Završen trogodišnji projekt “Provedba HKO u stručnim studijima računarstva”

Projekt je započeo 22. ožujka 2019. i trajao do 22. ožujka 2022., a financirala ga je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, s ciljem primjene hrvatskog kvalifikacijskog okvira u stručnim studijima računarstva. Konzorcij sačinjen od 12 partnera obuhvatio je čak 11 visokoškolskih ustanova - Visoko Učilište Algebra, Tehničko veleučilište u Zagrebu, Međimursko veleučilište u Čakovcu, Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici, Veleučilište u Bjelovaru, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Visoka škola za menadžment i dizajn Aspira, Visoka škola za informacijske tehnologije, Veleučilište Velika Gorica i Veleučilište Hrvatsko Zagorje, Krapina, dok je Hrvatska udruga poslodvaca predstavljala vezu sa poslodavcima što je ključna odrednica hrvatskog kvalifikacijskog okvira.

Prvi je zadatak konzorcija bila izrada standarda zanimanja – dokumenata koji definira kompetencije ključne za bavljenje određenom profesijom. Provedeno je opsežno anketiranje poslodavaca kroz koje je ispitano više desetaka poslodavaca kako bi se utvrdilo što preciznije koji su trenutni zahtjevi tržišta odnosno koje vještine i znanje moraju imati djelatnici na 5 ključnih poslova u segmentu računarstva.

Kao krajnji rezultat izrađeni su standardi zanimanja: (1) Programer/programerka, (2) Sistem inženjer/Sistem inženjerka, (3) Stručnjak/Stručnjakinja za izradu računalnih igara, (4) Stručnjak/Stručnjakinja za internet stvari i (5) Stručnjak/Stručnjakinja za podatkovnu znanost.

Druga faza projekta uključivala je izradu standarda kvalifikacija. Standard kvalifikacije predstavlja dokument koji definira ključne ishode učenja koje mora sadržavati svaki program koji vodi do te kvalifikacije. Izrađeni standardi kvalifikacija ujedno predstavljaju obavezu svih ustanova uključenih u konzorcij da prilagode svoje studijske programe tim standardima, a što je ujedno predstavljalo treću, završnu, fazu projekta.

Cijeli proces u konačnici znači da će svaki student koji stekne kvalifikaciju istog imena imati ista obavezna znanja i kompetencije bez obzira na kojem hrvatskom fakultetu je tu kvalifikaciju stekao. Visokoškolske ustanove i u budućnosti će se razlikovati te će neke nuditi kvalitetnije studije koji će dati šira temeljna znanja, više praktične primjene, veći naglasak na istraživački rad ili povezivanje s industrijom, kao i bolje savladane osnovne obavezne kompetencije od onih drugih, ali svi će studiji morati biti usmjereni na stjecanje obaveznih ishoda učenja.

U okviru projekta razvijeno je čak 9 standarda kvalifikacija u području stručnih studija računarstva čime su pokrivene sve ključne kvalifikacije u području primijenjenog računarstva. 

„Primjena hrvatskog kvalifikacijskog okvira kao reformskog instrumenta je od iznimne važnosti za hrvatsko gospodarstvo budući da je njegov glavni zadatak postizanje veće usmjerenosti obrazovnog sustava prema poslodavcima i stvarnim radnim mjestima odnosno postizanje kvalitetnije povezanosti obrazovanja s tržištem rada, što je jedna od gorućih boljki hrvatskog školstva. Dodatni problem koji primjena hrvatskog kvalifikacijskog okvira rješava je i pitanje usporedivosti kvalifikacija. Danas nažalost imamo situaciju u kojoj dva studenta sa istom kvalifikacijom stečenom na različitim fakultetima imaju sasvim različita znanja. Jasno je da takvo stanje predstavlja teškoću poslodavcima prilikom zapošljavanja budući da bez dubljeg poznavanja kurikuluma studija s kojeg student dolazi poslodavac ne može znati koje je vještine potencijalni kandidat za posao uopće trebao steći tijekom svojeg studiranja“, rekla je Jasminka Martinović, direktorica granske udruge HUP ICT. „Posebno smo zadovoljni što je novim Zakonom o obrazovanju odraslih metodologija HKO prenesena i na područje cjeloživotnog obrazovanja. To predstavlja veliki zalogaj za sve ustanove koje se bave obrazovanjem odraslih jer će morati svoje programe uskladiti prema HKO-u, ali u konačnici to će rezultirati još kvalitetnijim obrazovnim programima koji će više odgovarati potrebama poduzetnika. Također, HUP posebno pozdravlja odluku Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da se vaučeri namijenjeni obrazovanju zaposlenih i nezaposlenih pojedinaca za stjecanje digitalnih i zelenih vještina, a koji će se u vrijednosti od 300 milijuna kuna financirati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, nasloniti na HKO metodologiju. To znači da će EU sredstva, a to su u konačnici i sredstva naših poreznih obveznika biti usmjerena na financiranje edukacija koje će biti prilagođene potrebama tržišta rada“