Izvršni odbor HUP- Udruge malih i srednjih poduzetnika održao 20. sjednicu

10.03.2023.

Na dnevnom redu bile su vrlo aktualne gospodarske teme; paušalni obrti, dizanje cijena i  zabrana rada nedjeljom u kontekstu poduzetničkih sloboda, podizanje pragova za određene poreze i dr.

 

Tematika paušalnih obrta postala je izražena u posljednje vrijeme, a najviše jer se u javno prostoru stječe dojam kako oni predstavljaju određenu nelojalnu konkurenciju u odnosu na ostale porezne formate. Udruga malih i srednjih poduzetnika smatra kako je ovaj povoljniji porezni oblik namijenjen poduzetnicima početnicima i važan je dio poduzetničkoj start-up eko sustava te se ne smije tražiti veća porezna opterećenja za poduzetnike početnike. Ako  postoje zloupotrebe, izazvane nedovoljno preciznim zakonskim propisima, njih treba unaprijediti.

 

Paušalne obrte definiraju zakonski propisi no, nedovoljno precizno, odnosno previše općenito i s previše kategorija, zbog čega izostaje mogućnost lakšeg detektiranja zloupotrebe. Pojedine zemlje  definiraju iznose primitaka od jednog klijenta/kupca koji pokazuju da se zapravo radi o prikrivenom radu, a ne poduzetničkoj samostalnoj aktivnosti.  Sa ovim problemima se bave gotovo sve zemlje, ali isto tako gotovo sve zemlje imaju određene porezne oblike koji su namijenjeni poduzetnicima početnicima, čemu paušalni obrt prvenstveno služi.

 

Prema dostupnim podacima tek 2% paušalaca zlorabe ovaj porezni oblik, odnosno radi se o prikrivenom/nesamostalnom radu, a ne stvarnom samostalnom radu. Taj je podatak vrlo značajan jer je postotak evazije od 2% prisutan i u drugim poslovnim oblicima, no u javnom prostoru se stječe dojam kako je riječ o puno većem postotku zloupotrebe.

Smatra se kako je ovaj pravni oblik, s manjim porezima, namijenjen samozaposlenima, poduzetnicima početnicima,  koji u pravilu, tijekom prve dvije godine poslovanja dostignu limit od 300.000 kuna, a nakon toga prelaze u druge pravne/porezne oblike, kao što je d.o.o. i zapošljavaju druge osobe. Statistički podaci pokazuju kako vlasnici paušalnih obrta u RH, u prosjeku zapošljavaju više osoba u odnosu na istu skupinu na razini EU.

Važno je napomenuti kako upravo dvogodišnje razdoblje, koliko u pravilu paušalnom obrtu treba da dođe do praga od 300.000 kn primitaka godišnje, govori kako ovo povoljnije porezno rješenje ne traje zauvijek nego samo određeno vrijeme, do određene zrelosti poduzetnika, a zatim prelazi u redovne porezne formate, kao i svi drugi poduzetnici. Dakle, ne radi se o neograničenom privilegiranom poreznom tretmanu, već kratkotrajnom, kad su poduzetnici početnici u „dolini smrti“, najviše osjetljivi i trebaju najveću pomoć.

 

Statistike pokazuju kako se od 2017. godine broj novoosnovanih i ugašenih poduzeća „približio“, dok je prethodnih godina dominirao broj ugašenih poduzeća, a dio razloga se pronalazi upravo u tome što je tada omogućen paušalni obrt.

Također, statistike preživljavanja takvih novoosnovanih poduzeća iz programa samozapošljavanja govore kako 80% takvih poduzetnika početnika doživi kraj prve godine, što je vrlo dobar rezultat. Procjenjuje se kako im nakon toga treba omogućiti dodatnu mentorsku/konzultantsku pomoć. Paušalni obrt je samo jedan od elemenata u poduzetničkom ekosustavu, a ako se uvede veći porez za paušalne obrte, moguće je da će se uništiti cijeli poduzetnički start-up sustav.

 

Vezano uz zabranu rada nedjeljom, naglašeno je kako se i dalje ova tematika percipira najviše kao zabrana rada velikih trgovačkih lanaca. No rad nedjeljom ne samo da se odvija u brojnim drugim djelatnostima, a ne samo trgovini, nego i unutra  same trgovine postoje razlike; male „kvartovske“ trgovine hranom kao i male trgovine neprehrambenim proizvodima također će biti obuhvaćene zabranom, a  posljedice mogu biti drugačije i dalekosežnije.  U raspravi je iznova naglašeno kako odluke ove vrste treba prepustiti poslodavcima, te se procjenjuje kako je odluka donesena u političke svrhe.

 

vrh stranice