30.06.2020.
Hrvatska
udruga poslodavaca u suradnji s Večernjim listom organizirala je danas online okrugli
stol „Gospodarska budućnost Hrvatske 2030.“, na kojem su članice HUP-a
ponudili predstavnicima vodećih političkih opcija svoje poglede i preporuke za
rast hrvatskog gospodarstva u narednih 5 do 10 godina.
Uvod u panel diskusiju dao je Davor
Majetić, glavni direktor HUP-a: "Gospodarstvo mora imati pouzdanu i sigurnu zemlju kada
govorimo o pravosuđu; efikasnu i brzu birokraciju; dobre zakone koju su jasni,
direktni i provedivi; pozitivnu poslovnu klimu; učinkovit teritorijalni ustroj
koji ne stvara nove troškove; jasan porezni sustav uključujući i parafiskalne
namete; dobro obrazovanje i zdravstveni sustav koji neće kontinuirano stvarati
gubitke, kao što se to sada događa; potrebna je mirovinska reformu i tržište
rada koje je usklađeno s novim tehnologijama. Sve su to pretpostavke za manje
troškove i efikasnije korištenje proračuna kako bi se poslodavcima osigurao
prostor za veće plaće i investicije. Takvo će okruženje privlačiti investitore,
zadržavati hrvatske građane u Hrvatskoj, omogućiti povratak onih koji su otišli
i privlačiti novu radnu snagu i u konačnici značiti brži oporavak nakon krize. Nova
Vlada ima priliku napraviti promjene još u 2020.".
Marko Remenar, predsjednik Uprave Adris grupe, podsjetio je da prava
ekonomska kriza tek dolazi, stoga je potrebno što prije i što bolje reagirati: „Nadam
se da ćemo biti mudriji nego u prethodnoj krizi kada smo iz nje izašli
posljednji. Sada imamo više instrumenata na raspolaganju. Zadnjih 10 godina, pa
i duže, slušamo o strukturnim reformama, ali nitko ih ne želi 'u mom dvorištu',
i tako se nećemo pomaknuti s mjesta. Umjesto da se vrtimo u krug, trebamo jasnu
strategiju i postavljene ciljeve za razdoblje od 5 do 10 godina kako bismo kao
društvo mogli biti spremni na kompromise. Za to je potrebno kreirati i
komunicirati perspektivu. Kada govorimo o strateškim granama nije pitanje na koje se sektore
fokusirati, već je potrebno stvarati proizvode visoke vrijednosti i visoke
kvalitete. Primjerice, naš Cromaris, koji svoju egzistenciju i razlikovnost
temelji na komparativnim prednostima ove zemlje, čistom moru, blizini izvoznog
tržišta, tradiciji u proizvodnji, te kroz ulaganje u proizvode dodane
vrijednosti postiže i do 30% veću cijenu u odnosu na konkurente. Slična je
situacija i u turizmu, gdje se održivost i dugoročna profitabilnost temelji na
visokoj kvaliteti i segmentima koji stvaraju veću dodanu vrijednost, te
kontribuiraju društvu u cjelini više. Moramo više stavljati naglasak na leadership, vrednovati kompetencije, biti
hrabriji i odvažniji te razvijati kvalitetnu komunikaciju. Mislim da smo u
poziciji da gradimo i više i bolje.“
Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemensa za
Hrvatsku i Sloveniju, smatra kako je ključno napraviti strategiju
razvoja gospodarstva: „Nije pitanje što napraviti, već kako i na koji način maksimizirati
komparativne prednosti. Hrvatska se treba uspoređivati samo s najboljima u
Europi u ostvarivanju svojih ciljeva. Mislim da je najvažniji iskorak ka
dodanoj vrijednosti ulaganje u nove tehnologije i ljudski kapital. Siemens ima
centar kompetencija u kojoj inženjeri rade na najboljim tehnologijama iz svog
područja i rade svugdje u svijetu. Kada je riječ o ICT industriji, moramo razmišljati
o digitalizaciji i stvarati platforme za međusektorsku suradnju. Druge zemlje
rade na platformama koje povezuju industrije, sveučilišta i potiču inovacije. Hrvatska
primjerice može biti prva u svijetu u inovacijama vezanim uz turizam, od čega
bi profitirala brojna mala i srednja poduzeća.“
Što na dugi rok zahtjeva drvnoprerađivačka
industrija, otkrio je Zdravko Jelčić. predsjednik Nadzornog odbora Spin
Valisa: „Strukturne
reforme odmah i sad, ne možemo više nositi ovoliki teret. Dok se u
prerađivačkoj industriji dogodio pad zaposlenih od 8 posto, u periodu od 2008.-
2019. u javnom sektoru je broj zaposlenih porastao 9 posto. Drvnorerađivački
sektor ima ogromni potencijal rasta. Činimo 9 posto izvoza Hrvatske, no ostalo
je pet ozbiljnijih tvrtki koje rade namještaj. Prvi zadatak nove Vlade mora biti
izrada kratke i jasne industrijske strategije koja će definirati ključne
industrije i tvrtke koji su nositelji razvoja. Europa gradi svoju konkurentsku
prednost na četiri stupa: digitalizaciji, 4. industrijskoj generaciji,
istraživanju i razvoju i zelenoj energiji i većinom će se financirati ta
područja. Isto tako, u Europi je
protekcionizam „umotan“ u razne forme. U Poljskoj čak 99 posto domaćih tvrtki
konzumira javnu nabavu, a kod nas je taj postotak obrnut - moramo se okrenuti
sebi. Pametne države subvencioniraju i potiču razvoj domaćih proizvoda za
globalno tržište.“
Predstavnici gospodarstva složili su se kako
je zadatak nove Vlade ravnoteža realne ekonomije i javne potrošnje, koja je
puno veća nego što ona može financirati, a upozorili su i kako je potrebno
redefinirati Zakon o radu.
