FAQ: Odgovori HZZ-a na pitanja HUP-a

02.04.2020.

U nastavku su često postavljana pitanja hrvatskih poslodavaca upućenih HUP-u te odgovori koje nam je dostavio HZZ.

S obzirom da agencije za privremeno zapošljavanje rade s klijentima koji potencijalno planiraju otpuštati radnike, a s druge strane agencije će imati i nova zapošljavanja  u pojedinim djelatnostima, kakav je tretman agencija u smislu korištenja mjera?

Agencija može tražiti potporu ako može dokazati pad poslovnih aktivnosti kao svaki drugi poslodavac koji obavlja gospodarsku djelatnost.

 

U javnom pozivu stoji da su prihvatljivi prijavitelji poslodavci koji ne mogu obavljati djelatnost sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave). Molimo potvrdu našeg razumijevanja da u tu kategoriju spadaju i poslodavci kojima djelatnost nije zahvaćena u cijelosti, nego im je onemogućeno obavljanje djela djelatnosti, ali koje u bitnome može utjecati negativno na djelatnost u cjelini (konkretno; zatvoren je kanal maloprodaje).

Može koristiti za djelatnost koja je obustavljena Odlukom Stožera civilne zaštite.

 

Poslodavci kojima bude dodijeljena potpora za očuvanje radnih mjesta ne smiju uvoziti stranu radnu snagu niti zapošljavati nove radnike u razdoblju korištenja ove mjere-  molimo da potvrdite naše shvaćanje da se navedeno pravilo primjenjuje od trenutka donošenja Odluke o dodjeli potpore, neovisno o datumu ranijih zapošljavanja, a koja su dogovorena ali nisu još realizirana (pismo namjere) prije stupanja na snagu Odluke o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja.

Ovaj kriterij je izmijenjen. Poslodavac koji koristi potporu može dodatno zapošljavati dok traje potpora, ali ti novi radnici ne ulaze u potporu za očuvanje radnih mjesta.

 

Molimo pojašnjenje načina dostave dokaza o isplaćenoj plaći radnicima za koje poslodavac koristi potporu do kraja mjeseca za koji je isplaćena potpora, a koji sadrži tablicu s popisom radnika, uz vlastoručni potpis radnika i datum isplate. Naime, ako želimo da se potpora koristi primjerice od ožujka, radnici neće primiti plaću do kraja mjeseca za koji je potpora isplaćena, već se plaća isplaćuje u tekućem mjesecu za prethodni, pa molimo pojašnjenje mehanizma dostave popisa radnika i datum isplate, te načina kako prikupiti vlastoručne potpise svih radnika? Radnici su dislocirani i nisu na svojim radnim mjestima, postoji li drugi način osobne verifikacije osim vlastoručnog potpisa?  

Poslodavac se obvezuje Zavodu dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći za prethodni mjesec najkasnije do 5. u tekućem mjesecu u kojem dospijeva isplata iznosa Potpore, izuzev za prvu isplatu potpore.

Pod dokazom o isplaćenoj plaći smatra se Izjava pod kaznenom i materijalnom odgovornošću potpisana od strane vlasnika, direktora ili druge ovlaštene osobe (dostupno na www.mjere.hr) ili drugi financijski dokument iz kojeg je razvidno da je izvršena obveza isplate plaće ili tablica s popisom radnika, uz vlastoručni potpis radnika i datum isplate.

 

Molimo pojašnjenje mehanizma isplate potpore. Da li iznos od 3.250,00 kuna mjesečno po radniku, HZZ transferira poslodavcu koji navedeni iznos isplaćuje radniku na ime mjesečne ugovorene plaće, uz obvezu poslodavca da izvrši uplatu radniku do punog iznosa ugovorene plaće ili je navedeno predviđeno na drugačiji način?  

Poslodavcima se za radnike financira trošak neto minimalne plaće u razdoblju do 3 mjeseca. Poslodavcu će se za svaki mjesec na poslovni račun vršiti isplata novčanih sredstava, koje on onda isplaćuje radniku kao plaću. HZZ će naknadno provjeravati da li je poslodavac opravdao potporu, odnosno isplatio radniku plaću. Poslodavac može isplatiti i plaću veću od iznosa minimalne plaće, ali taj dio onda ide na njegov trošak.

 

S obzirom da je iznos osnovnog osobnog odbitka 4.000,00 kuna, a iznos potpore 3.250,00, te kumuliranjem ta dva iznosa dolazimo do neoporezive osnovice od 7.250,00 kn, molimo potvrdu našeg razmišljanja da poslodavac nema obveze na navedeni iznos obračunati poreze (osnovni osobni odbitak+ neoporeziva potpora), ukoliko je taj iznos jednak iznosu ugovorene plaće, ali u svakom slučaju ima obvezu obračunati doprinose.  Slijedom toga, prema našem shvaćanju, kada se radi o iznosu ugovorene plaće koja prelazi visinu navedenog iznosa od 7.250,00 kn poslodavac bi bio u obvezi obračunati poreze i obvezne doprinose na razliku između neoporezivog i oporezivog dijela iznosa ugovorene plaće.

