Bez nacionalnog konsenzusa nećemo iskoristiti priliku generacije koju nam pruža Plan oporavka

21.04.2021.

Zagreb, 20.4.2021. - Danas je u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca održana hibridna konferencija na temu „Kakve nas investicije mogu izvući iz krize“. Iako je vremena do konačne predaje Nacionalnog plana za oporavak i otpornost sve manje, poduzetnici od svojih zahtjeva neće odustati. Ovih dana u brojnim predizbornim kampanjama vidimo zalaganja pojedinih kandidata za uvid u svaku kunu zagrebačkog proračuna od 13,6 mlrd kuna, no nejasno je zašto Vlada smatra da 46 milijardi kuna iz NPOO ne treba tretirati na isti način? Naši su sugovornici na današnjoj konferenciji dali svoje preporuke za bolje daljnje vođenje izrade ovog plana, ali i svih drugih strateških dokumenata koji za cilj imaju pomoć realnom sektoru u dostizanju svog punog investicijskog potencijala.

Glavni direktor HUP-a, Damir Zorić, u uvodnom je obraćanju izjavio: „Nastavljamo raspravu o tome kamo usmjeriti sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i  otpornosti. Tvrdili smo otpočetka da treba popraviti odnos uloženih sredstava između privatnog i javnog sektora, u korist realnog gospodarstva. Brojke nam pokazuju da je dosadašnje povlačenje sredstava u privatni sektor bilo prilično mršavo u odnosu na javni sektor. Plan oporavka je prilika generacije i ne bi nam bilo drago da tu priliku propustimo.“

Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a, održala je predavanje na temu „Brojke kojima volimo Hrvatsku“. Prema razini BDP-a po glavi stanovnika nalazimo se na samom začelju Europske unije, iza nas je jedino Bugarska. Kako bismo dosegli prosjek Europske unije morat ćemo rasti brže od ostalih zemalja koje su trenutno ispred nas, a to nam mogu omogućiti investicije u privatni sektor - robni izvoz, investicije s brzim povratnom i slično. Kroz Plan oporavka mogli bismo na relativno brz način izaći iz krize te pokrenuti vlastitu otpornost kroz rast broja zaposlenih, provođenje strukturnih reformi, diverzifikaciju poslovanja i rast produktivnosti. Tokom prošle ekonomske krize, sve su se zemlje okrenule investicijama u privatnom sektoru i time ubrzale rast i oporavak, dok se Hrvatska okrenula javnim ulaganjima i infrastrukturnim projektima i time uvelike usporila svoj oporavak i daljnji napredak. Ne želimo li ponoviti scenarij iz 2008., moramo promijeniti način djelovanja.

Prva panel rasprava odnosila se na reforme koje su nam potrebne sada, a koje odmah nakon toga i koje je moguće provesti uz pomoć Plana oporavka, ukoliko se ulaganja provedu na ispravan način.

Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive i predsjednik HUP-a: „S obzirom na ozbiljne probleme u zdravstvu i najavljenu reformu čudi nas da zdravstvo nije jedna od važnijih kategorija u NPOO jer se kroz bolju organizaciju posla, edukaciju i pametna ulaganja u dijagnostiku može unaprijediti efikasnost sustava te preventiva koja može značajno smanjiti troškove i poboljšati ishode liječenja. Potrebno je poboljšati i korištenje postojeće dijagnostičke opreme, koja danas stoji nedovoljno iskorištena i uzrokuje duge liste čekanja. U zadnjih nekoliko godina je smanjen broj liječnika i medicinskih sestara u zdravstvenom sustavu, a povećao se ukupan broj zaposlenih većinom administrativnog osoblja. Ne vidimo da postoje planovi podizanja učinkovitosti zdravstvene administracije. Svi se slažemo da nam trebaju strukturalne promjene u zdravstvenom sustavu, no za sada ne vidimo da se NPOO želi dovoljno iskoristiti za tu svrhu. Na primjer, Plan oporavka uključuje ulaganje od 7 milijardi kuna u obnovu fasada, a samo 2.5. milijardi kuna za reformu i otpornost zdravstva.“

