Hrvatska udruga poslodavaca ugostila njemačku poslodavačku udrugu BDA

18.12.2019.

S obzirom na predstojeće predsjedanje Hrvatske Vijećem EU, predstavnici Konfederacije njemačkih poslodavačkih udruga - BDA, Peter Clever, član izvršnog odbora, Renate Hornung Draus, generalna direktorica i Hanna Schoels, savjetnica u odjelu za europske i međunarodne poslove, posjetili su 17. prosinca HUP, gdje su ih primili g. Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora, Milica Jovanović, direktorica za radne odnose i ljudske potencijale i Biserka Sladović, savjetnica za politike EU i međunarodne odnose.

 

U drugom dijelu, sastanku su se pridružili i predstavnici sindikata SSSH, Ana Miličević Pezelj, izvršna tajnica za socijalni dijalog i javne politike i Sunčica Brnardić, savjetnica za radno i socijalno pravo, kako bi njemački sugovornici dobili uvid i u stanje socijalnog dijaloga u Hrvatskoj. 

BDA već petnaest godina prakticira posjet državama koje preuzimaju predsjedanjem Vijećem, kako bi dobili uvid u prioritete predsjedanja, ali i prenijeli poruke koje oni drže važnima za daljnji razvoj europskog projekta. U ovoj osjetljivoj fazi razvoja EU, u tzv. post-Brexit fazi, je tim važnije osigurati zajedništvo EU - 27.

Na području vanjske i sigurnosne politike potrebno je produbiti suradnju i postići više, Europe mora biti u stanju utjecati na svjetsku politiku, jer zajedničko djelovanje u vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici štiti građane i trgovinu zasnovanu na pravilima.

Sugovornici iz BDA su posebno naglasili kako unutar socijalne dimenzije EU treba poštivati crte razdvajanja između europskih i nacionalnih nadležnosti, što znači: očuvanje nadležnosti država članica i socijalnih partnera, kao i da je neprimjereno tumačenje europskog stupa socijalnih prava kao radnog programa socijalne politike EU.

Glede minimalne europske plaće stav je BDA kako treba izbjegavati uplitanje u nadležnosti država članica i očuvati raznolikost radnih odnosa i sustava određivanja plaća, jer ne postoji zakonodavna nadležnost EU za pravila o naknadama ni za obvezu uvođenja minimalne plaće u iznosu 60% prosječne (medijalne) plaće, što je princip koji je izrijekom spomenut u članku 153.5 TFEU.  

Zamjenik glavnog direktora HUP-a, Bernard Jakelić istaknuo je važnost kohezijske politike za manje razvijene države članice EU, poput Hrvatske, kojima su ta sredstva neophodna za dostizanje razine ekonomske razvijenosti drugih članica. Također, istaknuo je probleme s kojima se suočavaju tvrtke iz Hrvatske na europskim natječajima za javnu nabavu i zaprekama koje se postavljaju, a u neskladu su s promoviranim  principima jedinstvenog europskog tržišta. Također, postavio je pitanje o tome kako se Europski stup socijalnih prava reflektira na globalnu konkurentnost europskih tvrtki u odnosu na države koje nemaju niti sličnu razinu socijalne zaštite.

Ana Miličević Pezelj iz SSSH istaknula je kako europski projekt nije zamišljen samo za elite, već za sve razine društva, a EU kao socijalna tržišna ekonomija, dok se socijalna komponenta ponekad zaboravlja. Pred društvom u cjelini danas stoje brojni socijalni rizici, kao što je umjetna inteligencija i digitalizacija, koje utječu na sve. Glede mogućnosti uvođenja „europske minimalne plaće“ istaknula je kako se ne radi o pravoj minimalnoj plaći, već više o mehanizmu za određivanje nekog socijalnog minimuma, kao pomoć socijalnim partnerima u državama gdje socijalni dijalog nije dovoljno razvijem.

Zaključeno je kako nitko ne može riješiti otvorena pitanja koja muče socijalne partnere osim njih samih i tome je prigodom istaknuta uloga Europskog semestra, koji se na koristi dovoljno, kao i zajednički, usklađeni nastup socijalnih partnera. U tom su kontekstu spomenuta i sredstva iz Europskog socijalnog fonda koja se mogu koristiti upravo za jačanje socijalnog dijaloga.

vrh stranice
vrh stranice