Održivo poslovanje temelj je gospodarstva budućnosti i nema alternative

Uzvanicima se prvo obratila Gordana Deranja, predsjednica HUP-a: „Na uklanjanju ozbiljnih prijetnji koje nam donose klimatske promjene moraju se udružiti napori svih vlada, svih predstavnika privatnog i nevladinog sektora.“ - istaknula je i dodala: „Naše članice pozivamo da budu odgovorne ne samo prema svojim vlasnicima. Ne samo prema svojim zaposlenicima. Ne samo prema svojim partnerima. Već prema svim dionicima, prema cijelome društvu.Danas više nitko ne može imati dilemu profit ili održivost. To nisu i ne smiju biti suprotstavljeni pojmovi. Oni idu ruku pod ruku. Bez odgovornosti niti jedan biznis ne može računati da će dugoročno biti uspješan. Da bismo bili uspješni moramo biti i društveno odgovorni.“

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta i potpredsjednik Vlade RH Darko Horvat gostovao je u funkciji izaslanika premijera Vlade RH, te je u svom govoru naglasio sljedeće: „Koliko pridajemo važnosti ovoj konferenciji i temi potvrđuje činjenica što su ovdje s vama danas tri ministra Vlade RH. Kada govorimo o održivosti njegova sveobuhvanost univerzalnost i transformacijski karakter razvidni su iz programa održivog razvoja UN-a očituje se već iz naziva: Transformirajući naš svijet. On predstavlja ključnu globalnu političku platformu za rješavanje socijalnih, ekoloških i političkih izazova. Moramo donositi koordinirane i strateške odluke koje su u skladu s ekološkim i političkim pitanjima. Nacionalno vijeće za održivi razvoj na najvišoj razini koordinira održivi razvoj na državnoj razini i želimo ga uskladiti s drugim politikama hrvatske Vlade.“

Sue Allchurch, direktorica partnerskih odnosa i komunikacija UN Global Compacta održala je prezentaciju na temu važnosti implementacije održivog i društveno odgovornog poslovanja u svakodnevno djelovanje. Siromaštvo, pothranjenost, zagađenost mora, oceana i šuma i dalje je na iznimno visokoj razini. UN Global Compact već je poduzeo neke korake po pitanju brige za okoliš i cjelokupnu zajednicu te zaključila da je za očuvanje planeta i ljudskog života općenito važno i dalje snažno raditi na razvoju ciljeva održivosti i njihove pune implementacije. Zaključila je da je ova konferencija jedna od ključnih događanja za otvaranje dijaloga na temu održivosti te da je potrebno zajedničkim snagama iznaći rješenja za pokretanje malih promjena kako bi se svijet u cjelini počeo mijenjati.

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a uveo je govornike u panel na temu budućnosti radne snage svojim izlaganjem: „Četiri su trenda o kojima moramo voditi računa: tehnološka i digitalna produktivnost, izvori radne snage, promjene u načinu stvaranja dodane vrijednosti i buduća radna snaga. Već sada postoji nedostatak radne snage na području visoko tehnoloških poslova kao što su umjetna inteligencija za koju nedostaje inženjera. Stvaranjem dodane vrijednosti s pristupom informacijama koje danas kompanije imaju mijenjaju se načini na koji se ona ostvaruje. Nove tehnologije mijenjaju i načine na koje radimo te nam otvaraju nove vrijednosti koje možemo dati našim kupcima i klijentima. Budućnost radne snage – mladi talenti žele biti nezavisni, raditi za više poslodavaca, biti poduzetnici, a to je pitanje i za zakonodavnu vlast koja mora fleksibilizirati ove nove oblike i načine rada.“

Na panelu s temom budućnosti tržišta rada sudjelovali su: Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja,Marcel Engel, Executive Director Global Compact mreže Njemačka, Jacek Krawczyk, President of the Employers´ Group, EESC, Lana Klubičko Runtić, direktorica ljudskih resursa, Rimac automobili i Ivan Bartulović, glavni direktor za ljudske resurse i korporativne komunikacije, A1. Raspravu je moderirala Iva Biondić, prodekanica za strateški razvoj VERN'a.

„Populacija nam stari, a mladi su i dalje u velikoj mjeri nezaposleni. Sada je vrijeme ako želimo uvoditi promjene i nemamo vremena više čekati na njih.“ – upozorio je Krawczyk.

