Pregled ekonomskih kretanja – 23. lipnja 2020.

23.06.2020.

1. Za sve djelatnosti u razdoblju 24.02.-21.06.2020. u odnosu na razdoblje 23.02.-21.06.2019. vidljivo je smanjenje broja izdanih računa od 32 % i smanjenje iznosa računa od 20 %

- U djelatnosti trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala vidljivo je smanjenje broja računa od 25 % i smanjenje iznosa računa od 12 %. U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane vidljivo je smanjenje broja računa od 55 %, a iznosa računa 65 %.

- Za sve djelatnosti u razdoblju 15.06.-21.06.2020. godine u odnosu na prethodni tjedan 08.06.-14.06.2020. vidljivo je povećanje broja računa od 11 % i povećanje iznosa računa od 12 %. U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane vidljivo je povećanje broja računa od 7 %, i iznosa računa od 15 %.

- U razdoblju od početka lipnja (1.6.-21.6.) u odnosu na isto razdoblje prethodne godine vidljivo je smanjenje iznosa računa od 17 % za sve djelatnosti te za 56 % za djelatnosti pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane, dok je za djelatnosti trgovine iznos računa manji tek za 7 % u odnosu na prva tri tjedna lipnja 2019., imajući na umu da je jedan dan u lipnju ove godine (11.06.) bio neradni za trgovinu.

- Više detalja dostupno je u Informacijama iz sustava fiskalizacije Porezne uprave.

 

2. Pad obujma građevinskih radova u travnju 2020. i na godišnjoj i na mjesečnoj razini

- Obujam građevinskih radova u travnju 2020. u odnosu na travanj 2019. manji je za 4,7 %.

- Obujam građevinskih radova u travnju 2020. u odnosu na ožujak 2020. manji je za 1,9 %.

- U prva četiri mjeseca 2020. obujam građevinskih radova, prema izvornim indeksima, veći je za 3,3 % u odnosu na isto razdoblje 2019.

- Više detalja dostupno je u priopćenju DZS-a.

 

3. Rast povjerenja potrošača u EU u lipnju 2020.

- Prema preliminarnim podacima Europske komisije, pokazatelj povjerenja potrošača (engl. consumer confidence indicator) za mjesec lipanj nastavio je s rastom te je u odnosu na svibanj porastao za 3,9 boda na razini EU a te za 4,1 boda na razini eurozone.

- S vrijednostima od −14,7 bodova (eurozona) i -15,6 bodova (EU), oba su pokazatelja ostala na razini ispod svojih dugoročnih prosjeka u iznosu od −11,1 (eurozona) i -10,5 (EU).

- Mjesečni pokazatelj povjerenja potrošača za EU dobiven je na temelju podataka istraživanja o potrošačima provedenima u razdoblju 1.-21. lipnja u 26 zemalja članica EU, a što pokriva 98,5 % ukupnih privatnih rashoda za konačnu potrošnju.

- Više detalja dostupno je objavi „Flash Consumer Confidence Indicator“ Europske komisije.

 

4. Novo zaduživanje Ministarstva financija

- Ministarstvo financija (MFIN) je u utorak, 23. lipnja, na aukciji prodalo 586 milijuna kuna vrijednih trezorskih zapisa uz kamatnu stopu od 0,06 %. Ministarstvo je ponudilo na upis 500 milijuna kuna trezorskih zapisa s rokom dospijeća od godinu dana.

- Nakon izdanja navedenih trezorskih zapisa, uz istovremeno dospijeće od 965 milijuna kuna, saldo upisanih trezorskih zapisa smanjuje se za 379 milijuna kuna, na 17,081 milijardi kuna.

- Više informacija dostupno je na web stranica MFIN-a.

 

5. U više od polovice država članica EU javni dug uglavnom drži domaći financijski sektor

- Udio državnog duga koji drže (rezidencijalne) financijske institucije na kraju 2019. godine bio je najveći u Danskoj (74 %), a slijede Švedska (73 %), Hrvatska (67 %) i Italija (63 %). Suprotno tome, najveći udio duga kojeg su držali nerezidenti zabilježen je na Cipru (80 %), ispred Litve (76 %), Latvije (74 %) i Estonije (70 %).

- Općenito, manje od 10 % duga u EU držali su rezidenti u nefinancijskom sektoru (nefinancijske korporacije, kućanstva i neprofitne institucije koje opslužuju kućanstva), uz iznimke Mađarske (28 %), Malte (26 %), Portugala (15 %) i Irske (11 %).

- Dužnički vrijednosni papiri bili su glavni financijski instrument u gotovo svim državama članicama, na čelu s češkom (92 % ukupnog javnog duga). Nasuprot tome, zajmovi su u velikoj mjeri prevladavali u Estoniji (88 %) i Grčkoj (81 %); samo donekle u Hrvatskoj (29 %).

- Samo su dvije države izdale više od 50 % svog duga u stranoj valuti: Bugarska (79,9 %) i Hrvatska (72,4 %).

- Više informacija dostupno je u objavi Eurostata.

 

6. Rast cijena goriva u Hrvatskoj

- Prema objavi portala cijenegoriva.info, cijena benzina (eurosuper 95) veća je u prosjeku za 13 lipa po litri, a dizela 10 lipa po litri u odnosu na prošli tjedan. Ovo je već treći tjedan zaredom kako svjedočimo rastu cijena goriva u Hrvatskoj.

- Na svjetskim tržištima, cijene nafte i dalje rastu. Više informacija dostupno je na stranicama oilprice.com.

 

vrh stranice