18.12.2020.
Realni
sektor
Informacije
iz sustava fiskalizacije
- Prema
posljednjim Informacijama
iz sustava fiskalizacije
Porezne uprave, kumulativni pad vrijednosti fiskaliziranih računa u razdoblju
između 24.2. i 13.12. u odnosu na isto razdoblje prošle godine iznosio je 16%
ukupno, ali tek 8% u trgovini te čak 46% u ugostiteljstvu. U prva dva tjedna
prosinca, nakon ponovnog zatvaranja ugostiteljskih objekata
(30.11.-13.12.2020.), kumulativni pad vrijednosti fiskaliziranih računa u
odnosu na isto razdoblje 2019. godine iznosio je 12% ukupno, 4% u trgovini te
čak 77% u ugostiteljstvu.
Industrijska proizvodnja u EU - listopad 2020.
-
U listopadu 2020., u usporedbi s rujnom, sezonski
prilagođena industrijska proizvodnja porasla je za 2,1% u eurozoni i 1,9% u EU (u rujnu
2020. industrijska proizvodnja porasla je za 0,1% u eurozoni i 0,3% u EU). Prema
procjeni Eurostata, u listopadu 2020. u odnosu na listopad
2019. industrijska proizvodnja smanjila se za 3,8% u europodručju i za 3,1% u
EU. Među državama članicama za koje su dostupni podaci najveći pad na mjesečnoj
razini zabilježen je u Danskoj (-5,8%) a najveći porast u Belgiji (+6,9%) (U Hrvatskoj
+2,9%). Na godišnjoj razini, najveći pad zabilježen je u Irskoj (-15,5%), dok je
najveći rast ostvaren u Belgiji (+5,4%), Poljskoj (+3,4%) i Hrvatskoj (+2,8%).
PMI pokazatelji za prerađivačku industriju
i uslužni sektor u europodručju
-
Preliminarni podaci PMI pokazatelja sugeriraju blago
poboljšanje prerađivačke industrije u europodručju u prosincu u odnosu na studeni.
PMI pokazatelj za uslužni sektoru također je porastao u odnosu na prethodni
mjesec, i to na najvišu razinu u posljednja tri mjeseca.
Međunarodna trgovina roba u EU - listopad
2020.
-
Prva procjena izvoza roba za EU u listopadu 2020.
upućuje na pad od 10,3% u usporedbi s listopadom 2019. Istovremeno je uvoz roba
iz ostatka svijeta pao za 14,3% u usporedbi s istim mjesecom 2019. pa je, kao
rezultat toga, EU u listopadu 2020. zabilježila suficit u iznosu od 28,1
milijarde eura s ostatkom svijeta (u usporedbi s +23,5 milijardi eura u listopadu
2019.). Međunarodna razmjena roba unutar EU pala je u odnosu na listopad 2019.
godine za -4,5%, na 266,6 milijardi eura.
-
U razdoblju između siječnja i listopada 2020.,
izvoz roba izvan EU manji je za 11,3% u usporedbi s istim razdobljem 2019., dok
je u usporedbi s prvih deset mjeseci 2019. uvoz manji za 13,0%. Kao rezultat
toga, EU je u prvih deset mjeseci 2020. zabilježila suficit u iznosu od 162,2
milijarde eura (u usporedbi s +151,4 milijarde eura u istom razdoblju 2019.).
Trgovina unutar EU pala za 9,5% u usporedbi s prvih deset mjeseci 2019. godine,
na 2.334,4 milijarde eura. U Hrvatskoj je u istom razdoblju zabilježen deficit
u iznosu od 7,0 milijardi eura (u usporedbi sa -8,4 milijarde eura u prvih deset
mjeseci 2019.) uz pad izvoza za 5% i pad uvoza za 10%.
Izdane građevinske dozvole u listopadu
2020.
-
U listopadu 2020. izdano je 920 građevinskih
dozvola, što je više za 7,6% u odnosu na listopad 2019. Prema posljednjem priopćenju
DZS-a, ukupan
broj izdanih građevinskih dozvola od siječnja do listopada 2020. u usporedbi s
istim razdobljem 2019. manji je za 7,4%. Prema
izdanim građevinskim dozvolama u listopadu 2020., predviđeno je građenje 1.738
stanova s prosječnom površinom od 91,0 m2.