 

Mislav Balković, član Izvršnog odbora HUP-a i dekan Algebre: „Obrazovanje je temelj konkurentnosti. Po globalnoj konkurentnosti trenutno smo 63. na mjestu između Filipina i Kostarike. Nalazimo se na samom začelju svijeta po znanju naših diplomanata, gdje su nam susjedi Zimbabve i slične zemlje. Pokazatelj našeg obrazovanja i povlačenja talenata je IMD-ova ljestvica talenata gdje se također nalazimo na lošem mjestu. Pitanje je u tom kontekstu koliko nam se i dalje i iz ovog Plana oporavka isplati ulagati u infrastrukturu i kadrove, dok kontinuirano premalo ulažemo u talente i znanja naših učenika. Čini se da bi nam dobro došlo da si damo više vremena kako bismo sa svim dionicima još jednom pokušali razgovarati i na najbolji način iskoristiti sve prilike koje nam NPOO pruža.“

Hrvoje Veselko, član Izvršnog odbora HUP- Udruge ugostiteljstva i turizma i predsjednik Uprave Sunce hotela:Trenutno kao industrija hiberniramo i zaustavili smo sve investicije - upravo zato bi nam Plan oporavka mogao poslužiti kao akcelerator daljnjih ulaganja, a čuli smo i ranije danas kakav bi to efekt na BDP imalo. Želimo da se radi toga većina sredstava usmjeri privatnom sektoru jer nam je to jedina garancija brzog oporavka i izlaska iz krize.“

Igor Škrgatić predsjednik HUP- Udruge malih i srednjih poduzetnika i vlasnik tvrtke BE-ON savjetovanje: „Nema razloga da poslovna zajednica ne bude uključena u izradu ovako važnog dokumenta, a imamo i dosta sadržajnih zamjerki na sam dokument tj. ovu verziju koju smo vidjeli u javnosti. Dijagnoza koja pokazuje da je pacijent u terminalnoj fazi, a liječite ga aspirinom sigurno neće pokazati konkretne rezultate. Alokacija sredstava koja je uglavnom usmjerena prema javnom sektoru neće moći biti provedena u kratkom roku kako je NPOO zamišljen. Također, to je i put k tragičnom završetku, potencijalnoj daljnjoj korupciji i stagnaciji gospodarstva, posebno ukoliko ta javna ulaganja krenu prije provođenja reformi u javnom sektoru.“

Reforme koje trebamo danas možda nisu popularne jer ne podilaze biračkim masama i za njih mora postojati politička volja da se provedu na taj način da dugoročno idu na ruku generacijama koje će iza nas ostati.

Sudionici drugog panela fokusirali su se na temu “Prioriteti industrije 4.0 i digitalne transformacije – 1, 2, 3”.

Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke izjavila je: “Tehnološka modernizacija mora biti u fokusu radi rasta produktivnosti, jer nas manjak tog segmenta zaustavlja u napretku u odnosu na druge zemlje i to je jako važna tema u okviru NPOO-a. Potrebno je cijeli Plan oporavka sagledati u makroekonomskom kontekstu. Nužno je osigurati da se raspoloživa sredstva stvarno i brzo iskoriste – stvarno i brzo prenesu u hrvatske gospodarske tokove. Prehrambeno prerađivačka industrija uz farmaceutsku industriju ima dosta prostora da se kroz načela industrije 4.0 tehnološki unaprijedi. Moramo ojačati našu konkurentnost kroz tehnološku i digitalnu transformaciju. Potrebno je stoga što više sredstava usmjeriti privatnom sektoru jer ako sada ne predvidimo i ne programiramo sredstva za privatni sektor, iskustvo prethodnog financijskog razdoblja nam je pokazalo da ta ograničenja nećemo moći kasnije mijenjati.“

Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe kazao je sljedeće: „Važno je da svi u privatnom sektoru pogledaju i sami sebe te razmisle kako najbolje povećati vlastitu konkurentnost i koja je odgovornost na samim poduzetnicima za apsorpciju sredstava iz NPOO-a. Nužno se odmaknuti od dominantne dihotomije javno-privatno i vidjeti kako, i mimo nacionalnog plana, efikasno privući i alocirati novac koji će stvoriti najbolji mogući multiplikativni faktor za pojedine kompanije. Atlantic Grupa je, primjerice, u posljednjem periodu prošla kroz promjene organizacijske kulture i osmišljavanje strategije za podizanje vlastite konkurentnosti i to se vidi jednako u rezultatima kao i generalno u dobroj kondiciji kompanije.“

Boris Drilo, član Izvršnog odbora HUP-a i član Uprave HT-a naglasio je sljedeće: „Kada gledamo ciljeve iz NPOO-a nedostaju nam specifični atributi i brojke koje bi program kroz reformske mjere trebao realizirati. Jedna komponenta je digitalizacija društva, a druga digitalizacija gospodarstva i one se međusobno isprepliću. Međutim, sama sredstva nisu dovoljna, potrebne su nam i reformske mjere. Kada pričamo o mobilnoj infrastrukturi, 5G je npr. dio industrije 4.0 no pojedine razine lokalne samouprave ograničavaju njegovu implementaciju i napredak telekomunikacijske tehnologije što je u koliziji sa zakonskom regulativom. Kako je istaknula gđa Dalić, velik problem nam je produktivnost i ako ovdje ne interveniramo imat ćemo socijalni problem jer će brojni radnici postati tehnološki višak bez nužnog razvoja vještina (upskilling).“

Ivan Ante Nikolić, dopredsjednik HUP-ICT-a i predsjednik Uprave Blinka rekao je: „HUP ICT prošle godine je organizirao konferenciju Digitalna Revolucija gdje smo se bavili digitalizacijom malih i srednjih poduzeća, a ususret njoj smo radili istraživanje u kojem smo htjeli vidjeti spremnost malih i srednjih poduzetnika na digitalnu tranziciju, dakle u vremenu prije pandemije. U tom istraživanju, čak 66% poduzetnika izjavilo je da je to pitanje dugoročne opstojnosti, a 28% njih je negativnim ocijenilo ulogu države u tom procesu te izrazilo da su im nužna bespovratna sredstva za digitalizaciju svog poslovanja. Prema našim informacijama, sredstva rezervirana kroz NPOO za digitalizaciju malih i srednjih je oko 180 milijuna kuna što nikako nije dovoljno. HUP istraživanja pokazuju da su barem 2 mlrd kuna potrebne za stručnjake, strategije i implementaciju digitalne tranzicije u ta poduzeća. Gospodarstvo je spremno i svjesno problema, mali i srednji intenzivno rade na tome da budu konkurentni u današnjem vremenu i upravo zato su nam potrebna veća sredstva usmjerena privatnom sektoru.“

Na trećem panelu naziva “Kružna utrka unutar EU – zeleno, učinkovito, konkurentno” bit će govora o energetskoj učinkovitosti i zelenoj tranziciji,

Darko Markotić, član Izvršnog odbora HUP-a i član Uprave INA-e: „U Sisku radimo različite održive projekte kao supstitute na prijašnje projekte - jedan od njih je solarna elektrana snage tri megavata na mjestu postojeće rafinerije nafte u Sisku. Projektiranje je završeno i spremni smo za realizaciju i implementaciju projekta. Sa Zagrebom smo potpisali projekt nabave 20 buseva ZET-a koji će koristiti vodik kao izvor energije. Vodik je energent čija je proizvodnja održiva i koji doprinosi smanjenju stakleničkih plinova i razine buke. INA trenutno proizvodi sivi vodik, no pokušavamo doći i do proizvodnje zelenog vodika. Na postojećim projektima koje radimo trenutno smo utisnuli oko 1.8 milijuna tona CO2 - koji su na taj način završili u zemlji, a ne u atmosferi. Naši projekti su u potpunosti u skladu s EU zelenim planom i niskougljičnom strategijom RH iz 2017. - u narednoj fazi očekujemo daljnje pribavljanje CO2 emisija i njihovo skladištenje.“

