Aktualno

28.11.2018. OKRUGLI STOL: NOVI POSLOVNI MODELI ZA POSTIZANJE KONKURENTNOSTI U BIOEKONOMIJI

28.11.2018.

Okrugli stol Novi poslovni modeli za postizanje konkurentnosti u bioekonomiji nastoji potaknuti novi način promišljanja poslovanja unutar bioekonomije i inspirirati o mogućnostima prelaska s fosilnih izvora u proizvodnom procesu na obnovljivu sirovinu- biomasu. Okrugli stol održat će se u HUP-u u Zagrebu, Radnička cesta 52, 1. kat 28. studenog 2018. godine s početkom u 10,00 sati.

Događaj je organiziran pod pokroviteljstvom projekta BiogasAction i Energetskog instituta Hrvoje Požar


Komisija zagovara klimatski neutralnu Europu do 2050.

28.11.2018.

Europska komisija je dana 28. studenoga 2018. donijela stratešku dugoročnu viziju za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. pod nazivom „Čist planet za sve”.
Ta strategija pokazuje kako Europa može biti predvodnik u ostvarenju klimatske neutralnosti ulaganjima u izvediva tehnološka rješenja, osnaživanjem položaja građana i usklađivanjem djelovanja u ključnim područjima kao što su industrijska politika, financije ili istraživanje, uz istodobno osiguravanje socijalno pravedne tranzicije.

Na poziv Europskog vijeća iz ožujka 2018., Komisijina vizija klimatski neutralne budućnosti obuhvaća gotovo sve politike EU-a te je u skladu s ciljem održavanja povećanja temperature znatno ispod 2 °C iz Pariškog sporazuma te nastojanjem da se to povećanje održi čak i ispod 1,5 °C. Za EU biti globalni predvodnik u klimatskoj neutralnosti znači njezino postizanje do 2050.

Svrha te dugoročne strategije nije postavljanje ciljeva, već stvaranje vizije i osjećaja usmjerenosti, plana za njihovo ostvarivanje te pružanje nadahnuća i omogućivanje dionicima, istraživačima, poduzetnicima i građanima da osnivaju nove i inovativne industrije, poduzeća i s njima povezana radna mjesta. Građani su snažan mandat: prema posljednjem posebnom istraživanju Eurobarometra (studeni 2018.) 93 % Europljana smatra da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem, a 85 % ih se slaže da se borbom protiv klimatskih promjena i učinkovitijom uporabom energije mogu stvoriti gospodarski rast i radna mjesta u Europi. 

Predstavljenom vizijom EU može poslati signal drugima na koji način možemo zajednički ostvariti čist planet te pokazati da je preobrazba našeg gospodarstva moguća i korisna.

U dugoročnoj strategiji razmatraju se portfelj opcija dostupnih državama članicama, poduzećima i građanima te način na koji one mogu doprinijeti modernizaciji našeg gospodarstva i poboljšati kvalitetu života europskih građana. Njome se nastoji osigurati da ta tranzicija bude socijalno pravedna i da se ojača konkurentnost gospodarstva i industrije EU-a na globalnim tržištima, osiguraju kvalitetna radna mjesta i održiv rast u Europi te da se istodobno doprinese rješavanju drugih pitanja u području okoliša, kao što su kvaliteta zraka ili gubitak biološke raznolikosti.

Za prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo bilo bi potrebno zajednički djelovati u sedam strateških područja
1. energetskoj učinkovitosti, 
2. uvođenju obnovljivih izvora energije, 
3. čistoj, sigurnoj i povezanoj mobilnosti, 
4. konkurentnoj industriji i kružnom gospodarstvu,
5. infrastrukturi i međusobnoj povezanosti, 
6. biogospodarstvu i prirodnim ponorima ugljika te 
7. hvatanju i skladištenju ugljika kako bi se riješilo pitanje preostalih emisija. 
Postizanjem svih tih strateških prioriteta pridonijelo bi se ostvarenju vizije EU.
  
Sljedeći koraci:
Europska komisija poziva Europsko vijeće, Europski parlament, Odbor regija i Gospodarski i socijalni odbor da razmotre viziju EU-a za klimatski neutralnu Europu do 2050. Kako bi se čelnici država i vlada EU-a pripremili za oblikovanje budućnosti Europe na sastanku Europskog vijeća 9. svibnja 2019. u Sibiuu, ministri u svim relevantnim sastavima Vijeća trebali bi voditi opsežne rasprave o politikama i doprinosu svojih područja politike sveobuhvatnoj viziji.
Cilj je dugoročne strategije angažman svih institucija EU-a, nacionalnih parlamenata, poslovnog sektora, nevladinih organizacija, gradova i zajednica, kao i građana, a posebno mladih, kako bi se osiguralo da EU zadrži svoju vodeću ulogu i potakne druge međunarodne partnere da slijede njegov primjer. Na osnovi ove utemeljene rasprave na razini EU-a, EU bi trebao biti u prilici donijeti ambicioznu strategiju i dostaviti je UNFCCC-u do početka 2020., kako se zahtijeva u okviru Pariškog sporazuma.
Države članice dostavit će Europskoj komisiji do kraja 2018. svoje nacrte nacionalnih klimatskih i energetskih planova, koji su ključni za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. te koji bi trebali biti okrenuti prema budućnosti i u kojima bi se trebala uzeti u obzir dugoročna strategija EU-a. Osim toga, sve veći broj regija, općina i poslovnih udruženja razvija vlastitu viziju za 2050., čime će se obogatiti rasprava i pridonijeti definiranju europskog odgovora na globalne izazove klimatskih promjena.
Na međunarodnoj bi razini EU tijekom sljedeće godine trebao blisko surađivati s međunarodnim partnerima kako bi sve stranke Pariškog sporazuma do 2020. razvile i dostavile dugoročnu nacionalnu strategiju do sredine stoljeća u kontekstu nedavnog posebnog izvješća IPCC-a o 1,5 Celzijevih stupnjeva.