Proizvodnja
u građevinarstvu u EU u
listopadu
-
Prema podacima
Eurostata, proizvodnja
u građevinarstvu u listopadu bila je viša za 0,5% u eurozoni i za 0,9% na razini
EU
u odnosu na rujan, dok je u odnosu na isti mjesec 2019. proizvodnja u građevinarstvu
bila niža za 1,4% u eurozoni te 1,2% u EU. Među državama članicama za koje
postoje podaci, najveći pad proizvodnje u građevinarstvu na mjesečnoj razini
zabilježen je u Slovačkoj (-5,2%), dok je najveći porast zabilježen u Poljskoj
(+1,8%). Najveći pad proizvodnje u građevinarstvu na godišnjoj razini
zabilježen je u Slovačkoj (-23,0%), dok je najveći porast zabilježen u
Rumunjskoj (+21,0%). Podaci za Hrvatsku još uvijek nisu dostupni.
Potrošnja po stanovniku u EU
-
U državama članicama EU u 2019. godini stvarna
individualna potrošnja (SIP) po stanovniku, izražen u standardu kupovne moći
(PPS), varirala je od 58% prosjeka EU u Bugarskoj do 135% u Luksemburgu.
Stvarna individualna potrošnja (SIP) mjera
je materijalne dobrobiti kućanstava. Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku,
kao mjera ekonomske aktivnosti, također pokazuje značajne razlike između država
članica EU-a. Prema objavi Eurostata, u 2019. BDP po stanovniku izražen u PPS
kretao se između 53% prosjeka EU u Bugarskoj i 260% u Luksemburgu.
Bruto domaći proizvod i stvarna
individualna potrošnja u standardu kupovne moći u 2019.
- Rezultati
Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da BDP po stanovniku u RH
izražen u paritetu kupovne moći za 2019. iznosi 65% prosjeka 27 zemalja članica
EU-a, dok stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku u istoj godini
iznosi 66% prosjeka EU-27. Prema objavi DZS-a, SIP po stanovniku prema standardu kupovne
moći među zemljama članicama EU-a u 2019. kretao se od 42% ispod prosjeka EU-27
u Bugarskoj do 35% iznad prosjeka EU-27 u Luksemburgu. Najnižu razinu SIP-a po stanovniku ima
skupina zemalja koju čine Slovačka, Mađarska, Hrvatska i Bugarska, čiji je
prosjek između 30% i 42% ispod prosjeka EU-27.
HNB: smanjenje BDP-a u 2020. 9%; u 2021.
godišnji rast 5%
- Prilikom
predstavljanja Projekcije monetarne politike za 2020. i 2021. godinu iz HNB-a
je priopćeno kako bi smanjenje realnog BDP-a na razini
cijele godine moglo biti nešto veće od posljednjih projekcija i dosegnuti 8,9%
BDP-a. Očekuje se da će tijekom 2021. pandemija biti razmjerno
uspješno kontrolirana te bi uz primjenu učinkovitog cjepiva postupni oporavak
gospodarske aktivnosti mogao započeti u drugom tromjesečju, a godišnji
rast BDP-a u 2021. mogao bi iznositi 4,9%. HNB
će, naglasio je guverner, nastaviti održavati stabilnost tečaja
kune prema euru i podržavati povoljne domaće uvjete financiranja i u 2021.
Tržište rada
Zaposleni prema djelatnostima u studenome
2020.
-
Prema objavi
DZS-a, u studenome 2020. broj ukupno zaposlenih
u RH iznosio je 1.525.054. U odnosu na listopad 2020. broj ukupno zaposlenih pao
je za 0,6%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine broj ukupno zaposlenih u
studenome 2020. pao je za 2,6%. Za
razdoblje od siječnja do studenoga 2020. u odnosu na isto razdoblje prethodne
godine broj ukupno zaposlenih pao je za 2,0%. Broj nezaposlenih u studenome
2020. u odnosu na listopad 2020. porastao je za 1,5%, tako da je stopa registrirane
nezaposlenosti u studenome 2020. iznosila 9,3%. Podsjetimo, prema podacima
HZMO-a, u prvih jedanaest mjeseci 2020. prosječan
broj osiguranika bio je manji za 1,2% u odnosu na isto razdoblje 2019.
Prosječne mjesečne neto i bruto plaće zaposlenih
u listopadu 2020.
