Kvalitetan kadar za uspješan i konkurentan turizam Turizam je jedna od najperspektivnijih djelatnosti u Republici Hrvatskoj, ali i globalno i vrlo važan generator novih radnih mjesta. Po svim pokazateljima značaj turizma za cjelokupni gospodarski rast je ne upitan. Ovaj sektor bilježi višu stopu rasta od prosječne stope gospodarskog rasta države. Posljednjih godina puno se ulaže u podizanje kvalitete i izgradnju turističkih kapaciteta i infrastrukture, no istovremeno se treba posvetiti značaju ljudskih resursa u turizmu. Ili ulaganju i razvoju tzv. mekanih razvojnih elemenata kao što su: kvaliteta razvoj ljudskih resursa i poticanje inovativnosti. Osnovne postavke: - Konkurentnost hrvatskog turizma u velikoj je mjeri ovisna o ljudima zaposlenima u toj djelatnosti i kvaliteti njihovog rada - Turistička industrija je značajan generator novih radnih mjesta i jedna od grana sa najvećim potencijalom za budući rast zapošljavanja u RH - Rast zapošljavanja u turističkom sektoru članica EU proteklih je godina bila bitno veća u odnosu na druge gospodarske grane. - Za održivi razvoj turističkog sektora potrebno je razviti mjere za uspostavu ravnoteže dobrog osjećaja turista, potreba prirodnog i kulturnog okružja i razvoja te konkurentnosti destinacije i poduzeća. Na taj način posljedično se ostvaruju: osiguranje gospodarskog rasta i blagostanja, socijalna jednakost i kohezija te očuvanje okoliša i kulture. Za ostvarenje tih ciljeva treba odgovoriti mnogim izazovima, među kojima i veoma značajnom i zahtjevnom: poboljšanju kvalitete radnih mjesta u turizmu. Izazovi: - Kako osigurati kvalitetan (uslužan) kadar hrvatskom turizmu (preduvjet kvalitete usluge)? - Kako dignuti ugled zanimanja i poslodavca ovog sektora? HUP UUT: A) Kadrovi u turizmu – stanje: Kadrovi = LJUDI su ključni faktor uspjeha u turizmu i ugostiteljstvu. - općenito nedostaju operativna i stručna znanja, te menadžerska znanja - loš imidž strukovnih zanimanja iz ove djelatnosti te posljedično slab interes i loša „početna baza – kvaliteta“ mladih koji upisuju ova zanimanja, te na tom tragu - veliki problem predstavlja upravo loša situacija sa organizacijom praktične nastave i nedostatak mentorstva, stipendija i animacije radne snage kroz te oblike upoznavanja struke. - neusklađenost obrazovnog sustava s realnim potrebama ovog sektora, pa su mnoga radna mjesta i „nova zanimanja“ u ovoj struci nepokrivena formalnim obrazovanjem, a neka i neformalnim oblicima obrazovanja (npr. animatori, wellness djelatnost, specifične vrste kuhinja – kuhari specijalisti, područje avanturističkog turizma, zdravstvenog turizma..raste potreba za „međusektorskim“ zanimanjima). - pored srednjoškolskog strukovnog obrazovanja i formalnog obrazovanja na fakultetima, dodatna usavršavanja i obrazovanja ove struke relativno su loše zastupljena, a ista se ostvaruju kroz: Narodno sveučilište; Strukovna udruženja (HUH, HOK I sl.); razne privatne obrazovne institucije i IN-Company (najvećim dijelom prepoznata važnost kod velikih hotelskih kuća, koje najviše ulažu u trajno usavršavanje i obrazovanje na ovaj način!) - rastuća potreba za uvozom radne snage iz inozemstva, - radna snaga je nefleksibilna, nemobilna i nemotivirana, a istovremeno su i razina radne etike i produktivnost rada na relativno niskoj razini (razina plaća raste brže od razine produktivnosti) - izrazito sezonski karakter, što potvrđuje i veliki broj sezonskih radnika (20.000 – ili cca. 50 % od broja stalno zaposlenih radnika u turizmu) i prosječna niska iskorištenost smještajnih kapaciteta oko 40 %. B) Kadrovi u turizmu – prijedlozi za unapređenje: - povećanje udjela visokoobrazovanih kadrova u turizmu - trajna edukacija kadrova na svim razinama - podizanje imidža strukovnih zanimanja ove djelatnosti kroz razvijanje i unapređenje pozitivne prakse te animacija mladih da upišu ova zanimanja kroz upoznavanje djelatnosti (npr. prezentacije zanimanja završnim razredima osnovne škole ili uvođenje turizma kao fakultativnog ili čak obaveznog predmeta u više razrede osnovne škole). - sustav obrazovanja usklađen sa potrebama tržišta, te planiran sukladno budućim potrebama i u koordinaciji sa svim relevantnim institucijama ( poglavito konzultiranje obrazovanog sustava na tripartitnoj osnovi) - važno promijeniti sadržaj strukovnog obrazovanja i razviti strukovne kvalifikacije na način da se uključe suvremena znanja i vještine (komunikacijske vještine, informatička znanja, osnovna ekonomska znanja (profitna orijentiranost) i organizacijske vještine, poslovni bonton, radna etika..), te osigura njihova laka i brza prilagodba novim trendovima u svjetskom turizmu. - razviti međusektorske programe za sve brojnija „međusektorska zanimanja“ (područje zdravstvenog turizma, wellnessa, nutricionisti, ..) - veliku važnost dati praktičnoj obuci (stimuliranje poslodavaca za mentorstva i stipendiranje te podizanje kvalitete izvođenja praktične nastave u formalnim oblicima obrazovanja). - poticajne mjere za ulaganja u cjeloživotno obrazovanje i od strane samih radnika i samih poslodavaca (npr. poticajne mjere u okviru poreznog sustava, i sl.) - pristupiti rješavanju predmetne problematike na svim razinama – koordinirano i planirano djelovanje upravljano iz jedne institucije, a uključujući poslodavce, sindikate, resorno ministarstvo, obrazovni sustav, lokalne vlasti i sva strukovna udruženja. - poseban naglasak dati podizanju svjesnosti o važnosti ulaganja u cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje kod samih radnika i poslodavca, te posljedično podizanje razine ulaganja u trajno usavršavanje i obrazovanje kadrova u ugostiteljstvu i turizmu.