Uputiti na Ministarstvo financija, Poreznu upravu.

Zavod isplaćuje poslodavcu iznos neto minimalne plaće, i to će i kontrolirati.

 

Mi smo agencija za privremeno zapošljavanje i našim klijentima ustupamo na rad radnike. Prema Zakonu o radu, mi kao agencija smo poslodavac ustupljenim radnicima kod korisnika. Imamo klijenta koji ima djelatnost u sektoru obrade drva i namještaja. U ovome trenutku on zadovoljava sve kriterije za primjenu mjere subvencioniranja radnih mjesta radnika kojima je on poslodavac. Pitanje koje postavlja i klijent i mi je da li u tu kvotu radnika kojima će biti subvencionirana plaća ulaze samo radnici kojima je klijent direktni poslodavac ili i radnici koji su ustupljeni putem agencije?

Nadalje, ukoliko u tu kvotu ne ulaze i ustupljeni radnici, kako se odnositi prema njima? Što ukoliko zbog te mjere, s druge strane nama klijenti počnu otkazivati ugovore o radu radnicima i kontradiktorno dođe do broja otpuštanja koja se tom mjerom pokušavaju spriječiti i smanjiti? U kakvom su statusu agencije koje su poslodavac u raznim sektorima i time velikim rizicima za otpuštanja i pad poslovanja?

Također, ako klijent nama otkaže narudžbu za radnike koje smo mu ustupili zbog pada poslovanja kod njega i radnici ostanu na ugovoru agencije, kako da im mi isplaćujemo plaće za rad koji ne postoji, ali postoji ugovor o radu i kako agencija može konkurirati za subvencije? Vezano uz to, ne ide nam u prilog članak 95. ZOR-a i kakav je trenutno status tog članka u ovim izvanrednim uvjetima?

Prema izvješću o agencijskom radu za 2018. godinu, u Hrvatskoj je oko 18 000 ustupljenih radnika u raznim industrijama koji su prema tome u riziku za korištenje te mjere kao i u riziku za očuvanje njihovog radnog mjesta.

Agencija može tražiti potporu za svoje radnike ako može dokazati pad poslovnih aktivnosti kao svaki drugi poslodavac koji obavlja gospodarsku djelatnost. Ustupljeni radnici su i dalje radnici agencije, a ne poslodavca kojemu su ustupljeni, tako da ne ulaze u kvotu kod poslodavca.

Poslodavac može tražiti potporu za očuvanje radnih mjesta za radnike kojima je on direktni poslodavac.

 

Imaju li udruge pravo koristiti mjere HZZ-a?

Udruge mogu predati zahtjev za očuvanje radnih mjesta samo za poslove koje obavljaju kao gospodarsku djelatnost prema dvojnom računovodstvu, a ukoliko vode bilancu za neprofitne ne mogu.

 

Kako se će tretirati agencije za privremeno zapošljavanje. Naime, Agencije za privremeno zapošljavanje su poslodavac u smislu Zakona o radu, ali radnike ustupaju korisnicima koji su iz različitih djelatnosti te shodno Odlukama Nacionalnog stožera  civilne zaštite dio njih nije u mogućnosti raditi od kuće niti na poslu jer su tvrtke zatvorene?

Mogu li agencije za privremeno zapošljavanje i na koji način te za koga zatražiti subvenciju od 3.250,00 kn? Mogu li za pojedine klijente? Mogu li na nivou cijele kompanije i mogu li zatražiti i za agencijske radnike (koji obavljaju posao u samoj agenciji) – znači ne one koji su ustupljeni?

Može li agencija temeljem obustave rada svog klijenta za radnike koji su radili kod istoga tražiti potporu?

 

Agencija može tražiti potporu za svoje zaposlenike ako može dokazati pad poslovnih aktivnosti kao svaki drugi poslodavac koji obavlja gospodarsku djelatnost. (vidjeti odgovor na pitanje br. 7 iz prethodnog seta).

 

Da li poslodavac koji koristi odgodu plaćanja poreza i drugih javnih davanja zbog nastupa posebnih okolnosti sukladno Pravilniku o dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona ("NN", broj 115/16 do 32/20) može koristiti predmetnu mjeru budući da porezne obveze za mjesec ožujak nisu dospjele već se iste sukladno Dopunama OPZ-u smatraju dospjelima tek 31.6.2020.godine za mjesec ožujak 2020.g.?

„Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona (Narodne novine 45/2019, 35/2020)

Članak 71.b

(1) Poreznom obvezom smatra se obveza poreza i drugih javnih davanja iz članka 2. Zakona, izuzev carina i trošarina, koju utvrđuju porezna tijela iz članka 3. Zakona.

(2) Dospjelom poreznom obvezom iz stavka 1. ovoga članka smatra se svaka obveza koja prema posebnim propisima dospijeva do isteka roka od tri mjeseca nakon stupanja na snagu članka 107.a Zakona.

              Mogu koristiti i ti poslodavci.

Za radnike zaposlene nakon 29. veljače 2020.g. bez obzira na razlog zapošljavanja ne može se odobriti potpora osim kada se radi o zapošljavanju zamjene za radnike za koje se koristila Potpora, a ugovori o radu nisu otkazani krivnjom poslodavca.

Ukoliko je zamjena započela prije nego je ugovor radnika kojeg zamjenjuje istekao, s kojim datumom prijavljujemo zamjenskog radnika za korištenje potpore?

Ukoliko je ovakva situacija poslodavac ga može prijaviti dan za danom. Primjer: Zaposlenik 1 odlazi 15.4., Zaposlenika 2 prijavljuje 16.4.

Molimo pojašnjenje obveze poslodavaca korisnika mjere Potpore Covid-19 u nastavku s obzirom da se obračuni plaća i isplate za prethodni mjesec vrše do 15. u tekućem mjesecu.

Poslodavac se obvezuje Zavodu dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći za prethodni mjesec, najkasnije do 5. u tekućem mjesecu u kojem dospijeva isplata iznosa Potpore, izuzev za prvu isplatu potpore.

Obvezu „da se dokazi o isplaćenim plaćama za prethodni mjesec,  najkasnije do 5. u mjesecu u mjesecu u kojem dospijeva isplata iznosa Potpore, izuzev za prvu isplatu  “  odnosi se na slijedeće:

  • Prva isplata potpore koja se odnosi na  plaće za ožujak isplatit će se odmah po potpisu ugovora i tu nema dostave dokaza.
  • Druga isplata potpore  ide u svibnju za plaće za travanj i da bi se isplatila potpora  treba najkasnije do 5.5.2020. godine dostaviti dokaze da je isplaćena plaća za ožujak.
  • Treća isplata potpore  ide u lipnju  za plaće za svibanj i da bi se isplatila potpora  treba najkasnije do 5.6.20202. godine dostaviti dokaze da je isplaćena plaća za travanj.

 S obzirom da agencije za privremeno zapošljavanje rade s klijentima koji potencijalno planiraju otpuštati radnike, a s druge strane agencije će imati i nova zapošljavanja  u pojedinim djelatnostima, kakav je tretman agencija u smislu korištenja mjera?

 Agencija može tražiti potporu ako može dokazati pad poslovnih aktivnosti kao svaki drugi poslodavac koji obavlja gospodarsku djelatnost

Kako će se u okolnostima praktički zabrane kretanje provoditi potpisivanje radnika da im je plaća isplaćena?

Dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći radnicima za mjesec za koji koristi potporu do kraja sljedećeg mjeseca, a koji sadrži tablicu s popisom radnika, uz vlastoručni potpis radnika i datum isplate.”

Također želimo naglasiti kako se plaće isplaćuju do 15. za prethodni mjesec i nije moguće dokaz o isplaćenoj plaći dostaviti do kraja mjeseca za mjesec za koji je isplaćena plaća/potpora. – Kako je u početnom prijedlogu upute pisalo bilo je primjenjivo: Dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći radnicima za mjesec za koji koristi potporu do kraja sljedećeg mjeseca, a koji sadrži tablicu

Poslodavac se obvezuje Zavodu dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći za prethodni mjesec najkasnije do 5. u tekućem mjesecu u kojem dospijeva isplata iznosa Potpore, izuzev za prvu isplatu potpore

Pod dokazom o isplaćenoj plaći smatra se Izjava pod kaznenom i materijalnom odgovornošću potpisana od strane vlasnika, direktora ili druge ovlaštene osobe (dostupno na www.mjere.hr) ili drugi financijski dokument iz kojeg je razvidno da je izvršena obveza isplate plaće ili tablica s popisom radnika, uz vlastoručni potpis radnika i datum isplate.

 

Kako je predviđeno predavanje zahtjeva za korištenje mjere – na mjesečnoj bazi ili / i hoće li se zahtjev moći obnoviti (produžiti) kada se za isti broj radnika i s istim razlogom traži korištenje mjere za drugi mjesec, pa treći?