„Mi smo samo tri puta do sada imali suficit
proračuna i uspostava ove ravnoteže nas prisiljava da razmišljamo o broju
lokalnih jedinica te restrukturiranju državnih i javnih poduzeća. Nisu uhljebi
oni koji imaju posla 8 sati dnevno, već oni koje je politika, i lijeva i desna,
godinama zbrinjavala u državna poduzeća. Pandemija je donijela digitalizaciju koja nas prisiljava da
razmišljamo i o sve većem korištenju umjetne inteligencije. Na suzbijanje pandemije Vlada je dobro reagirala, no moramo i dalje ići
u dobrome pravcu i prihvatiti se posla: iskoristiti naše komparativne
prednosti, kao što su turizam, poljoprivreda, drvna industrija, ICT industrija,
glazbena industrija, sport. To sve skupa moramo upakirati u jednu strategiju
kako bi postali država u kojoj se može pristojno živjeti“ Kada govorimo o
radnom zakonodavstvu, moramo uvažavati moderno vrijeme i imati na umu da će 60%
djece sutra raditi u tvrtkama koje danas još ne postoje Trebamo napisati
moderan zakon“, smatra Branko Roglić, vlasnik i
predsjednik Nadzornog odbora Orbico Grupe.
Zdravko Marić (HDZ), smatra
kako su upravo gospodarstvenici najzaslužniji za gospodarski rast, dok je uloga
države da stvori uvjete za to. „Država treba stvarati pretpostavke za što
bolje uvjete gospodarstvu, u smislu rasterećenja poslovanja i poboljšanja
klime. Korona je pokazala kako ni gospodarstvo ne može bez jedne stabilne i
jake države koja u partnerstvu s gospodarstvom treba odlučivati o strateškim
granama. Ja sam za što manji upliv države u gospodarstvo, ali ona mora dati
svoj pečat. Turizam je jaka gospodarska grana i moramo to iskoristiti, ali i prehrambena
i poljoprivreda industrija također su važni sektori. Korona je pokazala da se
država i gospodarstvo mogu brzo prilagoditi na novonastale okolnosti, sada
moramo iskoristiti prilike koje su pred nama. Potrebno je ostvarivati konkretne
projekte - na nacionalnoj razini postoji
ih nekoliko, a koji će sigurno utjecati na gospodarski oporavak. Moramo raditi
i na brendiranju Hrvatske da budemo prepoznati po svojim prednostima i
kapitaliziramo ono po čemu smo najbolji.“
S druge strane, Josip Tica iz Restart
koalicije, upozorio je kako je razvoj Hrvatske u zadnjih 30 godine bio previše
jednodimenzionalan: „Kada smo definirali naš ekonomski program uvidjeli smo
da promjene možemo učiniti prvenstveno digitalizacijom. U tom kontekstu to je
bila kičma našeg programa. Želimo da visokoobrazovni ljudi ostanu u Hrvatskoj,
podignuti stopu rasta za 5 postotnih bodova, riješiti problem korupcije i
smanjiti uhljebljivanje. Kada gledate Hrvatsku, prije krize nam je nedostajalo
radnika, što znači da u sljedećoj proizvodnoj etapi moramo učiniti da svaki
radnik proizvodi više. Moramo unaprijediti pravosuđe i zdravstvo jer oni
izgledaju loše u odnosu na zemlje s kojima se uspoređujemo. Želimo napraviti
rasterećenje gospodarstva, to nije lako, ali moramo biti iskreni prema
indikatorima koji na to ukazuju.“