Promjene u propisima o radu na daljinu u Mađarskoj

Novo pravilo je da radnik može raditi u prostorijama poslodavca do jedne trećine radnih dana u određenoj godini, od čega strane mogu odstupiti.

Izmjena zaknodavstva kaže da se ugovorom o radu mora ugovoriti rad radnika na daljinu pa nema mjesta jednostranim odlukama poslodavca. U slučaju rada na daljinu pravo poslodavca na podučavanje radnika ograničeno je na definiranje posla koji će obavljati radnik, osim ako nije drugačije ugovoreno, a pravo kontrole ostvaruje se na daljinu putem računalnog uređaja.

Iznos jednak 10 posto mjesečne minimalne plaće, koji vrijedi za 2021. godinu od 1. veljače, i u narednim godinama na prvi dan porezne godine, i dalje je troškovna stavka koja se odbija kao rashod bez potvrde, od iznosa uplaćenoga radniku na daljinu kao naknada troškova vezanih za rad na daljinu kako je navedeno u ugovoru o radu.

Poslodavac je dužan radniku na daljinu dati sve ostale podatke koji su dani i drugim radnicima. Radnik može ući u prostorije poslodavca i ima pravo komunicirati sa svojim suradnicima.

Osim ako nije drugačije ugovoreno, radno vrijeme radnika je neformalno.

U slučaju rada na daljinu pravo poslodavca da daje upute ograničeno je na određivanje posla koji će obavljati radnik, osim ako nije drugačije ugovoreno. U slučaju rada na daljinu poslodavac može pratiti i rad radnika. Ako poslodavac ostvaruje pravo kontrole na mjestu rada na daljinu, kontrola ne smije nerazmjerno opteretiti radnika ili bilo koju drugu osobu koja koristi imovinu na kojoj se obavlja daljinski rad.

Zahtjevi zaštite na radu

Vladina uredba propisuje da u slučaju rada na daljinu poslodavac mora pisanim putem obavijestiti radnika o pravilima o sigurnim uvjetima rada. Na temelju tih podataka radnik bira mjesto rada. U tom kontekstu Uredbom Vlade također je propisano da poslodavac može, osim ako nije drugačije ugovoreno, daljinski pratiti poštivanje pravila zaštite na radu putem računalnog uređaja. A u slučaju rada na daljinu koji se ne obavlja putem računala strane se moraju pisanim putem dogovoriti o mjestu rada i posao se može obavljati samo tamo. To je jamstvo da radnik ne može mijenjati uvjete rada na udaljenom radnom mjestu bez suglasnosti poslodavca. Poslodavac ili njegov zastupnik moraju redovito provjeravati ispunjavaju li uvjeti rada na udaljenom radnom mjestu zahtjeve te jesu li radnici upoznati s odredbama koje se na njih odnose i poštuju ih.

Poslodavac ili njegov predstavnik može ući na radno mjesto radi procjene rizika, istrage nezgode i pregleda i može ostati bez nepotrebnog uznemiravanja radnika. Radno mjesto može pregledati i tijelo zaštite na radu.

Za vrijeme izvanredne situacije ne primjenjuju se propisi propisani Zakonom o radu, članak 86.a (obveze poslodavca). Umjesto toga, Uredbom Vlade propisano je samo da, ako se rad na daljinu obavlja s opremom za rad koju osigurava radnik, u dogovoru s poslodavcem, poslodavac mora izraditi procjenu rizika kako bi se osiguralo da je radna oprema u sigurnom i zdravom stanju. U tom slučaju radnik je dužan osigurati da se radna oprema održava u sigurnom i zdravom stanju.

Što će i dalje stvarati probleme?

Vladina Uredba sadrži minimalne izmjene, ali ne uključuje obećanu regulaciju rada od kuće, koji se razlikuje od rada na daljinu.

Daljnji problem je što su pravila Zakona o radu ponovno izmijenjena Vladinom uredbom, a stranke mogu odstupiti od pravila u gotovo svim odredbama Vladine uredbe. Dopušteno je odstupiti ne samo od pravila zapošljavanja, već i od pravila zaštite na radu. U slučaju spora ova odstupanja mogu dovesti do dugotrajnih radnih sporova.