Na njegov se komentar nadovezala ministrica Divjak: „U proteklih smo godinu dana pokrenuli bitne reformske procese što je prepoznala i EK i slažem se da moramo djelovati odmah, a nemamo vremena čekati savršene uvjete. Za održivi razvoj najvažniji resurs su ljudi i to moramo neprestano naglašavati. Odnos prema njima je krucijalan i tu moramo svi puno ulagati. Nastavili smo procese koji su nužni da bi se ostvarila održivost ljudskih resursa posebno u državi kao što je RH gdje su negativni demografski trendovi i trend iseljavanja.“

 „Digitalizacija i umjetna inteligencija sigurno će poboljšati kvalitetu rada i života općenito. No isto tako ove inovacije mijenjaju i samo tržište rada. Tržište rada je izazovno i sve konkuretnije i teško je pronaći adekvatnu radnu snagu koja može pratiti ove zahtjeve. Svjedočimo sve i sve većoj polarizaciji u visini primanja što je isto jedan od izazova s kojima se moramo suočiti.“ – istaknuo je Engel

Lana Klubičko Runtić izrekla je svoje iskustvo s procesima zapošljavanja u Rimac automobilima: „U Rimac automobilima nemamo problema s privlačenjem mladih talenata, no ono što svi primjećujemo, a tako i mi je nedostatak radne snage na tržištu. Broj ljudi koji je dostupan na tržištu rada se drastično smanjio. Poslodavci pokušavaju biti sve konkurentniji i ulažemo velike napore da za zaposlenike stvorimo ugodno radno okruženje, da im dajemo stimulativna primanja i mogućnost rada s najnovijim tehnologijama što je mladim talentima posebno zanimljivo. Uspjeli smo preokrenuti trend iseljavanja u Irsku koji je u Hrvatskoj aktualan – prošle smo godine zaposlili jednog kolegu koji se iz Irske odlučio preseliti u Hrvatsku i raditi ovdje.“

„Po prvi puta radimo s novim generacijama na jednom mjestu – milleanialsi, x, y i z generacije nemaju ista očekivanja i teško je njima na jednak način upravljati. Industrijska revolucija donijela nam je model plaće i ulaganje u zaposlenike, ali i pojam odanosti kompaniji – sve ono što danas smatramo normalnim. Danas se prosječna zaposlenost što se tiče godina rada u kompaniji drastično smanjuje – 5 godina u jednoj kompaniji se već smatra velikom lojalnošću. U A1 smo shvatili da se moramo prilagoditi ovim promjenama: stavili smo naglasak na digitalne kompetencije i napravili mapiranje kompetencija koje imamo danas i koje će nam trebati za 10 godina te kako premostiti taj gap.“ – izjavio je Ivan Bartulović, A1

Sljedeći panel na konferenciji „Održivost – budućnost poslovanja“ bio je održan na temu ulaganja u održivost. Kao uvod u panel, prezentaciju je održao Alan Rousso, Managing Director, External Relations and Partnerships EBRD-a. Na panelu su osim njega sudjelovali: Josip Funda, Senior Country Economist, Svjetska banka, dr.sc. Ivan Mišetić, generalni tajnik, Atlantic Grupa d.d., Vanja Vagić, Corporate Affairs Manager, Mars Multisales Baltics Balkan Adriatic, Sue Allchurch, Chief of Outreach and Engagement, UN Global Compact, Hrvoje Patajac, direktor kontrolinga, Adris grupa.

Josip Funda iz Svjetske banke istaknuo je: „Ciljevi održivog razvoja kao što je borba protiv siromaštva u centru su djelovanja Svjetske banke. Pružamo financijsku i tehničku pomoć zemljama koje se bore s ovim problemima i surađujemo aktivno s UN-om na ovim pitanjima. Želimo financirati i implementirati SDG-eve (ciljeve održivog razvoja) unutar zemalja koje su u razvoju i kojima je naša pomoć potrebna. Investiramo oko 70 milijardi dolara godišnje u društveno odgovorne i održive inicijative.“

Vanja Vagić iz Marsa osvrnula se na ulagačke strategije koje ta globalna kompanija primjenjuje: „Privatni sektor također na sebi drži veliku odgovornost po pitanju implementacije ciljeva održivog razvoja. Odlučili smo kao Mars uložiti u sljedeće ciljeve – healthy planet, thriving people i nourishing wellbeing. Njih smo prepoznali kao one u kojima će naše djelovanje biti najznačajnije te smo također ulaganje usmjerili u one zemlje u kojima će to ostaviti najviše utjecaja kao što je npr. Pakistan gdje smo na plantažama riže pomogli uštedjeti vodu i povećati produktivnost s primjenom održive poljoprivrede.“

„U Atlanticu smo ponosni na implementiranje ciljeva održivosti u naše poslovanje. U proces razvoja svih novih proizvoda ugrađena je naša briga za ekološka pakiranja. S njima smanjujemo negativne utjecaje na okoliš kroz cijeli životni proces proizvoda.“ – naglasio je Ivan Mišetić, generalni tajnik Atlantic Grupe

