Usprkos inspirativnom nazivu, „Novi početak“ izolirana je mjera koja bez integracije s drugim instrumentima socijalne politike stvara opasnost od „novog kraja“ za građane kojima su otpisani dugovi. Naime, najčešći i najzastupljeniji uzrok prevelikih zaduženja građana je dugotrajna nezaposlenost. Kako bi mjera „Novi početak“ postigla željene učinke, jedan od nužnih i logičnih poteza jest uključivanje nezaposlenih građana koji su obuhvaćeni modelom otpisa dugova kao prioritetne skupine u mjere aktivne politike zapošljavanja koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), čime se može ostvariti pozitivan dugoročan efekt Vladinih poteza. Stoga organizacije potpisnice žele ponuditi suradnju u prilagodbi mjera aktivne politike zapošljavanja kako bi se postigla sinergija s mjerom „Novi početak.“ Prilagodba bi se provela suradnjom i razmjenom podataka HZZ-a i FINA-e (zadužene za administriranje zahtjeva za otpisom dugova) tako da se među korisnicima mjere „Novi početak“ utvrde nezaposlene osobe te da ih se prioritetno uključi u odgovarajuće mjere koje će osigurati njihovo održivo zapošljavanje (primjerice, subvencioniranje dijela naknade za rad „Pola-pola“, različite kategorije javnih radova, poput onih koji su otvoreni jedinicama lokalne samouprave i neprofitnim organizacijama, socijalnim poduzećima ili komunalnim poduzećima i sl.). To, naravno, zahtijeva koordinaciju između područnih ureda HZZ-a i potencijalnih poslodavaca koji mogu ponuditi zaposlenje osobama kojima je dug otpisan. U protivnom, vrlo je vjerojatno da će se velik broj njih naći u istom položaju kao i prije otpisa, s blokiranim računom i bez posla. Takav „povratak otpisanih“ nije ni u čijem interesu. Pritom je potrebno pratiti učinkovitost intervencija uz moguće revizije sukladno rezultatima. Problem prezaduženosti posve je neadekvatno adresiran strateškim dokumentima koji koordiniraju rad javnih institucija u područjima socijalne politike i borbe protiv siromaštva. Ključni referentni dokument, Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti 2014.-2020., iako prepoznaje problem prezaduženosti, pristupa mu relativno restriktivno, ne uključujući važne instrumente poput (aktivne) politike zapošljavanja, savjetodavne potpore osobama koje se nađu u situaciji prezaduženosti, kao niti razradu stabilnih mehanizama restrukturiranja neodrživih dugova. Stoga pozivamo Vladu da osim primjene kratkoročnih intervencija aktivira politiku integriranih mjera te pokrene javnu raspravu kako bismo gradili širi društveni i politički konsenzus o pristupu problemu prezaduženosti, s obzirom da će on u Hrvatskoj još neko vrijeme ostati važno javno pitanje. Na kraju valja naglasiti da je jedina prava mjera za suzbijanje nezaposlenosti otvaranje novih radnih mjesta, što se ne može dogoditi bez stvaranja preduvjeta za rast gospodarskih aktivnosti. Minimalni preduvjeti uključuju sveobuhvatne mjere u vidu smanjenja porezne presije, stvaranja pravne sigurnosti za poslovanje i poticajnog investicijskog okruženja. Tek takvim integriranim pristupom rješavanju ključnih problema gospodarstva možemo govoriti i o smanjenju dugotrajne nezaposlenosti i samim time, stvaranju preduvjeta za rješavanje problema prezaduženosti u Hrvatskoj. CEDRA – Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj Hrvatska mreža protiv siromaštva Hrvatska udruga poslodavaca Hrvatska udruga radničkih sindikata Matica hrvatskih sindikata Mreža mladih Hrvatske Nezavisni hrvatski sindikati Savez samostalnih sindikata Hrvatske