- Prosječna
mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike
Hrvatske za listopad 2020. iznosila je 6.756 kuna, što je nominalno više za
0,1%, a realno niže za 0,3% u odnosu na rujan 2020. Prosječna mjesečna
isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za listopad 2020. u
odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 2,4%, realno za
2,5%. Za razdoblje od siječnja do listopada 2020. prosječna mjesečna isplaćena
neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH iznosila je 6.730 kuna, što je u
odnosu na isto razdoblje 2019. nominalno više za 2,5%, a realno za 2,2%. U objavi DZS-a stoji i kako je medijalna neto plaća za listopad
2020. iznosila 5.776 kuna, što predstavlja rast u odnosu na prethodni mjesec.
Indeks troškova rada u EU u trećem
tromjesečju 2020.
- Eurostat
je objavio kako su u trećem tromjesečju 2020. godine
troškovi rada po satu porasli za 1,6% u eurozoni i za 1,8% u EU u odnosu na
isto tromjesečje prethodne godine (u drugom tromjesečju rast je iznosio 3,6% u
eurozoni i 3,5% u EU). I u EU i u europodručju komponenta troška rada koji nije
plaća utjecala je na ublažavanje rasta troškova rada po satu, prvenstveno zbog
poreznih olakšica i subvencija koje su države članice EU uvele kao potporu
poduzećima pogođenim krizom. U Hrvatskoj su troškovi rada u trećem tromjesečju
pali za 0,7% u odnosu na isto razdoblje 2019. (u drugom tromjesečju zabilježen
je rast od 0,7%).
Stopa slobodnih radnih mjesta u EU u
trećem tromjesečju 2020.
- Prema objavi Eurostata, u trećem tromjesečju 2020. stopa slobodnih
radnih mjesta i u eurozoni i u EU iznosila je 1,7%, što predstavlja blagi rast
s 1,6% u prethodnom tromjesečju, ali i pad s 2,2% u trećem tromjesečju 2019.
godine. U EU je stopa slobodnih radnih mjesta iznosila 1,6% u industriji i
građevinarstvu a 1,7% u sektoru usluga. Među državama članicama za koje su
dostupni usporedivi podaci, najviša stopa slobodnih radnih mjesta u trećem
tromjesečju 2020. zabilježena je u Češkoj (5,3%), dok je najniža stopa
zabilježena u Grčkoj (0,5%). U Hrvatskoj je stopa slobodnih radnih mjesta u trećem
tromjesečju 2020. iznosila 1,2% (u odnosu na 0,8% u prethodnom tromjesečju i 1,3%
u trećem tromjesečju 2019. godine). Prema definiciji, stopa slobodnih radnih
mjesta mjeri udio ukupnih slobodnih radnih mjesta, izražen kao postotak: (broj
slobodnih radnih mjesta) / (broj zauzetih radnih mjesta + broj slobodnih radnih
mjesta).
Zaposleni na niskim plaćama u EU
- Eurostat
je objavio i kako je u 2018. godini 5,3% zaposlenih
u EU zarađivalo niske plaće (dvije trećine ili manje nacionalne medijane bruto
satnice) u usporedbi sa 16,4% u 2014. godini. Najveći udio radnika s niskim
nadnicama zabilježen u Latviji (23,5%) i Litvi (22,3%), a najmanji u Švedskoj
(3,6%).
Medijan bruto satnice u EU
- Prema
podacima iz listopada 2018. godine, najveća medijalna vrijednost bruto satnice
zabilježena je u Danskoj (27,2 eura), ispred Luksemburga (19,6 eura), Švedske
(18,2 eura), Belgije i Irske (po 18,0 eura). Prema objavi Eurostata, najniža medijalna bruto satnica
zabilježena je u Bugarskoj (2,4 eura), zatim u Rumunjskoj (3,7 eura), Mađarskoj
i Litvi (po 4,4 eura), Latviji (4,9 eura), Poljskoj (5,0 eura), Hrvatskoj i
Portugalu (po 5,4 eura), kao i u Slovačkoj (5,6 eura). Mjereno prema paritetu
kupovne moći, kojim se anuliraju razlike u cijenama između zemalja, najviša
medijalna bruto satnica zabilježena je također u Danskoj (19,2 PPS) a najniža u
Bugarskoj (4,6 PPS).
Zapošljavanje u sektoru telekomunikacija u
drugom tromjesečju 2020.
