Nedostatna likvidnost dovodi u pitanje daljnju provedbu EU projekata

14.05.2020.

Zagreb, 14.5.2020. – Velik broj korisnika EU potpora iz Europskog socijalnog fonda posljednjih dana zaprimaju obavijesti kojima ih se, bez objašnjenja, obavještava da će im sredstava koja su im ranije već odobrena u sklopu Zahtjeva za nadoknadom sredstava (ZNS) u velikoj mjeri biti uskraćena prilikom isplate. To ne znači samo da će projekti stati već i da bi u slučaju ako ne provedu aktivnosti i ugovorene rezultate projekta, korisnici morati vratiti sav novac koji su ranije kroz projekt potrošili. Ovakva neplanirana izmjena Ugovora korisnika stavlja u izrazito nepovoljni položaj, narušavajući likvidnost, a ne dijeleći odgovornost za rezultate i rokove.

Naime, u obavijesti se navodi kako je slijedom dopisa Ministarstva (PT1), Posredničko tijelo razine 2 (PT2) izradilo ispravak odobrenja Zahtjeva za nadoknadom sredstava (ZNS) koji se mijenja „samo“ u dijelu vezanom za isplatu odobrenog iznosa.

Može se razumjeti namjera države da skupu medicinsku i zaštitnu opremu iz inozemstva plaća sredstvima iz Europskog socijalnog fonda, ali država mora voditi računa o obavezi prema svim projektima u provedbi, tj. njihovim korisnicima koji će se, ukoliko se ovakva praksa nastavi, naći u problemima likvidnosti i nemogućnosti završetka projekta.

„ZNS-ovi“ se uz kvartalna izvješća, svaka tri mjeseca šalju PT2 na provjeru i odobrenje troškova koji su nastali prilikom provedbe projekta. Obzirom na iznimno velik broj različitih institucija koje sudjeluju u upravljanju sredstvima europskih fondova, u ovome se tekstu te institucije navode pod njihovim „europskim“ kraticama (PT1, PT2 i sl.), a u stvarnosti se tu radi o Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Agenciji za strukovni odgoj i obrazovanje, Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnoga društva, Uredu za udruge Vlade Republike Hrvatske i tako redom.

Valja napomenuti kako u obavijesti gore spomenutih tijela stoji kako će se dio već odobrenih sredstava prilikom isplate umanjiti za dio predujma s početka provedbe projekta. Projekti financirani sredstvima Europskog socijalnog fonda u velikoj se mjeri financiraju 100% intenzitetom što znači da korisnici tih sredstava ne budžetiraju svoju participaciju u projektima. To je posebno bitno kada se uzme u obzir da se tim sredstvima financira unaprjeđenje rada u dječjim vrtićima, rad sa socijalno ugroženim skupinama, osobama s invaliditetom, marginaliziranim skupinama, dugotrajno nezaposlenim ženama, učilištima za osposobljavanje mladih i odraslih, te rad svih ostalih dionika civilnoga društva, ali i ostalih institucija kojima europska sredstva trebaju biti katalizator uspjeha i generator stvaranja novih radnih mjesta i dodane vrijednosti.

Predujam koji kod ESF projekata u pravilu iznosi 40%, a treba korisniku osigurati likvidnost za projektne aktivnosti jer ih sami ne bi mogli financirati. I u pravilu, kada da bi se isplate predujma i kasnije zahtjeva za nadoknadu sredstava bile u propisanim rokovima, ove izmjene ne bi stvarale veće poteškoće. No kako u praksi isplate kod ESF projekata kasne i preko pola godine, neplanirana umanjenja isplata mogla bi ugasiti mnoge projekte.

Obzirom da se u pravilu „pravdanje“ predujma  (odnosno umanjenje odobrenih iznosa za isplatu) u projektima financiranim od Europskog socijalnog fonda izvršava tek krajem provedbe projekata te ni ugovorima, kao niti ranijim slučajevima u praksi nije predviđeno ranije „pravdanje“ predujma, ovim presedanom nameće se pitanje ispravnosti i transparentnosti postupanja državnih institucija koji upravljaju europskim novcem i koji krajnjim korisnicima trebaju biti od koristi, a ne na štetu.

Moramo napomenuti kako se desetine, vjerojatno i stotine udruga, obrazovnih institucija, vrtića, tehničkih saveza, učilišta krajnje neugodno iznenadilo ovakvim jednosmjernim načinom komunikacije i postupanja od strane državnih tijela te se gotovo svima na ovaj način izravno ugrožava poslovanje i radna mjesta zaposlenih u tim subjektima. Posebno kada se uzme u obzir trenutna situacija vezana uz pandemiju bolesti COVID-19 te stroge epidemiološke mjere kojima su obuhvaćene sve strukture društva i gospodarstva.

Jednostrana odluka države da korisnicima koji potražuju nadoknadu ugovorenih troškova i preko milijun kuna u konačnici isplate iznose između 30 i 40 tisuća kuna krajnje je nelogično, pogrešno i kontraproduktivno jer taj novac ujedno znači i opstanak radnih mjesta te poslovanja čitavog niza, za uspješno funkcioniranje društva, važnih subjekata te se stoga nadamo da će i država uvidjeti isto te promijeniti takve loše odluke.

vrh stranice
vrh stranice