Poslodavac predaje kojim se odobrava pravo na isplatu potpore u najduljem trajanju od tri  mjeseca, odnosno do prestanka odluke Stožera. Ne treba za svaki mjesec predavati novi zahtjev.

Imaju li trgovine s ortopedskim pomagalima pravo na potporu ili ne?

Može, ako mogu dokazati utjecaj posebnih okolnosti uzrokovanih Koronavirusom na poslovanje ili ako se na njih primjenjuje Odluka Stožera civilne zaštite. Ne smiju imati sklopljene ugovore s HZZO.

 

Trenutno nemamo pad prihoda no to ne znači da ga neće biti. Stoga nas zanima postoji li neki određeni rok prema kojem se moramo javiti da koristimo navedene mjere, budući da na stranicama HZZ nije ništa konkretno napisano.

Za sada, zahtjevi se zaprimaju do daljnjeg.

 

Mogu li zdravstvene ustanove koje su ugovorni partner HZZO-a koristiti mjere HZZ-a?

Ne mogu.

 

U dokumentu je navedeno da je ova potpora "usmjerena na poduzetnike koji obavljaju gospodarsku djelatnost (trgovačka društva, obrti i samostalne profesije)". U skladu s uputom resornog Ministarstva obustavljena je (fizička) nastava u cijeloj obrazovnoj vertikali, pa tako i u ustanovama za obrazovanje odraslih (školama stranih jezika je posebnom uredbom obustavljen rad, ustanovama za obrazovanje odraslih nije). Omogućen je vid online obrazovanja, ali o trošku i u skladu s mogućnostima svake pojedine ustanove. 

Za upise u veliku većinu formalnih programa obrazovanja, polaznici trebaju imati liječničko uvjerenje medicine rada. Koje u ovo vrijeme neće izdati niti jedna medicina rada. Dakle; broj polaznika koje ustanove za obrazovanje odraslih mogu uključiti u proces obrazovanja se drastično smanjio (a time i očekivani prihodi ustanova). 

Stoga Vas molimo da se ova potpora omogući i ustanovama za obrazovanje odraslih, ili da se protumači na način da se (privatne) ustanove za obrazovanje odraslih u vidu ove potpore tretiraju kao trgovačka društva. 

Privatne predškolske i obrazovne ustanove  (osim ustanova za visoko obrazovanje tj. veleučilišta i obrazovne ustanove čiji su osnivači  Republika Hrvatska, županije i jedinica lokalne samouprave), a  koje se bave  gospodarskom djelatnošću  i ne mogu obavljati djelatnost Odlukom Stožera civilne zaštite ili drugog nadležnog tijela mogu za vrijeme zabrane obavljanja djelatnosti koristi mjeru  - Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom (COVID – 19)  u trajanju dok su zabrane aktivne.

Nadalje moraju navesti sve zaposlenike koji su financirani iz drugih projekata i  na njih se ne može primijeniti potpora za očuvanje radnih mjesta. Zabrana kumulacije istog troška od više davatelja.

 

Obrazovne ustanove iz sustava visokog obrazovanja ne mogu koristiti jer većina njihovih korisnika plaća školarine i sudjeluje u puno projekata iz kojih se dodatno plaćaju njihovi radnici.

 

 Koristimo mjeru za jednog radnika, ako želimo obustaviti mjeru i početi koristiti mjeru COVID-19, možemo li koristiti mjeru za sve radnike (i za onog za kojeg je obustavljena). Ako mjeru obustavimo, a unaprijed smo primili sredstva, moramo li ta sredstva vratiti?

Ako poslodavac želi koristiti očuvanje radnih mjesta (COVID – 19) i za radnika za kojeg već koristi neku od potpora HZZ-a onda se aktivni ugovor za tu osobu stavlja u mirovanje. Po završetku mjere Očuvanje radnih mjesta COVID - 19, nastavljaju se ugovorne obveze po aneksu ugovora za osobu za koju je prethodno korištena mjera.

 

S obzirom da smo agencija za nekretnine i radimo u direktnom kontaktu s ljudima, kojeg sada zbog opasnosti od epidemije uopće nema, i tek sada naplaćujemo prethodne poslove, kako ćemo dokazivati pad poslovanja kad će rezultati poslovanja ovog razdoblja biti vidljivi tek nakon što prođe opasnost od epidemije.

 

Poslodavci koji imaju poteškoća u poslovanju i koristili bi mjeru radi posebnih okolnosti trebaju dostaviti dokaze o otkazanim ugovorima, ugovorenim poslovima, problemima u transportu i isporuci robe ili nabavci repromaterijala i sirovina i drugo.

Ukoliko ne spadaju u prihvatljive sektore ili se na njih ne primjenjuje Odluka Stožera civilne zaštite, moraju dokazati utjecaj posebnih okolnosti uvjetovanih Koronavirusom na poslovanje.

