Točan izračun ovisi o portfelju nekretnina pojedine tvrtke, kao i vrsti i veličini objekata pojedinog hotelijera, no brojke su zabrinjavajuće jer se radi o velikim iznosima nameta. Iznosi sadašnjih komunalnih naknada koje plaćaju hotelijeri kreću se u milijunima kuna pa bi višestruko povećanje nameta po toj osnovi ozbiljno ugrozilo poslovanje svih domaćih hotelskih kuća. U HUP-Udruzi ugostiteljstva i turizma napominju da bi takav porez direktno destimulirajuće djelovao na ulaganja u jedan od najperspektivnijih sektora domaćeg gospodarstva jer bi, uz neodrživ rast poreznog opterećenja na poslovanje, svakim renoviranjem ili obnovom hotela investitor bio opterećen dodatnim iznosom poreza kroz povećanje vrijednosti nekretnine. Tako bi, umjesto da se stimulira na ulaganja, investitor bio kažnjen, što je katastrofalna poruka poslovnom sektoru te je u potpunoj suprotnosti s opredjeljenjem ove Vlade da potakne investicije, privatni sektor i rast gospodarstva. Činjenica da su hoteli u ovoj djelatnosti osnovno sredstvo za rad kao što je to u nekoj drugoj djelatnosti kamion ili proizvodni stroj, oporezivanje hotela visokim porezom na nekretnine čini dodatno apsurdnim. Pošto su rezultati simulacija u potpunoj suprotnosti s dosadašnjim tvrdnjama iz Ministarstva financija prema kojima iznos poreza na nekretnine ne bi trebao premašiti iznos komunalne naknade, u HUP-Udruzi ugostiteljstva i turizma apeliraju na Ministarstvo financija i Vladu da se hitno očituju o donošenju Zakona o porezu na nekretnine. Također, u Udruzi traže prezentaciju konkretnog rješenjakoje će pokazati da se porezno opterećenje u hotelijerstvu neće povećavati u slučaju donošenja Zakona o porezu na nekretnine. U HUP-Udruzi ugostiteljstva i turizma naglašavaju da je brza reakcije Vlade u ovom slučaju nužna jer je veća sama najava uvođenja poreza zaustavila i prolongirala investicije, a sada, zbog sve veće neizvjesnosti, prijeti i opasnosti prelijevanja investicija u susjedne zemlje koje dodatno potiču ulaganja u svoj turizam.