Boris Miljavacpredsjednik Uprave Siemens Energy: „Potrebe za energijom rastu, a potreba za korištenjem CO2 pada. U prijelaznom razdoblju potrebna nam je modernizacija postojećih postrojenja (izmjene plamenika i dogradnja). Na primjeru termoelektrane u Osijeku - digitalizacijom i naprednom nadogradnjom doveli smo do smanjenja štetnih plinova. Nacionalni plan za oporavak i otpornost mora biti u skladu s EU strategijom energetskog razvoja s naglaskom na dekarbonizaciji i digitalizaciji. Vodik je važan za smanjenje emisija stakleničkih plinova, a za njegovu implementaciju potrebna nam je niža cijena električne energije i povećavanje cijene CO2 emisija te povoljniji uvjeti ulaganja. Vodik je dobar je se može skladištiti na dugo vrijeme i u dugim razdobljima. Mogućnosti su dobre za nas da ih iskoristimo i trebamo ući u taj vlak.“

Sergio Galošić, predsjednik Uprave Klimaopreme: „Digitalizacija i transformacija nije nešto što želimo nego što moramo napraviti kako bi povećali efikasnost i produktivnost da budemo što konkurentniji na svjetskim tržištima. Klimaoprema danas izvozi preko 90% svoje proizvodnje, naši konkurenti su procese o kojima danas govorimo prošli davno prije i dosegli razinu industrije 4.0 stoga se ulaganje u automatizaciju procesa i proizvodnje isplati jer omogućuje domaćim tvrtkama ravnopravan položaj na svjetskim tržištima. Moramo vidjeti tko su najveći generatori CO2 u Hrvatskoj, preko 30% to je danas cestovni promet, dvostruko više od industrijske proizvodnje i građevine. Trenutno ne iskorištavamo u punoj mjeri vodni potencijal u Hrvatskoj, a njime bi se kroz hidroelektrane dosegla željena razina dekarbonizacije i energetske učinkovitosti. Smatramo da 266 milijuna kuna za energetsku učinkovitost nije dovoljan, a to pokazuju i analize koje smo kao HUP proveli. Infrastrukturni projekti nisu sami po sebi nepotrebni, no da li donose radna mjesta dodane vrijednosti, a znamo dobro kuda su nas u prošlosti dovele gradnje autocesta i željeznica. Trebamo naći optimalni balans ulaganja koji će nas najbrže izvesti iz krize.“

Izlaganje na temu Demistificirane EU potpore za rast, investicije i razvoj radnih mjesta u realnom sektoru” održala je Ana Fresl, predsjednica HUP- Udruge profesionalaca za fondove EU i direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj d.o.o.

Nadzor nad državnim potporama treba osigurati minimalan utjecaj države na raspodjelu sredstava u okviru slobodnog tržišta odnosno imati minimalan utjecaj na redovne gospodarske tokove. Smisao ovakvog uređenja državnih potpora očituje se prvenstveno u ciljevima koji se odnose na ostvarenje i očuvanje unutarnjeg tržišta EU, zaštite potrošača, smanjenje cijena pružanja proizvoda i usluga, poticanje trgovine između država članica. Potpore su u principu zabranjene osim ako se dokaže da su ponekad zaista potrebne tj. da je javni interes veći od štete učinjene prema tržišnom natjecanju. U NPOO nema prepreka da se velikima omogući pristup financiranju. Velika poduzeća trenutno imaju problem jer ih Vlada RH percipira kao da im ne treba potpora i jer ne postoje kvalitetne sektorske analize koje bi pokazale koji sektori ne mogu bez velikih poduzeća. Argumentima i lobiranjem moguće je značajnije potaknuti izradu programa potpora.

Posljednji panel moderirao je Hrvoje Balen, HUP-ov koordinator za NPOO i dopredsjednik HUP-ICT-a, a na njemu su čelni ljudi hrvatskog biznisa govorili o tome kakve su promjene nužne u gospodarstvu u razdoblju 2021. - 2027.