 

Možemo li prilikom registracije na korisnički račun HZZ-a, koristiti uvijek isti e mail, ili moramo za svakog klijenta otvoriti novi. Naime knjigovodstveni smo servis i imamo puno klijenata?

 

Može jedan korisnički račun za više poslodavaca.

 

Kod ciljanih skupina radnika navedeni su uz vlasnike, članove uprave i direktori. Da li se to odnosi na direktore društva ili sve direktore u društvu?

 

(pojašnjenje: U turizmu i ugostiteljstvu koristi se naziv „direktor hotela/kampa/PC-a“ ili sl., a budući da su zbog pandemije svi objekti namijenjeni pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane i pića zbog više sile zatvoreni, automatizmom ni navedeni direktori ne mogu raditi te je i za isplatu njihove plaće neophodna potpora za očuvanje radnih mjesta).

 

Može i više direktora ukoliko su prijavljeni na HZMO i ulaze u broj zaposlenih do 10 (npr. 8 radnika i 2 direktora).

 

Kako će se tretirati mirovanje radnog odnosa (neplaćeni dopust) na zahtjev radnika?

Ne može se odobriti potpora za mirovanje radnog odnosa. Ukoliko poslodavcu bude dodijeljena potpora za očuvanje radnih mjesta (COVID – 19), a poslodavac ne isplati plaću radniku, obvezan je vratiti sredstva.

 

12.   Što u slučaju kada za vrijeme korištenja potpore radniku istekne neplaćeni dopust te ga je poslodavac dužan ponovno zaposliti odnosno ponovno aktivirati prijavu u radni odnos?

 (pogledati prethodno pitanje)

 

Poslodavci ne smiju zapošljavati nove radnike u razdoblju korištenja ove mjere. Da li se zapošljavanje radnika iz povezanog društva smatra kao novo zapošljavanje?

 

Zabrana zapošljavanja je maknuta iz kriterija. Izmjene možete vidjeti na web stranici Zavoda ili na www.mjere.hr. Ukoliko poslodavac zapošljavanja nove radnike, onda su oni na trošak poslodavca.

 

U mjeri je navedeno da se zahtjev može poslati i mailom. Na koju mail adresu?

 

Na adrese područnih ureda, https://www.hzz.hr/adrese-i-kontakt/regionalni-podrucni-uredi.php.

 

15.   Prilikom predaje popisa djelatnika koje uključujemo u mjeru ne smijemo navesti djelatnike čiji trošak plaće ne snosi poslodavac (dugotrajno bolovanje, rodiljni/roditeljski dopust i sl.). Što nam je činiti kad se takav djelatnik vrati na trošak poslodavcu u mjesecu u kojem poslodavac prima potporu?

 

Može zatražiti financiranje i za tu osobu ukoliko mjera bude u provedbi.

 

Pod Razdoblje i trajanje mjere stoji od 01.03.2020. i dalje, a najduže do 3 mjeseca. Nije do kraja jasno da li je trajanje mjere 3 kalendarska mjeseca od početka mjere, odnosno 3, 4 i 5 mjesec 2020 ili 3 mjesec od prvog zahtjeva poslodavca, odnosno da li svaki poslodavac ima pravo tri mjeseca koristiti mjeru, neovisno kad se prijavi.

 

Svi  koji podnesu zahtjev u 3. mjesecu, isplata ide za period od 01.03., osim ako je razlog podnošenja zahtjeva Odluka Stožera civilne zaštite, isplaćuje se razmjerni dio po radniku za vrijeme koje nisu radili zbog Odluke Stožera civilne zaštite.

 

Pod Opisno razlozi navodi se kako je Za dodjelu potpore potrebno je ispuniti i dokazati jedan od navedenih razloga, nema kumulacije razloga. Što ovo točno znači, u našem slučaju četiri razloga za potporom su ostvarena. To što piše da nema kumulacije razloga, da li to znači da moramo samo jedan razlog odabrat i njega dokazati ili možemo navesti više razloga kojima opisujemo razloge zbog kojih tražimo potporu?

Može se navesti više razloga, ali je bitno da se za jedan dostave dokazi.

 

Molimo pomoć vezano za prilog koji je potrebno dostaviti „Izjava o točnosti podataka i razlog za korištenje potpore“ na šta se konkretno misli u toj izjavi tj. kako da ju složimo da bude prihvatljiva?

 

Izjava o točnosti podataka i razloga za korištenje potpore je standardni obrazac koji se može preuzeti na stranici www.mjere.hr ili prilikom online prijave.

