VELIKA KONFERENCIJA 'BOLJI PROPISI ZA BOLJE POSLOVANJE' Plenković: 'Gospodarski rast ostvarit ćemo kroz tri temeljna područja'

09.03.2018.

„Naš cilj danas je tijekom konferencije koja govori o boljim propisima kao dijelu reformske agende govoriti o tome koje su to mjere koje radimo da poboljšamo poslovnu klimu. Želimo da te reforme dovedu do kvalitetnijih i bolje plaćenih radnih mjesta. Kao država moramo biti spremni mijenjati način rada, ustaljene obrasce komunikacije i poglavito odnose sa svijetom poduzetništva. Država mora biti primjer da je voditelj promjena i da je istinski servis građana“, rekao je to danas predsjednik Vlade Andrej Plenković otvarajući konferenciju Bolji propisi za bolje poslovanje na kojoj će se predstaviti mjere za administrativno rasterećenje gospodarstva.
Premijer se osvrnuo i na dosadašnje napore Vlade da se gospodarstvo administrativno rastereti te da se poslovanje poduzetnika, ali i proces stranih investicija, pojednostave. Tri su temeljna područja za djelovanje, kaže Andrej Plenković: poboljšanje uvjeta poslovanja, jačanje investicijskog potencijala te jačanje i bolja funkcionalnost javnih institucija. Učinkovita javna uprava, kvalitetnije pravosuđe, reforma obrazovanja, s posebnim naglaskom na kvalitetni program strukovnog obrazovanja u deficitarnim zanimanjima, samo su neki od preduvjeta stabilnog rasta hrvatskog gospodarstva, istaknuo je Plenković te najavio da će se Vlada kasnije danas sastati i raspraviti o cjelovitom reformskom paketu te mogućnostima za realizaciju reformi po pojedinim sektorima.

„Reformski napori Vlade, po mom su sudu omeđeni ne samo programom reformi nego i jedinstvenom prigodom u ovom desetljeću, da nakon lokalnih izbora prošle godine, sada imamo dvije godine da se fokusiramo na sve ono što se inače u predizbornom periodu miče s liste prioriteta“, izjavio je Plenković te zaključio kako ova Vlada želi „graditi društvo u kojem će se naši sugrađani, a posebno mladi osjećati da imaju iste mogućnosti kao i njihovi vršnjaci u drugim zemljama Europe“.

Prisutne, među kojima su bili i ministar uprave Lovro Kuščević, potpredsjednik vlade Predrag Štromar, ministar zdravstva Milan Kujundžić, predsjednik saborskog odbora za europske poslove Ivan Domagoj Milošević, predsjednik udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago te zastupnica u skupštini Grada Zagreba Sanda Švaljek, pozdravila je u uvodnom govoru i Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca.

„O tome što sve i na koji način otežava poslovanje naših članica i svih tvrtki u Hrvatskoj HUP govori u raznim prilikama. Naše nezadovoljstvo nije od jučer. Visoki porezi, visoka neporezna davanja, pravna nesigurnost, visoka birokratiziranost, neučinkovita javna uprava samo su neki od problema. Poduzetnici, najveći dio svog vremena rade za državu, a ne za sebe i svoje zaposlenike“, upozorila je Deranja.

Predsjednica HUP-a izjavila je i kako nisu iznenađeni pokazateljima prema kojima je Hrvatska ekonomski na začelju Europske unije, a glavni razlog ovako loše ekonomske pozicioniranosti leži upravo u neprovođenju reformi.

„Krivnja za reforme nije samo na politici, ali ona snosi najveću odgovornost. Najmanju odgovornost snosi sadašnja Vlada. Sadašnja Vlada ima šansu započeti ono što njeni predstavnici nisu; mijenjati sve ono što ne funkcionira i što nas zaustavlja u rastu i napretku. Poslodavci, a vjerujem i građani, podržat će Vladu u provođenju reformi, a očekujemo da će se i ove godine maksimalno posvetiti upravo pitanjima administrativnih rasterećenja gospodarstva“, zaključila je Deranja.

Nakon predsjednice HUP-a govor je održala ministrica gospodarstva Martina Dalić koja je predstavila reforme koje će dovesti do smanjenja administrativnih opterećenja.

