Neka država i privatnim ustanovama plaća barem 10% troška studija po studentu

21.04.2020.

Pandemija koronavirusa ima, a imat će i u narednom razdoblju, značajnih negativnih utjecaja na cijeli sustav obrazovanja u Hrvatskoj, a posljedice će se posebno osjetiti u segmentu privatnog obrazovanja.
Kako poručuju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) – Udruzi poslodavaca u obrazovanju, iako će se konkretne štete tek vidjeti kroz godinu, očekuju se značajne poteškoće za djelatnost do kraja ove akademske godine, kao i u srednjoročnom razdoblju.

Jasminka Martinović, direktorica HUP-Udruge poslodavaca u obrazovanju ističe da će se to posebno odraziti na temeljne djelatnosti – razne oblike organizirane nastave u učionicama i radionicama, ali i u očekivanom padu platežne sposobnosti studenata/učenika/polaznika, njihovih roditelja i/ili poslodavaca, a posebno kod obitelji/kompanija koje ovise o prihodu iz turizma i drugih teško pogođenih djelatnosti.

Štednja poslodavaca

“Procijenjeni utjecaj neće biti jednak na sve vrste usluga niti na sve vrste ustanova i organizacija. Konkretno, u području osnovnog i srednjeg obrazovanja očekujemo poteškoće u naplati i pad prihoda od već upisanih učenika i smanjenje broja novih upisa u iduću školsku godinu”, kaže Martinović. U području visokog obrazovanja očekuju pad upisa novih domaćih studenata na preddiplomske studije u novoj akademskoj godini te gotovo kompletan gubitak novih stranih studenata. Kao posljedicu recesije nakon prestanka krize, poslodavci iz ovog sektora očekuju i probleme u naplati.

“U području obrazovanja odraslih, posebno kod programa koje naručuju poslodavci već je vidljiv značajan pad upisa, a negdje i potpuna nemogućnost provedbe. Primjerice programi za profesionalne vozače i drugi koji kod upisa traže liječničko uvjerenje bilježe pad upisa od 100%, a programi kojima se usvajaju poslovna i slična znanja i moguća je provedba online nastave imaju pad od 70-80%.

Zbog utjecaja recesije te umanjene kupovne moći građana i štednje poslodavaca, naši članovi koji se bave obrazovanjem odraslih predviđaju pad prihoda u idućoj školskoj godini za oko 40-50%”, ističe Martinović. Zbog socijalne distance, ustanove privatnog obrazovanja iziskuju dodatne investicije u online.

No, ovakav oblik pohađanja nastave ima ograničen učinak jer ne žele svi u njemu sudjelovati niti su dovoljno informatički spremni. U ovoj HUP-ovoj udruzi ističu da od vlasti očekuju isto kao i ostali poduzetnici – otpis svih davanja prema državnim i lokalnim vlastima za vrijeme izvanrednih okolnosti, tj. konkretno do kraja ove akademske godine.

“Radi osiguranja likvidnosti, potrebno je osigurati minimalno 12-mjesečni moratorij na otplate kredita i adresirati veliki prijelaz poslovanja i rada iz prostorija ustanova u domove zaposlenika i online svijet. Stoga je nužno ovu djelatnost osloboditi plaćanja najma državnih i gradskih prostora.

Predlažemo i (su)financiranje troškova platformi za konferencijsku nastavu i online učenje. Predlažemo uključivanje predstavnika privatnog obrazovanja u sustav nabave Microsoftovih licenci koje provodi država jer su one tad jeftinije”, kaže čelnica udruge. Posebnost sektora privatnog obrazovanja je što imaju više vanjskih suradnika nego nastavnika zaposlenih na neodređeno te pozivanju na ukidanje poreza i doprinosa na autorske ugovore i ugovore o djelu tijekom krize.

Ukidanje poreza

Privatne obrazovne ustanove smatraju da treba razmišljati da se praksa financiranja studenata iz javnih izvora, koje kod državnih ustanova funkcionira kao glavarina koju ustanova dobije za pokrivanje troška nastave za svakog studenta, počne primjenjivati i za studente u privatnom sektoru.

Roditelji tih studenata jednako uplaćuju poreze i doprinose kao i roditelji onih koji studiraju u državnim ustanovama i bilo bi pošteno osigurati im barem sufinanciranje studiranja u iznosu glavarine, iako je to samo oko 10% stvarnog troška studija koji država plaća državnima.

Sufinanciranje studentskih kredita kroz HAMAG-BICRO ili slično bio bi dobar korak koji bi potaknuo mnoge koji promišljaju o promjeni karijere i usklađivanju s potrebama tržišta koje više neće biti isto, a i za državu bi bio jeftin i učinkovit korak. Konačno, visoka učilišta su obveznici postupka reakreditacije. U novoj situaciji bitno je otežana mogućnost adekvatnog vrednovanja učilišta i predlaže se da se reakreditacije do normalizacije stave u mirovanje.

IZVOR: https://www.poslovni.hr/hrvatska/neka-drzava-i-privatnim-ustanovama-placa-barem-10-troska-studija-po-studentu-4227337

vrh stranice
vrh stranice