne rizike.
2. Usvajanje umjetne inteligencije (UI), clouda i velikih podataka od strane tvrtki se poboljšalo, no potrebno ga je ubrzati. EU i dalje ovisi o vanjskim pružateljima usluga UI i clouda – često korištenih u javnim službama – kao i o proizvodnji poluvodiča i komponenti kvantne infrastrukture.
3. Nešto više od polovice Europljana (55,6%) ima osnovnu razinu digitalnih vještina , koje su temeljne za društvenu otpornost na online prijetnje, uključujući one koje utječu na integritet informacija, mentalno blagostanje i maloljetnike. Dostupnost ICT stručnjaka s naprednim vještinama i dalje je niska, s izrazitom rodnom podjelom, što ometa napredak u ključnim sektorima, poput kibersigurnosti i umjetne inteligencije.  
4. U 2024. godini EU je ostvario stalan napredak u digitalizaciji ključnih javnih usluga . Značajan dio vladine digitalne infrastrukture i dalje ovisi o pružateljima usluga izvan EU-a .
5. Digitalna budućnost EU -a sve više ovisi o stabilnoj proizvodnji energije . Eksponencijalno rastuća potražnja za energijom, uključujući onu povezanu s rastućom upotrebom umjetne inteligencije, brzo nadmašuje razvoj čiste i pouzdane opskrbe energijom i mrežnih kapaciteta diljem EU-a. Ova se razlika pojavljuje kao potencijalno značajna prepreka skaliranju ključnih digitalnih tehnologija i odgađa sposobnost EU-a da u potpunosti iskoristi umjetnu inteligenciju i inovacije temeljene na podacima za gospodarsku konkurentnost.
6. Nedostatak učinkovite suradnje između civilnog i obrambenog sektora uzrokuje kašnjenja u razvoju digitalnih tehnologija s dvojnom namjenom, poput umjetne inteligencije, kvantnog računarstva i poluvodiča.
7. Izvješće također ističe hitne društvene izazove povezane s digitalizacijom u EU. Dok tehnologija napreduje, digitalna transformacija pojačala je ranjivosti i nejednakosti, posebno utječući na maloljetnike i mentalno zdravlje. Glavna briga je integritet informacija, pri čemu 88% Europljana izražava zabrinutost zbog lažnih vijesti i online manipulacija, a 90% smatra zaštitu djece na internetu ključnim prioritetom. Ti rizici, pojačani umjetnom inteligencijom i online platformama, prijete potkopavanjem demokratskog integriteta, produbljivanjem društvene polarizacije i narušavanjem javnog povjerenja.

Na polovici digitalnog desetljeća, vrijeme je za djelovanje. 2025. bit će ključna godina za ubrzanje akcija za rješavanje ključnih izazova i poticanje digitalne transformacije EU-a. Ostvarivanjem ciljeva digitalnog desetljeća, EU može ostvariti značajne ekonomske dobitke, procijenjene na 1,8% BDP-a, zaštititi svoj suverenitet i osigurati da su njegovi građani zaštićeni i da mogu u potpunosti iskoristiti prednosti primjene digitalnih tehnologija. 

Nastaviti graditi suverenitet i digitalnu budućnost EU-a.

Izvješće navodi specifične preporučene akcije za postizanje ciljeva i zadataka Digitalnog desetljeća:

• daljnja ulaganja iz javnih i privatnih izvora te poboljšani pristup rizičnom kapitalu za tvrtke iz EU-a radi poboljšanja inovacija i proširenja strateških tehnologija. Ciljana ulaganja u ključna područja - kao što su napredna infrastruktura za povezivost, vrhunski poluvodiči, sigurna i suverena infrastruktura u oblaku i podacima, umjetna inteligencija i kvantno računarstvo, kibersigurnost i razvoj digitalnih vještina - trebala bi biti privilegirana jer su spremna donijeti značajan povrat u rastu i produktivnosti.
• strukturne reforme u EU-u za jačanje i integraciju jedinstvenog tržišta, osiguravajući tehnološki i ekonomski suverenitet. Cilj ovih reformi je jačanje suvereniteta i sigurnosti tehnologija i infrastrukture EU-a, posebno u područjima povezivosti i pružanja javnih usluga. EU aktivno provodi te ciljeve kroz nadolazeće mjere kao što su Zakon o digitalnim mrežama, Kvantna strategija i Zakon o razvoju oblaka i umjetne inteligencije.
• pojednostavljenje i smanjenje administrativnog opterećenja za tvrtke iz EU-a, uvođenje Omnibus paketa i inicijativa poput EU Business Wallets, koji će smanjiti nepotrebne složenosti, stvarajući inovativnije i konkurentnije okruženje unutar EU-a.