Godinama radimo na promociji poduzetništva u Hrvatskoj – prije 10 godina je Mate Rimac imao samo viziju, a danas ima više od 1.000 zaposlenika. Do 2030. godine sigurno možemo imati brojne druge kompanije koje mogu napraviti čuda kao i ove neke za koje znamo. Trebamo se upitati što same kompanije mogu učiniti radi smanjenja utjecaja korone, dakle prvo posložiti svoje financije i poslovni model te ako su ti aspekti održivi, stupiti u kontakt s bankama, a potom vidjeti što je to što poduzetnici ne mogu i gdje država može pomoći. Država najbolje što može napraviti je da ne smeta poduzetnicima i da postavi okvir u kojem je lako poslovati. Država u svim projektima kojima pomaže mora gledati oporavak i održivost te konkurentnost i zapitati se ako dajemo 1 kunu u nešto hoćemo li učiniti naše poduzetnike konkurentnijima u odnosu na ostale igrače na tržištu.” - izjavio je Berislav HorvatCountry Managing Partner u EY-u Hrvatska.

„Ericsson Nikola Tesla ima preko 3.300 zaposlenih i naš izvoz znanja čini više od milijardu kuna. Iskustva i know how imamo, kao tvrtka smo prošli tranziciju i privatizaciju te smo i u krizi zapošljavali visokoobrazovane pojedince. No, ne znači ako smo u nečemu dobri da država treba okrenuti glavu od tog sektora - i dalje nam puno znači pomoć i podrška kako bismo bili konkurentniji na stranim tržištima. Važno je reći da jedna inovacija može biti generator čitavog niza zapošljavanja.“ - rekao je Miroslav Kantolić, član Izvršnog poslovodstva Ericsson Nikola Tesla

 

„Javni i privatni sektor igraju za istu momčad i svi želimo da Hrvatska pobijedi. Zato tražimo dijalog i želimo Vladi RH iznijeti svoje prijedloge kojima bi zadržali mlade ljude u zemlji. Dobar je primjer Rimca koji privlači i strane radnike u Hrvatsku, s čime će sigurno potaknuti i neke koji su otišli da nam se vrate. Kada država vidi da nešto dobro radiš, smatra se da ti ne treba pomoć - jer mi uvijek tražimo prosjek, no želimo li biti najbolji i staviti fokus na izvrsnost, onda je upravo u te tvrtke potrebno dodatno uložiti sredstva. Što su oni uspješniji, to će i čitavom društvu biti lakše.“ - izjavio je Ognjen Bagatin, suvlasnik Poliklinike Bagatin

 

„Prošle godine smo pokrenuli novu investiciju od 50 milijuna eura u R&D. Doprinosimo onome što je Europska unija definirala kroz svoju priču o budućnosti europske ekonomije. Cilj je doseći 3% BDP koji se investira u R&D, a Hrvatska je tek na 1%. Bez obzira što svi volimo žbuku i cigle, nijedno društvo koje se time dominantno bavi nije postalo bogato pa nećemo ni mi. Većinu svojih resursa moramo investirati u inovacije i nove tehnologije. - izjavio je Mislav Vučić, član Upravnog odbora JGL-a

Zaključno, možemo se zapitati ima li smisla da država ogromna bespovratna sredstva koja je dobila na raspolaganje, pretvori u zajmove i kredite umjesto da ih jednostavno pretvori u bespovratna sredstva i time multiplicira privatne investicije? Ne zaboravimo da će 23 milijarde grantova koje HUP traži za privatni sektor generirati +35 milijardi kuna dodatnih privatnih investicija te punjenje državnog, zdravstvenog i mirovinskog proračuna, a 23 mlrd ulaganja koje će Vlada usmjeriti u javni sektor generirat će dodatno opterećenje od - 4 milijarde kuna iz proračuna i dodatna zapošljavanja u javnom sektoru na teret poreznih obveznika.


vrh stranice
vrh stranice