Reagiranje na prilog o listama čekanja u Splitskom KBC-u

14.07.2016.

HUP-Udruga privatnih poliklinika, bolnica, liječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb reagirala je prema HRT-u, emisiji Hrvatska uživo povodom priloga o listama čekanja i stanju u KBC Split emitiranome 13. srpnja 2016.

Naime, ovim putem Udruga je željela ukazati na činjenicu da tvrdnja iznesena u prilogu o tome kako u čitavoj Splitsko-dalmatinskoj županiji postoji samo jedan ultrazvučni uređaj za pregled krvnih žila i jedan MR uređaj, onaj u splitskome KBC-u – nije točna. Točno je da su to jedini uređaji unutar sustava javnoga zdravstva, međutim takvim uređajima raspolažu privatne ustanove na području grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije.

Upravo svjesni ograničenih mogućnosti unutar sustava javnoga zdravstva HUP-Udruga privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb u više je navrata pozivala ministra zdravlja na održavanje zajedničkog sastanka kako bi se razgovaralo o suradnji privatnog i javnog sektora kroz korištenje opreme i resursa kojima privatne zdravstvene ustanove već raspolažu, a s ciljem smanjivanja listi čekanja i pružanja pravodobnijih i kvalitetnijih usluga građanima. Nažalost, od strane Ministarstva nije bilo odgovora na naše pozive iako se angažiranjem privatnih zdravstvenih ustanova s kojima i država i pacijenti imaju dugogodišnja pozitivna iskustva može, u vrlo kratkome roku, postići smanjenje listi čekanja, ali i smanjenje troškova u zdravstvu, a na dobrobit pacijenata i poreznih obveznika.

Na sve veću potrebu jačeg partnerstva i sinergije privatnog i javnog zdravstva kako bi se u vrijeme postojanja značajnih ograničenja u javnim budžetima zadržala visoka razina usluge za pacijente ukazuje i praksa diljem Europske unije. Sve je više zemalja koje prepoznaju da privatne ustanove nadograđuju i rasterećuju javni sustav zbog čega jačaju suradnju privatnog i javnog sektora.

Rješenje postojećih problema u hrvatskome sustavu zdravstva nije isključivo u nabavci novih uređaja. Naime, ukupni trošak nabavke novih najsuvremenijih uređaja osjetno je viši od cijene samog uređaja i uključuje dodatne troškove uređenja prostora te educiranja osoblja za njihovo korištenje. Osim toga, nakon instaliranja u bolnicu HZZO svaki napravljeni pregled na nekom takvom uređaju plaća toj istoj bolnici u koju su smješteni uređaji koje je već platila država. Istodobno, u slučaju korištenja takve, suvremene opreme u privatnim ustanovama HZZO tj. država plaćaju samo obavljene preglede, dok je nabavka uređaja, educiranje osoblja i uređenje prostora trošak kojega snosi isključivo privatni vlasnik.

Za razliku od Hrvatske druge članice EU prepoznaju da suradnjom s privatnim zdravstvom javno zdravstvo dobiva kvalitetnu infrastrukturu bez dodatnih ulaganja, mogućnost racionalizacije troškova i poticaj za podizanje kvalitete usluge na razinu kakvu nudi privatni sektor. Pacijenti kroz takvu suradnju dobivaju dostupniju, bržu i kvalitetniju medicinsku uslugu pa je to dobitna kombinacija za dionike u sustavu zdravstva.

Pritom su domaće privatne ustanove već nebrojeno puta dokazale da imaju znanja, mogućnosti i kvalitetu potrebnu za rad s pacijentima i za pružanje prijeko potrebne dopune javnom sektoru. No, privatne ustanove se i dalje potpuno neracionalno „guraju po strani“ iako su rezultati javnog sustava zbog njegove preopterećenosti sve porazniji.

Mišljenja smo da i u Hrvatskoj treba postojati sustav zdravstva koji koristi sinergije javnih i privatnih ustanova naravno uz uvjet ekonomske opravdanosti i zadovoljavajućeg omjera cijene i kvalitete te zadovoljavajuće razine usluge u svim dijelovima sustava u skladu sa zadanim medicinskim standardima.

Suradnja privatnih i javnih ustanova nipošto ne znači privatizaciju cjelokupnog sustava zdravstva već, upravo suprotno, omogućava da se racionalnijim korištenjem sredstava osiguranika, hrvatskim građanima omoguće kvalitetnije i dostupnije zdravstvene usluge.
vrh stranice
vrh stranice