Zelena knjiga - poziv na dostavu mišljenja

14.11.2018.

Zelena knjiga je skup analitičkih podloga za izradu Strategije energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom do 2050. koje obuhvaćaju segmente: sigurnosti opskrbe, energetsku učinkovitost, tržište energije i cijena, integraciju u jedinstveno tržište Europske unije, energetske tehnologije, obnovljive izvore energije, zaštite okoliša, prometa i dr. sa scenarijima razvoja za izradu Strategije.
 
Molimo Vas da svoje mišljenje dostavite na email iva.nappholz@hup.hr najkasnije 21. studenog 2018. godine.

13.11.2018. Prezentacija: Zelena knjiga - podloga za izradu Strategije energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom do 2050., HUP, Radnička cesta 52/1, 13:00

13.11.2018.

Prezentacija Zelene knjige- analitičkih podloga za izradu Strategije energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom do 2050. održat će se u HUP-u, Radnička cesta 52 u Zagrebu u utorak, 13. studenog 2018.g. s početkom u 13,00 sati.

Zelena knjiga obuhvaća analitičke podloge u segmentima: sigurnosti opskrbe, energetske učinkovitosti, tržišta energije i cijena, integracije u jedinstveno tržište Europske unije, energetske tehnologije, obnovljivih izvora energije, zaštite okoliša, prometa i dr. sa scenarijima razvoja za izradu Strategije.

Prezentacija je organizirana u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike i Energetskim Institutom Hrvoje Požar. 

Molimo Vas da svoje sudjelovanje prijavite na email marija.sutina@hup.hr
 

Od listopada na snazi dodatno označavanje goriva i vozila za sve distributere i uvoznike na nacionalnoj razini

11.09.2018.

HUP- Udruga energetike je u srpnju izradila „Vodič o identifikaciji kompatibilnosti odgovarajućeg goriva i vozila za cestovni promet“ koji je smjernica za primjenu obveze dodatnog označavanja goriva i vozila temeljem Direktive o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (014/94/EU). Obveza dodatnog označavanja goriva i vozila stupa na snagu 12. listopada 2018. godine. Nova standardizacija označavanja goriva trebala bi biti pomoć potrošačima da lakše prepoznaju gorivo koje odgovara njihovom vozilu.

 

Dodatno označavanje goriva

02.08.2018.

HUP- Udruga energetike je uz podršku Ministarstva zaštite okoliša i energetike izradila Vodič za dodatno označavanje goriva i vozila koji određuje oznake koje će stajati na svakom pištolju za gorivo i na mjernom uređaju za gorivo na benzinskoj postaji kako bi vozači mogli lakše identificirati koje gorivo je kompatibilno vozilu.  Dodatne oznake nalazit će se i na novo proizvedenim vozilima za cestovni promet koja će biti prvi put registrirana od 12. listopada 2018.

Naime, temeljem članka 7. Direktive 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, članka 9. Zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (NN 120/2016) od 21.12.2016., distributeri goriva i proizvođači/uvoznici  vozila za cestovni promet su obavezni dodatno označiti goriva i vozila,  jednoznačne oznake i dodatne mogućnosti informiranja definirane su  u normi HRN EN 16942:2016, a obveza dodatnog označavanja goriva i vozila stupa na snagu 12. listopada 2018. godine za sve članice EU i CEN-a.

Obvezni identifikacijski znakovi za goriva su:

  • Krug za motorne benzine
  • Kvadrat za dizelska goriva
  • Romb za plinovita goriva

Vodič je na svojim web stranicama objavilo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te Hrvatski autoklub.

 

 

28.9.2016. Konferencija „Obnova zgrada javnog sektora ugovaranjem energetskog učinka“, HUP, Radnička cesta 52/1, 9:00

28.09.2016.

U srijedu, 28. rujna 2016. godine s početkom u 9,00 sati u Hrvatskoj udruzi poslodavaca u Zagrebu održat će se konferencija „Obnova zgrada javnog sektora ugovaranjem energetskog učinka“.
Konferencija se odvija u organizaciji Energetskog instituta Hrvoje Požar u sklopu road show-a projekta EnPC-INTRANS jačanje kapaciteta za ugovaranje energetskog učinka na europskim tržištima u tranziciji koji je financiran iz programa EU za istraživanje i inovacije Obzor 2020.

Sastanak HUP- Udruge energetike- Koordinacije za obnovljive izvore

14.04.2016.

U srijedu, 13. travnja 2016. godine članice Koordinacije za obnovljive izvore održale su sastanak s Ministarstvom gospodarstva.

Predsjednik Koordinacije Ivan Šimić je rekao kako HUP kroz svoj pristup prema Vladi RH nastoji potaknuti rješavanje pitanja uređenja područja obnovljivih izvora energije te da brojne izmjene propisa i pravila kojima smo svjedoci zadnjih godina su izazvali veliku nesigurnost kod investitora. Izrazio je zadovoljstvo što Ministarstvo uvažava stručnost članica HUP-ove Koordinacije te je naglasio kako je u narednom razdoblju suradnja još potrebnija kako bi se dalo prostora inicijativama koje će pridonijeti stvaranju transparentnih i predvidivih uvjeta poslovanja u obnovljivim izvorima.

GALERIJA
vrh stranice
vrh stranice