 

Pod Obvezama poslodavca, navedeno je kako poslodavac ostvaruje pravo na isplatu i u slučaju sporazumnog otkaza na zahtjev radnika. Da li kategorija sporazumnog otkaza na zahtjev radnika ne ulazi u izračun postotka radnika koji su prestali biti u radnom odnosu s poslodavcem nakon 20.03.2020, stranica 2. Nije navedena, navedeni su istek ugovora radu na određeno vrijeme, odlazak radnika u mirovinu i otkaz skrivljenim ponašanjem radnika. Mišljenja sam da bi i sporazumni raskid na zahtjev radnika morao biti također priznat, nije kategorija na koju poslodavac može utjecati.

            Za sada ostaje kako je navedeno u propisanim kriterijima.

Da li se novim zapošljavanjem smatra okolnost da je s radnikom sklopljen Ugovor o radu tijekom mjeseca ožujak, 2020.god. ali prije objave i stupanja na snagu „Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom (COVID-19)“, s tim da je u odredbama spomenutog Ugovora naznačeno da će radnik stupiti u radni odnos na datum 24.3.2020.god. (dakle datum poslije stupanja na snagu „Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom (COVID-19)“)? Odnosno da li bi se navedenim zapošljavanjem prekršila slijedeća zabrana iz objavljene potpore „Poslodavci kojima bude dodijeljena potpora za očuvanje radnih mjesta ne smiju uvoziti stranu radnu snagu niti zapošljavati nove radnike u razdoblju korištenja ove mjere“?  Da li postoji drugačije tretiranje ukoliko je takav radnik stranac za koju je ishođena radna dozvola (radna dozvola ishođena prije stupanja na snagu „Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom (COVID-19))“? (Dakle - radna dozvola izdana je prije stupanja na snagu teksta Potpore/mjere, Ugovor o radu sklopljen prije stupanja na snagu teksta Potpore/mjere, a radni odnos (početak rada) temeljem prethodnog ugovora i radne dozvole počinje poslije stupanja na snagu teksta Potpore/mjere).

Pogledati izmijenjene kriterije na stranicama Zavoda (doneseni na Upravnom vijeću Zavoda dana 25.03.2020. g.).

Ukoliko poslodavac u tijeku trajanja potpore zapošljava nove osobe, nećemo ga sankcionirati, ali su oni na trošku poslodavca.

 

 Imamo u radnom odnosu i umirovljenike na 4 sata u radnom odnosu, odnosi li se mjera i na njih?

Ne, oni nisu ciljana skupina.

 

U tablici za popunjavanje stoji kolona osobe sa invaliditetom - Da li se to podrazumijeva one koje mi prijavimo na mirovinsko da imaju produženo mirovinsko osiguranje 12/15 Ili sve osobe koje imaju uvećanu poreznu olakšicu radi osobnog invaliditeta I oni to sami u poreznoj dokazuju prema rješenju o invaliditetu? Nama je bitno da znamo da li je osoba invalid ili ne radi praćenja indikatora u narednom razdoblju, tako da se unesu osobe koje imaju status invalida.

 

Imamo radnice na 4 sata koji su u MIO prijavljeni na puno radno vrijeme, 4 sata isplaćuje plaću poduzeće, a ostalih  4 sata do punog radnog vremena dobivaju preko državnog proračuna  zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju  - da li ih uključujemo u tu mjeru, ako da da li pišemo rad u punom ili nepunom radnom vremenu?

Možemo financirati trošak plaće koji snosi poslodavac, u ovom slučaju je to za pola radnog vremena. Neka poslodavac stavi nepuno u tablicu.

 

U uputi je navedeno da mjerom nisu obuhvaćeni vlasnici, suvlasnici, osnivači i sl...

Što je sa slučajem radničkog dioničarstva, tj. radnika koji su u stalnom radnom odnosu i posjeduju određeni broj dionica/poslovnih udjela u poduzeću u kojem rade? Oni su pogođeni ovom krizom jednako kao i radnici koji ne sudjeluju u vlasništvu.

 

Primjenjuje se uvjet ciljane skupine radnika, kako je i propisano. Izuzeće u slučaju da poslodavac ima zaposleno do 10 radnika.

 

Mogu li potporu koristiti i stalni sezonci koji su već krenuli u radni odnos kod Poslodavca?

Misli li se ovdje na mjeru Zavoda – Stalni sezonac?! Poslodavac je unaprijed imao dogovoren povratak tih osoba u radni odnos i te obveze je dužan izvršiti ili osobi otkazat status osiguranika, čime je dovodi u nepovoljan položaj.

Ako su aktivni ugovori o stalnom sezoncu tada je upitna obveza poslodavaca osiguranje radnog odnosa u najmanjem trajanju od 6 mjeseci u narednoj sezoni.

Ukoliko poslodavac bude za njih koristio potporu za očuvanje radnih mjesta i zbog svih ovih događanja ne ispuni obvezu rada najmanje 6 mjeseci u narednoj sezoni u obvezi je vrati sredstava isplaćena po Ugovoru za stalnog sezonca.