-
U drugom tromjesečju 2020. u
telekomunikacijskom sektoru u EU bilo je zaposleno je 1.043 tisuća ljudi. To
predstavlja porast od 7% u odnosu na prvo tromjesečje 2020. i porast od čak 21%
u usporedbi s drugim tromjesečjem 2019. Prema objavi Eurostata, u Hrvatskoj se u istom razdoblju broj
zaposlenih u sektoru telekomunikacija povećao u odnosu na prethodno tromjesečje
ali se i smanjio u odnosu na isto tromjesečje 2019. (u Eurostatu napominju kako
podaci za Hrvatsku za drugo tromjesečje 2020. nisu sasvim pouzdani).
Javne financije
Sjednice VRH
- Na 29. sjednici VRH premijer je, između ostalog, naglasio kako će se sadašnje mjere koje su na
snazi do 21. prosinca morati produžiti, ako se ne smanje trenutne brojke, te da
su moguća i dodatna ograničenja ukoliko se u narednih tjedan dana ne pokažu
promjene trenda.
- Na 30. sjednici VRH je dodatno naglašeno kako je Vlada do sada u 2020. isplatila
7,7 milijardi kuna za plaće radnika u privatnom sektoru i to za više od 600
tisuća radnika i puno više od sto tisuća poslodavaca. U te mjere, za siječanj i
veljaču investirat će se više od 500 milijuna kuna, a sredstva su osigurana već
kroz HZZ. Također, u dogovoru sa socijalnim partnerima Vlada će ažurirati i
mjeru skraćenog radnog vremena za sve koji zbog objektivnih okolnosti ne mogu
postići maksimalan angažman i efikasnost vlastitih radnika.
Cijene i monetarna kretanja
Indeksi potrošačkih cijena u studenome 2020.
-
Prema priopćenju DZS-a, cijene dobara i usluga za osobnu
potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u studenome 2020. u odnosu na
listopad 2020. u prosjeku su niže za 0,3%. U odnosu na studeni 2019., tj. na
godišnjoj razini, u prosjeku su niže za 0,2%, dok su u prvih jedanaest mjeseci
u usporedbi s istim razdobljem 2019. više za 0,2%. Najveći doprinos porastu
indeksa potrošačkih cijena u studenome 2020. u odnosu na listopad 2020. imale
su cijene hrane i bezalkoholnih pića (za -0,13%) te cijene odjeće i obuće (za
-0,08%), a najveći doprinos porastu indeksa imale su cijene alkoholnih pića i
duhana, cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva te
cijene rekreacije i kulture (po svakoj skupini za 0,01%).
Godišnja inflacija u EU - studeni 2020.
-
Kao što je ranije najavljeno, godišnja stopa inflacije, mjerna
harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u europodručju u studenom 2020.
iznosi -0,3%. Prema objavi Eurostata, istovremeno je na razini EU zabilježen
porast cijena u iznosu od +0,2%. Najniža godišnja stopa zabilježena je u Grčkoj
(-2,1%), a najviša u Poljskoj (3,7%). U usporedbi s listopadom, godišnja stopa
inflacije pala je u 14 država članica, ostala stabilna u dvije i porasla u devet.
Najveći doprinos godišnjoj stopi inflacije u europodručju imali su hrana,
alkohol i duhan (+0,36 postotnih bodova, pb), zatim usluge (+0,25 pb),
neenergetska industrijska dobra (-0,07 pb) i energija (-0,82 pb). Za Hrvatsku je
Eurostat, jednako kao i DZS, procijenio godišnju stopu inflacije (HICP) u listopadu
u iznosu od 0,0%.
HNB održao deviznu intervenciju
-
Hrvatska narodna banka (HNB) u utorak je intervenirala kupnjom deviza u cilju očuvanja
stabilnosti tečaja pri čemu je kupljeno 130 milijuna eura po prosječnom tečaju
7,536038.
Sjednica Savjeta HNB-a
-
Hrvatska narodna banka (HNB) ovaj tjedan je
održala i sjednicu Savjeta nakon koje je priopćeno kako je HNB je u drugoj polovini 2020.
godine zadržao visok stupanj ekspanzivnosti monetarne politike, osiguravajući
povoljne domaće uvjete financiranja i održavajući stabilnost tečaja kune prema
euru. Međutim, nakon snažnog rasta tijekom prvog tromjesečja, od travnja do
listopada prigušena je kreditna aktivnost usmjerena poduzećima.