„Da Adris nije ulagao u farme ribe kroz Cromaris u Hrvatskoj one bi propale, a danas zapošljavaju više od 400 zaposlenika. Zaposlenicima omogućavamo prilike za zapošljavanje u ruralnim područjima koja su inače slabo razvijena i tako stvaramo radna mjesta koja su dugoročno održiva.“ – istaknuo je Hrvoje Patajac, direktor kontrolinga Adris Grupe

„EBRD ulaže u energetski učinkovito poslovanje kroz tzv. kreditne linije zelene ekonomije za koje smo osigurali otprilike 135 milijuna dolara. Uz pomoć EU koja treba pružiti tehnički okvir ovi krediti trebali bi postati dostupni svima kako bi se kućanstvima olakšalo korištenje energetski učinkovitih usluga i proizvoda sa smanjenim udio CO2.“ – rekao je Alan Rousso, EBRD

„Moramo proširiti djelovanje naše financijske platforme, a također i pojačati ulaganje kroz otvaranje dodatnih fondova financiranja.“ – zaključno je istaknula Sue Allchurch, UN Global Compact

Završni panel odnosio se na temu uloge održivog razvoja u zaštiti okoliša. Na njemu su sudjelovali: Igor Čižmek, pomoćnik ministra za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu zraka, tla i od svjetlosnog onečišćenja, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Velimir Vilović, direktor, Cemex, Ruža Tomić Fontana, direktorica, Coca-Cola HBC Adria, Ðuro Horvat, direktor, Tehnix i Mato Franković, gradonačelnik Grada Dubrovnika.

„Kao grad Dubrovnik suočavamo se s mnogim izazovima koji su se dogodili s porastom broja turista u gradu, što su prepoznali i mediji s obzirom na zaštitu UNESCO-a koju Dubrovnik ima. Odlučili smo reagirati proaktivno na ove izazove i promijeniti način na koji tretiramo turizam tj. orijentirati se na dugoročno održiv turizam koji više nije pitanje izbora već je nužnost.“ – rekao je Mato Franković, gradonačelnik Grada Dubrovnika

Pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike, Igor Čižmek izjavio je: „Malo tko ne bi trebao osjećati odgovornost po pitanju zaštite okoliša nakon dramatičnih govora koje smo čuli na današnjoj konferenciji, a posebno država na kojoj leži veliki dio te odgovornosti. Sva ova pitanja o kojima smo danas slušali imaju značajan utjecaj na politike i poslovanje, a upravo zbog toga je Hrvatska država kroz nacionalnu razvojnu strategiju definirala ciljeve održivog razvoja.“

„Održivost je jako visokoj u našoj agendi i ponosni smo što je tri uzastopne godine Coca Cola prva po indexu održivosti. Također, nedavno smo predstavili našu strategiju održivog raspolaganja otpadom na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Nije tajna priznati da kao proizvođač velikog broja plastičnih pakiranja imamo mnoge izazove po pitanju raspolaganja otpadom, no dužni smo mijenjati se i smanjiti utjecaj kojeg plastika ima na okoliš, a to upravo i radimo, trenutno smo za 50% smanjili uporabu plastike u našem pakiranju.“ – naznačila je Ruža Tomić Fontana, direktorica, Coca Cola HBC Hrvatska

Đuro Horvat iz Tehnixa pohvalio se dobrim praksama koje ova tvrtka provodi po pitanju održivosti: „Kompanija Tehnix najveći je inovator u području novih tehnologija koje su u funkciji zaštite okoliša. Razvijamo vlastiti brend industrije doprinosi održivosti – unutar kompanije ne proizvodimo otpad već sve recikliramo i vraćamo sve industriji. Koristimo i vlastite solarne elektrane tako da svu energiju dobivamo iz obnovljivih izvora energije. Također potičemo i razvoj etičnog kapitalizma unutar kompanije koji za cilj ima stvaranje ugodnog radnog okruženja za sve radnike i stvaranje poticajnih radnih mjesta.“

„Trudimo se poslovati u skladu s ciljevima održivosti razvoja po svim točkama. . Unaprjeđujemo naše strategije za upravljanje emisijama ugljika, bioraznolikošću i drugim izazovima zaštite okoliša, komuniciramo s interesnim skupinama, uvodimo poboljšanja u zaštitu na radu, jačamo infrastrukturu i gospodarstvo lokalnih zajednica te promičemo dijalog i suradnju s našim ključnim dionicima.“ – zaključno je rekao Velimir Vilović, Cemex