Molimo upozoriti poslodavce na ovu obvezu.

 

Treći set pitanja

1. Osim potpunog gubitka prihoda od 19.03., a većina firmi u maloprodaji koja nije prehrana će dokazati pad i do 80% na razini mjeseca, spoznajemo da će vlada mjerom za očuvanje radnih mjesta odobriti potporu u izosu minimalne plaće samo za razmjerni dio dana kada smo bili potpuno zatvoreni, što u našem slučaju znači 11 dana, a to ne po pokriva navedeni gubitak.

Nadalje potpora odgode poreza i doprinosa na place za 3. mjesec i nadalje podrazumijeva potpuno namirivanje svih poreznih dugova koje poslodavci nemaju od kuda namiriti jer nemaju ni prihoda, a zadnja likvidnost je bila usmjerena prema plaćama za 2. mjesec.

Predlažemo da se odobri primjena svih mjera za očuvanje radnih mjesta na cijeli 3. mjesec te da se pri zahtjevu za prolongat plaćanja obveza za poreze i doprinose na place od 3. mjeseca na dalje ukine porezna potvrda koja zahtijeva od poslodavaca potpunu namirenost svih poreznih dugova!

Kriterij ostaje kako je propisano: Srazmjerni dio iznosa od 3.250,00 kuna po radniku za vrijeme koje nisu radili prema Odluci Stožera civilne zaštite.

 

2. Mogu li i pravni subjekti u predstečajnoj nagodbi koristiti mjere?

Mogu, ako uredno podmiruju obveze.

 

3. Mogu li se i suvlasnici bez kontrolirajućeg utjecaja u trgovačkom društvu koji su istovremeno i radnici kod poslodavca uključiti u ciljanu skupinu radnika za korištenje potpore?

Da, na način kako je propisano u ciljanim skupinama radnika.

Ciljane skupine radnika:  Radnici zaposleni kod poslodavaca iz Prihvatljivih sektora i poslodavaca.

-          Ne uključuje vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste i sl.,

Navedeno se ne odnosi  na poslodavce:

-          kod kojih je zaposleno do 10 radnika i vlasnika obrta bez obzira na broj zaposlenih.

Ukoliko više poslovnih subjekata imaju istog osnivača/ vlasnika koji pojedinačno zapošljavaju manje od 10 radnika, a u ukupnom broju zaposlenih ima više od 10 radnika, na njih se ne primjenjuje izuzeće,  odnosno za vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste ne odobrava se potpora.

 

4. Molimo tumačenje da li je moguće uključiti u skupinu radnika za korištenje potpore suvlasnike trgovačkog društva bez kontrolirajućeg utjecaja u društvu (6% udjela po suvlasniku, članu društva) koji su istovremeno i radnici kod poslodavca do 50 radnika: konkretno od 46 radnika njih više od polovice čine suvlasnici s navedenim parametrima. Ako je izuzeće dato malim poslodavcima do 10 radnika i vlasnicima obrta.

Prema ciljanim skupinama, izuzeće u slučaju da ima do 10 zaposlenih.

5. Pregledom mjera uočili smo problem za mikro poduzetnike u kojima je zaposlena 1 osoba koja je ujedno i direktor automatski su isključeni iz mjere ..ne nalazim neke druge). Naime , HAMAG-ovi krediti za pomoć poduzetnicima, također nisu za sve djelatnosti, npr. graditeljstvo je izuzeto. Tako npr. tvrtka koja je registrirana za građenje i usluge, građenje u ovom trenutku ne rade, nego se bave isključivo konzultacijama i projektnim prijave koje su u ovom trenutku stale pa je pitanje, može li takva tvrtka koristiti potpore.

 Ako je osoba direktor, vlasnik i jedini zaposleni u društvu, može koristiti mjeru za sebe (izuzeće), ukoliko pripada ciljanih skupinama poslodavaca, tj. ako može dokazati utjecaj posebnih okolnosti uzrokovanih Koronavirusom na poslovanje.

 

6. Tvrtka nastavlja s vrlo ograničenom online prodajom - kakav je utjecaj na zahtjev HZZ-u, budući je obavljanje njihove primara djelatnost (trgovina) zabranjena.

Ukoliko poslodavac ne može obavljati djelatnost sukladno odluci Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave), spada u skupinu prihvatljivih poslodavaca. Također, poslodavci koji mogu dokazati utjecaj posebnih okolnosti uzrokovanih Koronavirusom na poslovanje, mogu koristiti mjeru.