IFIS za treće tromjesečje 2020.: Nastavak
ublažavanja financijskih uvjeta
-
U trećem tromjesečju 2020. financijski uvjeti
su nastavili s ublažavanjem koje je započelo u drugom tromjesečju. Ublažavanje
financijskih uvjeta uslijedilo je nakon naglog zaoštravanja u veljači i ožujku
2020. uslijed pojave i širenja pandemije uzrokovane koronavirusom. Prema objavi Ekonomskog instituta, Zagreb, na nastavak
ublažavanja financijskih uvjeta u trećem tromjesečju utjecala je domaća i
inozemna komponenta indeksa. Pritom se očekuje kako će domaći i inozemni
financijski uvjeti do kraja ove godine biti pod snažnim utjecajem posljedica
ubrzanog širenja koronavirusa u drugom valu i očekivanja vezanih uz dostupnost
efikasnog cjepiva. Dodatne ranjivosti moguće je očekivati zbog produbljenih
fiskalnih neravnoteža u zemljama EU-a koje su posljedica uvođenja raznih mjera
za pomoć gospodarstvu, ali i mogućeg sporijeg gospodarskog oporavka uslijed
snažnog drugog vala širenja virusa.
Ostalo
Rezultati
poslovanja poduzetnika Bjelovarsko-bilogorske županije u 2019. godini
- Prema podacima
koje je objavila Fina, u 2019. godini poduzetnici Bjelovarsko-bilogorske
županije ostvarili su ukupne prihode u iznosu od 8,3 milijarde
kuna (rast 9,6%), ukupne rashode nešto manje od 8,2 milijarde kuna
(rast 11,0%), dobit razdoblja u iznosu od 309,4 milijuna kuna (pad
2,6%), gubitak razdoblja od 185,2 milijuna kuna (rast 68,5%) te neto
dobit od 124,2 milijuna kuna, što je u odnosu na 2018. godinu, kada je
neto dobit iznosila 207,7 milijuna kuna, manje za 40,2%. Također, poduzetnici
Bjelovarsko-bilogorske županije, njih 2.202, u 2019. godini imali su 15.336
zaposlenih, što je u odnosu na 2018. godinu povećanje broja zaposlenih za 614
ili 4,2%.
Kratkoročni
pokazatelji energetske statistike u listopadu 2020.
-
DZS je objavio
kako je ukupna bruto proizvodnja električne energije u listopadu 2020. iznosila
1.395 GWh, što predstavlja povećanje u odnosu na prethodni mjesec, kao i u
odnosu na isti mjesec 2019. U listopadu 2020. električna energija raspoloživa
za potrošnju iznosila je 1.446 GWh što predstavlja smanjene u odnosu na isti
mjesec prethodne godine, ali i rast u odnosu na rujan 2020. Ta količina sadržava
i gubitke u električnoj mreži. Ukupna proizvodnja prirodnog plina u listopadu
2020. iznosila je 73 mln m3, što predstavlja povećanje u odnosu na
prethodni mjesec, ali i smanjenje u odnosu na isti mjesec 2019. Ukupan iznos
prirodnog plina raspoloživ za potrošnju u listopadu je iznosio 269 mln m3
.
Računi
izdataka za zaštitu okoliša (EPEA) i Računi sektora za dobra i usluge u okolišu
(EGSS) u 2019.
-
Ukupne investicije u zaštitu okoliša u 2019.
iznosile su 3.016 mil. kuna, što je u odnosu na 2018. povećanje za 9,4%, a u
odnosu na 2017. povećanje za 9,6%. Prema privremenim
podacima DZS-a, tekući izdaci za zaštitu okoliša u 2019. iznosili su 4.704
mil. kuna, što je u odnosu na 2018. povećanje za 2,3%, a u odnosu na 2017.
povećanje za 3,7%. Ukupni output od djelatnosti povezanih sa zaštitom okoliša i
gospodarenjem resursima u 2019. iznosio je 13.534 mil. kuna, što je u odnosu na
2018. povećanje za 2,4%, a u odnosu na 2017. povećanje za 3,9%. U 2019. bruto
dodana vrijednost iznosila je 5.711 mil. kuna, što je u odnosu na 2018.
povećanje za 2,3%, a u odnosu na 2017. povećanje za 3,3%. Zaposleni u
djelatnostima zaštite okoliša i gospodarenja resursima iskazuju se u
ekvivalentu punoga radnog vremena (FTE-u), koji je u 2019. iznosio 38.878, što
je povećanje od 2,0% u odnosu na 2018., a u odnosu na 2017. povećanje za 3,5%.