Ministrica Dalić je naglasila snižavanje troškova poduzetnika kao bit reforme o smanjivanju administrativnih opterećenja. Iako je svjesna da je značajan dio tih troškova nužan, postoji dio troškova koje kreiraju sami propisi. Prema njoj, to je nepotreban teret koji smanjuje konkurentnost i obeshrabruje ljude da zakorače u svijet poduzetnika.

- Ta je vrsta troškova za poduzetnike izuzetno teška jer sam poduzetnik ne može učiniti ništa da ih smanji. To su propisi koje definira država, a cilj ovih mjera jest pokazati poduzetnicima razumijevanje realnosti i stvarnih izazova tržišne prirode – rekla je.

Prepoznajući taj teret Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta izgradilo je sustav i utvrdilo metodologiju za mjerenje standardnih troškova koje koristi i sama EU. Njihova se reforma sastoji od dva dijela. Prvi se odnosi na izgradnju institucionalnog sustava koji u središte stavlja službu za unapređenje poslovanja, a njeni su „krakovi“ SCM koordinatori. Njihova je zadaća utvrditi stabilne temelje sustavnim i ujednačeni pristupom navedenom problemu, odnosno osigurati da briga o smanjivanju administrativnog tereta postane svakodnevni dio rada.

Kao drugi dio reforme potpredsjednica vlade navela je sustavno rezanje različitih birokratskih opterećenja kroz koordinaciju velikog broja ministarstava poput Ministarstva financija, graditeljstva, zdravstva, uprave i Ministarstva zaštite okoliša.

Reforma u kojoj je bilo riječ na konferenciji pokrenuta je početkom 2017. godine, odnosno tada je vlada usvojila plan smanjivanja administrativnih opterećenja. Rezultati te reforme, a i planovi za tekuću godinu mogu biti viđeni na SCM aplikaciji koja pokazuje ocjenu i procjenu u smanjivanju tog opterećenja.

Do sada je provedeno oko 60 mjera, a kao tajna reforme naglašeno je kontinuirano provođenje upravo takvih malih mjera koje nekom poduzetniku pomažu da opstane na tržištu. Neke od tih njih su smanjivanje sanitarnih pregleda za prehrambene djelatnosti, ukinuće obveze kojom je samozaposleni poduzetnik sam sebe morao prijaviti inspektoratu rada i blokirati se u slučaju neisplaćivanja plaće, a uvedeno je i online plaćanje pristojbi i biljega. Nadalje, pokrenut je proces uvođenja online aplikacije za zaštitu na radu kojom mali poduzetnici mogu sami procijeniti rizik na radnom mjestu bez troškova angažiranja specijaliziranih firmi.

Trenutno se radi na završetku akcijskog plana za 2017. i to prihvaćanjem novog zakona o radu u e-savjetovanju, a novi plan vlada je usvojila jučer. Utvrđen je višak 200 propisa i 600 različitih obveza koje nose 5,1 milijun kuna nepotrebnog troška. Zbog toga je predviđeno 98 mjera, odnosno 12% rasterećenja što iznosi 620 milijuna kuna.

U planu je ukidanje registara iz porezne i carinske uprave, smanjivanje broja odobrenja u turističkom sektoru, ukidanje plaćanje članarine za IT sektor, te će se pojednostavniti i ukinuti dozvole za obavljanje geodetske djelatnosti.

Sve navedeno nije jednokratna mjera, već je potreban kontinuirani proces i napor, a popratni rezultat se odnosi na promjenu načina rada državnih službenika, njihova međusobna suradnja i razmišljanje o posljedicama njihova rada. Tako će, prema riječima ministrice Dalić, biti ostvarena veća osjetljivost za potrebe poduzetnika što znači bitan doprinos poboljšavanju poslovne klime. Ministrica je iskazala želju za većom brzinom i pomoći drugih resora i kolega u svojim nastojanjima da provede ovu reformu.

Nakon govora ministrice Dalić uslijedila je panel rasprava na kojoj su sudjelovali Martina Dalić, Gordana Deranja, zamjenica glavnog direktora, DG GROWTH, Europske komisije Irmfried Schwimann i ekonomski analitičar Velimir Šonje.