 

7. Podnosi li se zahtjev za sve radnike,  a ne samo za radnike u prekidu rada. Može se podnijeti za sve radnike ukoliko zadovoljavaju uvjet ciljane skupine, kako slijedi:

Ciljane skupine radnika:  Radnici zaposleni kod poslodavaca iz Prihvatljivih sektora i poslodavaca.

-          Ne uključuje vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste i sl.,

Navedeno se ne odnosi  na poslodavce:

-          kod kojih je zaposleno do 10 radnika i vlasnika obrta bez obzira na broj zaposlenih.

Ukoliko više poslovnih subjekata imaju istog osnivača/ vlasnika koji pojedinačno  zapošljavaju manje od 10 radnika, a u ukupnom broju zaposlenih ima više od 10 radnika, na njih se ne primjenjuje izuzeće,  odnosno za vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste ne odobrava se potpora.

U ciljanu skupinu radnika ulaze svi osiguranici kod predmetnog poslodavca (bez obzira  li je li  radnik  na određeno ili neodređeno, radi li se o građanima RH, EU ili trećih zemalja, je li rade u punom ili nepunom radnom vremenu ili imaju neki od statusa poput samohranog roditelja, hrvatskog branitelja i izaslanog radnika) osim umirovljenika i stranih radnika iz trećih zemalja kojima je prestala važiti dozvola za boravak i rad.

8. Može li se potpora koristiti i za strane radnike koji su već zaposleni kod poslodavca temeljem radne dozvole? Može, ukoliko im nije prestala važiti dozvola za boravak i rad.

 

Tvrtka je registrirana kao osnovna djelatnost trgovina na veliko tekstilom, ali predmet poslovanja su proizvodnja pletene trikotaže, proizvodnja tekstila čime se i bave. Da li i ako je osnovna djelatnost Trgovina na veliko imamo pravo na mjere potpore radi COVID-19.

Ponosi dva zahtjeva. Jedan za dio djelatnosti za koje je zabranjen rad Odlukama Stožera civilne zaštite i u duljini trajanja prema Odluci, a drugi za drugu djelatnost za koju treba dokazati pad poslovnih aktivnosti uzrokovanih Koronavirusom (COVID – 19).

Ako poslodavac u radnom odnosu ima i nekoliko stranaca (nije im otkazao ugovore kao ni drugim radnicima) – pretpostavljamo da se to ne smatra uvozom strane radne snage za vrijeme korištenja mjere jer se radi o ranije zatečenom stanju? No za strane radnike neće se moći koristiti ova mjera ili/i kako ih evidentirati u obrascima?

MOŽE za strance ako su bili u radnom odnosu i prije ove mjere.

Ako u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje još uvijek ima „stalnih sezonaca“ odnosno sezonaca koji su u ovoj mjeri,  a nisu započeli s radom, znači li to da kao poslodavac koristimo mjeru APZ-a tj. bi li navedeno bilo ograničavajući faktor za korištenje mjere Covid s obzirom da se kroz mjeru Stalni sezonac ne pokriva trošak plaće radnika (nema kumulacije opravdanog troška iste namjene)?

Nije ograničavajući faktor.

 

Uključujemo li u tablicu  radnike koji se trenutno financiraju preko HZZO kao npr. rodilje, radnici na bolovanju dužem od 42 dana i sl. Naime za ove radnike HZZO snosi trošak naknade (umjesto isplate plaće). Pretpostavljam da bi bilo ispravno njih isključiti iz prava na naknadu minimalca ali opet oni su zaposleni radnici te će se svakom provjerom podataka utvrditi da poslodavac ima više zaposlenih nego je navedeno u tablici. Ako je odgovor „da“ što napisati u rubrici „I“.

Rodilje, radnici na bolovanju dužem od 42 dana i sl. ne navode se u tablici, piše u napomeni u tablici_ Popis radnika.

Upisujemo li u kolonu za oznaku stupnja obrazovanja skraćenu oznaku navedenu sa strane ili  puni opis?

 Upisuje se skraćena oznaka prema priloženom (nudi se kroz padajući izbornik).

Tvrtka je 2013. godine izvršila statusnu promjenu spajanja, te u svom programskom sustavu ima upisan taj podatak i takva je promjena evidentirana je na HZMO iako se radnicima priznaje kontinuitet neprekidnog radnog odnosa od početka rada kod pravnog prednika. Ne znam svrhu traženja ovog podatka pa molimo za pojašnjenje.

Ovo se može provjeriti, stoga nije potrebno tražiti dodatne podatke od poslodavaca.

 Mogu li mjeru koristiti tvrtke koje su nastavila djelomično raditi, npr. gdje su tri trgovine zatvorene jer se bave prodajom robe kojom su u mjerama od stožera za civilnu zaštitu zabranjene raditi, a dvije trgovine rade.

 MOŽE.

 

 

vrh stranice
vrh stranice