Udio
obnovljive energije u EU u 2019.
-
Na razini EU, udio bruto finalne potrošnje
energije iz obnovljivih izvora dosegao je 19,7% u 2019. Prema objavi
Eurostata, s više od polovice energije iz obnovljivih izvora u svojoj bruto
konačnoj potrošnji energije, Švedska (56,4%) je imala uvjerljivo najveći udio
među državama članicama EU u 2019. godini, ispred Finske (43,1%), Latvije
(41,0%), Danske (37,2%) i Austrija (33,6%). Za Hrvatsku je taj udio iznosio
28,5%. Na suprotnom kraju ljestvice, najmanji udio obnovljivih izvora
zabilježen je u Luksemburgu (7,0%), Malti (8,5%), Nizozemskoj (8,8%) i Belgiji
(9,9%).
Ekonomski
računi protoka materijala, 2015. - 2019.
-
U 2019. vrijednost neposrednog unosa materijala
iznosila je 61.618 tis. tona (67,3% iz domaćih izvora i 32,7% iz uvoza), što je
za 2,6% više nego u 2018. Utrošak domaćeg materijala u
2019. iznosio je 44 017 tis. tona, što je za 3,4% više nego u 2018. U priopćenju
DZS-a, navodi se i kako je fizička trgovinska bilanca u 2019. iznosila 2.538 tis. tona, što je za 78,7% više nego u
2018.
Novo
izdanje publikacije o poljoprivredi: Statistika poljoprivrede, šumarstva i
ribarstva - izdanje 2020.
-
Eurostat je objavio
kako je izašlo novo izdanje Statistike
poljoprivrede, šumarstva i ribarstva za 2020. godinu. Publikacija polazi od
farmi EU-a, preko prerade i proizvodnje hrane i pića i njihove distribucije, do
njihove potrošnje. Na taj način pruža statistički prikaz proširenog lanca „os
polja do stola“. Publikacija obuhvaća i šumarske i djelatnosti ribarstva.
-
Prema najnovijim podacima ekonomskih računa za
poljoprivredu (EAA), procjenjuje se da se indeks produktivnosti rada u
poljoprivredi smanjio u EU u 2020. godini (-4%), nakon povećanja u 2019.
godini. U Eurostatu navode
kako je, osim vremenskih prilika, koje obično utječu na poljoprivrednu
proizvodnju, na ovo zasigurno utjecala i trenutna pandemija.
Cijene
zakupa poljoprivrednog zemljišta u 2019.
-
Godišnja prosječna cijena zakupa oranica u RH u
2019. iznosila je 770 kuna po hektaru, livada 512 kuna, a pašnjaka 331 kunu.
Prema objavi
DZS-a, u Jadranskoj Hrvatskoj prosječna cijena zakupa oranica iznosila je
632 kune po hektaru, livada 545 kuna, a pašnjaka 452 kune. U
Kontinentalnoj Hrvatskoj cijena zakupa oranica iznosila je 794 kune po hektaru,
livada 506 kuna, a pašnjaka 310 kuna.
Ljudski
potencijali u znanosti i tehnologiji u 2019.
-
Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi, u
Hrvatskoj je bilo više od 751 tisuće visokostručnih osoba – ljudskih
potencijala u znanosti i tehnologiji (HRST-u) u dobi od 25 do 64 godine. Njih
558 tisuća smatra se ljudskim potencijalima u znanosti i tehnologiji prema
obrazovanju (HRSTE), a 591 tisuća prema zanimanju (HRSTO). Ljudskih potencijala
u znanosti i tehnologiji koji zadovoljavaju oba kriterija (HRSTC) bilo je više
od 398 tisuća. Prema objavi
DZS-a, udio ljudskih potencijala u znanosti i tehnologiji (HRST) u dobi od
25 do 64 godine u aktivnom stanovništvu iste dobne skupine iznosi 46,4%, dok
udio populacije HRSTC iznosi 24,5%.