IZMJENE PRAVILNIKA: O Doprinosima, Porezu na dohodak, PDV-u i Porezu na dobit

12.01.2015.

U Narodnim novinama br. 157/14 objavljeni su:

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima  
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit
Najvažnije izmjene

Promjene u Pravilniku o porezu na dohodak


Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak pojašnjava određene odredbe zakonskih promjena.

Novina za poduzetnike jest i potvrda da se kamate po osnovi davanje zajmova poduzećima neće više oporezivati po stopi od 40%.

 Primici za pokriće materijalnih troškova pri dodatnom obrazovanju
Porez na dohodak ne plaća se na ukupni iznos primitaka koji se kao bespovratna sredstva fizičkim osobama isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz fondova i programa Europske unije putem tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske komisije u Republici Hrvatskoj.
Navedeno mora biti u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja za pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane i smještaja, te za realizaciju projektnih aktivnosti koje prijavljuju fizičke osobe. Primici se u ovom slučaju isplaćuju poslijediplomantima, poslijedoktorandima, istraživačima i znanstvenicima.
Iznos do kojeg se mogu neoporezivo isplatiti ti primici utvrđuju tijela akreditirana u skladu s pravilima Europske komisije u Republici Hrvatskoj putem kojih se isplaćuju ti primici.

 Terenski dodatak
U dijelu definiranja terenskog dodatka, nadodane su odredbe koje su iznesene u nastavku.
Radom na terenu smatra se i sudjelovanje radnika u razvojno – istraživačkim transferima znanja čiji je cilj osmišljavanje i unaprjeđivanje proizvoda i poslovnih rješenja vezanih uz djelatnost poslodavca, kao i verifikacija, integracija i implementacija poslovnih rješenja koji su proizvod poslodavca, te ukoliko su ti poslovi u opisu radnog mjesta radnika.

 Obveza za vođenje poslovnih knjiga za iznajmljivače stambenih prostora
U odnosu na razdoblje prije promjene, od 1.1.2015. godine će fizičke osobe koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja, pod određenim uvjetima morati voditi poslovne knjige.
Fizička osoba koja po osnovi davanja u najam odnosno zakup nekretnina i pokretnina, prijeđe iznos primitaka od 230.000,00 HRK u toku kalendarske godine, dohodak obvezno utvrđuje u okviru samostalne djelatnosti i to za ukupnu imovinu koju je dao u zakup ili najam.
Drugim riječima, ukoliko fizička osoba vrši iznajmljivanje stambenog prostora drugoj fizičkoj osobi i u toku godine prijeđe 230.000,00 HRK, mora voditi poslovne knjige kao što to rade obrtnici, odnosno osobe koje se bave samostalnom djelatnosti.

 Uzdržavani članovi
Od 1. siječnja 2015. mijenja se prag po kojem se netko smatra uzdržavanim članom i kao takav može biti na PK kartici osobe koja ga uzdržava. Dosadašnjih 11.000,00 HRK povećava se na 13.000,00 HRK.
Konkretno, uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom, smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici ne prelaze 13.000,00 kuna na godišnjoj razini.
Predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti
Predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje se i plaća na temelju podataka u podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak.
Tako utvrđeni predujmovi poreza na dohodak od samostalne djelatnosti vrijede do podnošenja porezne prijave za slijedeće porezno razdoblje.

 Kapitalni dobitak – fifo metoda
Pravilnikom je propisano da porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka, obvezan voditi evidenciju istovrsne financijske imovine po metodi uzastopnih cijena (FIFO). Na isti način evidenciju vode i društva za upravljanje i osobe koje temeljem ugovornog odnosa upravljaju financijskom imovinom poreznog obveznika.
Primjena metode FIFO odnosno metode »prvi ulaz-prvi izlaz« podrazumijeva da porezni obveznik pri nabavi određene financijske imovine u evidenciju unosi cijene i količine te imovine prema datumu nabave odnosno prema vremenskom slijedu. Pri otuđenju te imovne, za nabavnu vrijednost (cijenu) te imovine, uzima onu cijenu koja je bila prva evidentirana i koristi je do iskorištenja količine imovine nabavljene po to cijeni.

 Porezna ušteda
Sukladno zakonskim promjenama, primici od kamata koji podliježu oporezivanju od 1.1.2015. godine su, među ostalim, i primici od kamata po osnovi danih zajmova.
U situaciji kada su vlasnici poduzeća davali zajmove društvima, prilikom eventualnog obračunavanja i isplaćivanja kamate, ista je oporezivana sa 40%. Prema izmjenama Pravilnika, proizlazi da je sada situacija da se ista kamatna stopa oporezuje po 12%.
Sukladno svemu navedenom, proizlazi da će, u svrhu porezne optimizacije, vlasnicima biti isplativo financirati poslovanje tvrtke kroz odobravanje zajma istoj, te obračunavanju i isplati kamata.



Promjene Pravilnika na dobit kod reinvestirana dobiti

Prema pravilniku novo je da tvrtke koje reinvestiraju moraju zadržati isti broj radnika do porezne prijave i podastrijeti dokaze o obavljenom ulaganju.


 Novi Pravilnik o porezu na dobit propisuje da se reinvestiranje, odnosi isključivo na sredstva dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine, utvrđene prema računovodstvenim standardima.

Iako odredbama Zakona o porezu na dobit nije bilo definirano kakvog oblika dugotrajna imovina u koju poduzetnici investiraju može biti, Pravilnikom je to riješeno.
S revizorskog aspekta mjera je opravdana, ali porezno može biti dvojbena na poslovanje poduzetnika .

1. Poduzetnici su na gubitku jer više ne smiju vlastiti kapital koristiti za nelikvidnost, niti dobit reinvestirati u kratkotrajnu imovinu - stalna obrtna sredstva, tj. tzv. neto radni kapital, koji je jedan od pokazatelja financijske stabilnosti tvrtke.
2. Porezna novost stimulira kapitalno intenzivne djelatnosti.
Problem može biti što nije izravno u funkciji povećanja broja radnika u radnointenzivnim djelatnostima, iako dobitaši moraju zadovoljiti još jedan novi uvjet.
To je zadržavanje istog broja radnika tijekom poslovne godine za koju se koristi potpora, pa sve do predaje porezne prijave.
3. Treća novost vezana je uz dokazivanje investicije jer uz poreznu prijavu poduzetnik mora priložiti popis nabavljene dugotrajne imovine i vjerodostojnu dokumentaciju o obavljenim investicijama u nju.
4. Za ostvarivanje prava u 2016. poslovnu odluku treba donijeti u 2015., te je zajedno s odlukom o dokapitalzaciji iz 2016. tada priložiti, uz dokaze ulaganja.
5. Za ove investicije ne koriste se porezni poticaji prema Zakonu o poticanju investicija te je zbog reinvestiranja potrebno uvećati upisani temeljni kapital u roku šest mjeseci od isteka roka za podnošenje prijave poreza na dobit, zaključno do 30. listopada iduće godine.
6. Zbog neusklađenosti propisa, povećanje temeljnog kapitala nužno je na bazi revizorskog izvještaja provesti do 31. kolovoza iduće godine, u suprotnome će Trgovački sud zahtijevati novo revizorsko izvješće


Izvor:

http://www.poslovni.hr/
vrh stranice
vrh stranice