- Ovo nije brzinski odgovor na komentare Europske komisije. Ono prepoznaje dobre rezultate koji su već realizirani, ali poziva i na iniciranje novih reformi – odgovorila je ministrica Dalića na pitanje jesu li ove mjere pokušaj brze reakcije na briselske prigovore. Cilj je, napominje, institucionalizacija zadatka smanjivanja troškova administrativnog opterećenja, ali na sustavan način kroz pojedinačne male mjere, tako da Ministarstvo gospodarstva svoje iskustvu i znanje prenosi i na ostala ministarstva.

- To je tako dosadno ili čekaj malo da promislimo – bile su, prenosi ministrica, neke od ljudskih reakcija prije pokretanja procesa tih reformskih mjera. – Ni od ove konferencije niste očekivali neku posebnu dinamiku, ali mogli biste ste iznenaditi. Ove mjere trebale bi, s jedne strane, ispunjavati nužne regulatorne zahtjeve, a s druge strane smanjiti opterećenje od birokratskih troškova.

– Zadatak je poduzetnika, kaže Dalić – baviti se opstankom na tržištu, a ne udovoljavati često neopravdanim prohtjevima države.-

Tko će snositi odgovornost ako reforme zakažu i ima li ministrica gospodarstva moć za provođenje tih reformi, pitao je ekonomski analitičar Velimir Šonje.

- Pali smo s 42. na 51. mjesto na ljestvici Doing business, a Hrvatska može i mora biti u top 30. Za to su potrebne dvije ili tri teške reforme koje se odnose na smanjenje birokracije i povećanja efikasnosti tržišta – poručio je, također, osim dugoročnih mjera, postoje i dvije mjere koje se odmah mogu provesti, smanjenje poreza i pametna privatizacija.

- U demokratskoj državi moć je raspršena – odgovorila je Dalić i istaknula kako u procesu provođenja reformi svatko ima svoju ulogu. – Mi jesmo tržišna ekonomija, a naš je zadatak urediti to igralište – poručila je, a jedini instrumenti koje ministarstvo ima na raspolaganju jesu regulatorni instrumenti. Također, stvar je mentaliteta i društvene realnosti, napominje. Iako bi htjela da se te reforme provode brže, njih je potrebno provoditi onom brzinom kojom društvo to može prihvatiti. Vremenski okvir za provođenje ovih reformi, također ovisi o mentalitetu, napominje, ali treba raditi i ostvarivati ciljeve, a na tom putu će se i mentalitet preoblikovati.

- Trebamo sigurnost i kontinuitet – poručuje Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca – HUP je prvi pokrenuo diskusiju o parafiskalnim nametima i nije ih se puno ukinulo jer se nije radilo sustavno. Reforma administrativnih propisa nije jednokratna mjera, već se ulazi u samu formu propisa koji su većini poduzetnika ne razumljivi, a službenici ih ne znaju rastumačiti. Moramo što prije shvatiti da jedni bez drugih ne možemo i zajedno raditi na podizanju poduzetničke klime, a tu doprinose i mediji.

- Idete u jako dobrom smjeru – komentirala je Irmfried Schwimann, zamjenica glavnog direktora, DG GROWTH, Europske komisije. Važno je imati dijalog s poduzetnicima, slušati dioničare i uvesti regulacije koje će biti u skladu s mogućnostima malih kompanija. – Ne mislim da su nikakvi propisi najbolji propisi – poručuje – i EU je raznovrsna i veliki je izazov uskladiti propise primjenjive na razini EU i nacionalne propise. Promjene zahtijevaju vremena, a bolji su propisi samo dio puta.

Poduzetnici koji su na panel uključeni preko video-uratka poručili da je ključno njegovati partnerski odnos između poduzetnika i države, omogućiti savjetovanja za poduzetnike, kao i smanjiti poreze i propise. Državni službenici koji su uključeni u proces provedbe reforme propisa i rasterećenja administracije predstavili su metodu kojom dolaze do zaključaka, odnosno metodu standardne potrošnje, također, izrazili su želju da ih se prestane nazivati uhljebima.


Izvor: Jutarnji.hr 
vrh stranice
vrh stranice