03.04.2025.
Povodom objave o uvođenju carina od strane SAD-a, HUP
procjenjuje kako u kratkom roku ne bi trebalo biti značajnijih direktnih
negativnih efekata na hrvatsko gospodarstvo, dijelom zbog uravnotežene
trgovinske bilance sa SAD-om. Značajnije negativne posljedice mogli bismo
osjetiti kroz indirektni utjecaj, ukoliko bi došlo do recesije kod naših
najznačajnijih trgovinskih partnera (Njemačka, Italija, Austrija).
Prema novim mjerama, koje uključuju minimalnu stopu carina
od 10% za sve zemlje, hrvatski izvoznici će potpasti pod EU carinsku stopu od
20%. Valja napomenuti da je EU oporezovana bitno nižom carinskom stopom u
odnosu na Kinu i ostale veće ekonomije na globalnoj sceni što otvara mogućnost
da EU proizvodima poraste konkurentnost na američkom tržištu u odnosu na
proizvode iz ostalih globalnih ekonomija. SAD želi povećati cijene uvoza kako
bi zaštitio domaće proizvođače i smanjio trgovinski deficit, koji je 2024.
dosegnuo rekordnih 1,2 bilijuna dolara.
Hrvatska je u 2024. godini u SAD izvezla robu u
vrijednosti od 805 milijuna eura, dijeli sudbinu EU koja ostvaruje veliki
suficit sa SAD-om. Najveći dio hrvatskog izvoza u SAD čine farmaceutski
proizvodi (40%, odnosno 319 milijuna eura), ujedno privremeno izuzeti iz
carinskih mjera jer su prepoznati od ključnog značaja za američko gospodarstvo,
zatim proizvodnja električne opreme (19%, 154 milijuna eura) te proizvodnja
gotovih metalnih proizvoda (16%, 132 milijuna eura). Donedavno se procjenjivao
negativan utjecaj od oko 0,2 postotna boda na hrvatski BDP (što bi izvjesno moglo
biti poništeno pozitivnim efektom narudžbi za obrambenu industriju), međutim takva
inicijalna procjena bi mogla biti negativno revidirana pogotovo ako EU bude
uzvratila protumjerama.
Hrvatska, koja svoje poslovanje snažno oslanja na izvoz,
morat će pažljivo pratiti razvoj situacije i prilagoditi strategije kako bi
minimizirala negativne posljedice na gospodarstvo. Idealna je stoga prilika za
mjere ukupnog poreznog rasterećenja radi poticanja otpornosti hrvatskog gospodarstva,
u što spada i porezno rasterećenje rada, ali i smanjivanje broja dana
bolovanja na teret poslodavca, i bolju kontrolu ‘lažnih‘ bolovanja, što
predstavlja značajan parafiskalni namet.
HUP se stoga zalaže za poticanje
izmjena Zakona o poticanju ulaganja, i to ukidanjem smanjenja poticaja na
investicije od 55-110 milijuna EUR kao i ukidanjem ograničenja na poticaje
iznad 110 milijuna EUR. Zatim, uvođenje poreznih olakšica u cilju akumulacije
kapitala za ulaganje u R&D. Potrebno je jačati energetsku konkurentnost
kroz izjednačavanje cijene električne energije za poduzeća i stanovništva te je
potrebno hitno odblokirati oko 2,6 milijardi EUR vrijedne investicije u OIE,
čija realizacija čeka odluku HERA-e o iznosu naknade za priključak već tri
godine.