Savjetovanje je okupilo brojne zainteresirane dionike: predstavnike poslodavaca, sindikata, agencija za privremeno zapošljavanje, stručnjake zaštite na radu, predstavnike državnih i javnih institucija te Inspektorata rada. Uvodno su nazočne pozdravili Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, i Admira Ribičić, direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove pri HUP-u, koji su istaknuli važnost primjerenih uvjeta rada i sigurnosti na radu radnika neovisno o obliku njihova radnog angažiranja. Djelatnost agencija za privremeno zapošljavanje radnika u Hrvatskoj predstavio je Bojan Poljičak, voditelj HUP-ove Koordinacije za agencijski rad i posredovanje pri zapošljavanju. Istaknuo je kako je privremeno zapošljavanje najbolji oblik regulirane fleksibilnosti zbog plaćenog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja od prvog dana zaposlenja, jednakog postupanja i redovite isplate plaća, fleksibilnosti u mogućnosti traženja i selekcije radnika, poznavanja potreba tržišta rada te omogućavanja radnicima stjecanje potrebnog radnog iskustva i vještina. Model privremenog zapošljavanja u Republici Hrvatskoj uveden je 2003., a u sadašnje vrijeme je reguliran Zakonom o radu iz 2014. godine. U Republici Hrvatskoj od ukupno oko 150 registriranih agencija, aktivno je njih oko 50 posto. Iako je zastupljenost privremenog zapošljavanja u ukupnoj zaposlenosti od 0,8 posto u Hrvatskoj još daleko ispod prosjeka Europe od 1,9 posto, brojčani pokazatelji ukazuju da je broj radnika ustupljenih od agencija u posljednje tri godine u značajnom porastu. Prema periodičkom istraživanju koje provodi udruga World Employment Confederation, postoji korelacija između konkurentnosti ekonomije i provođenja odgovarajuće zakonske regulative usluga zapošljavanja. Hrvatska je po indeksu te regulative sa 35 posto u donjem dijelu ljestvice, zaključio je Poljičak. Govoreći o pravima i obvezama u području zaštite na radu i zaštite zdravlja koje se odnose na ustupljene radnike, Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, prikazao je normativno uređenje i provedbu mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu u Republici Hrvatskoj, a što je regulirano Zakonom o zaštiti na radu, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o zdravstvenom osiguranju. Istaknuo je kako je na mjestima rada u proteklim godinama 2015. i 2016. prijavljeno više od 13 tisuća ozljeda na radu, dok se neznatno smanjio broj smrtno stradalih radnika. Podaci ukazuju na potrebu jačanja preventivnog djelovanja i raščlanjivanja subjekata u okviru djelatnosti koje bilježe visoke stope ozljeda na radu, a radi utvrđivanja uzroka i donošenja akcijskog plana radi sprječavanja navedenih pojava. Kada je riječ o privremenom zapošljavanju, postoji specifičan odnos između agencije koja sklapa ugovor o ustupanju radnika s korisnikom, agencije koja sklapa ugovor s radnikom i radnika koji s uputnicom dolazi kod korisnika radi obavljanja posla. Na primjeru konkretnog ugovora iz prakse između agencije i korisnika vidljivo je da ugovor sadrži općenite formulacije i doslovno prenosi opće odredbe iz Zakona o radu. Sukladno Zakonu o radu, agencija je dužna, prije ustupanja korisniku, radnika upoznati s posebnim profesionalnim znanjima i vještinama za obavljanje posla kod korisnika i sa svim rizicima koji se odnose na zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, te je dužna ustupljenog radnika osposobiti prema propisima o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu. Korisnik se u odnosu na ustupljenog radnika smatra poslodavcem u smislu obveza primjene odredbi zakona i propisa kojima su uređeni sigurnost i zaštita zdravlja na radu, te je dužan agenciju upoznati sa svim rizicima obavljanja poslova agencijskog radnika prije sklapanja ugovora. U praksi koju primjenjuju agencije, osposobljavanje, opremanje i primjena sredstava zaštite na radu, te obvezni zdravstveni pregled obveza su korisnika. U daljnjem izlaganju istaknuo je potrebu redovite suradnje poslodavaca s radničkim vijećima kako bi se razmijenile informacije o strukturi radnika, među ostalim, i o zapošljavanju agencijskih radnika, o stanju i mjerama unapređivanja zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i svim drugim važnim pitanjima koja se odnose na uvjete rada. U odnosu na ugovore koje sklapaju agencije s korisnicima, naglasio je važnost preciznog utvrđivanja obveza u području zaštite na radu. Branko Mesić, viši inspektor rada i voditelj Odjela za provedbu zajedničkih aktivnosti inspektora rada Europske unije pri Inspektoratu rada u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, predstavio je Europsku kampanju Odbora viših inspektora rada 2017.-2019. „Zaštita na radu radnika zaposlenih putem agencija za privremeno zapošljavanje“. Istaknuo je da je potreba za ovom kampanjom proizišla iz provedenih studija koje su pokazale da je broj ozlijeđenih radnika ustupljenih preko agencije veći od stalno zaposlenih radnika. Studije pokazuju da je jedan od glavnih razloga slabija informiranost privremeno zaposlenih radnika od stalno zaposlenih radnika o mjerama zaštite na radu i rizicima obavljanja poslova kod korisnika. Kampanja će u svom fokusu imati promatranje tripartitnog odnosa između agencije za privremeno zapošljavanje, korisnika i ustupljenog radnika. Navedena kampanja će ići u dva smjera: inspekcijski nadzor i informiranje poslodavaca i zainteresirane javnosti. Nenajavljeni inspekcijski nadzori će se obavljati pomoću pripremljenih kontrolnih lista prvo kod agencija za privremeno zapošljavanje gdje će se prikupiti podaci o ustupljenim radnicima, pa će se na temelju tih podataka odabrati korisnici za daljnji inspekcijski nadzor na temelju procijenjene veličine rizika. U inspekcijskim nadzorima donosit će se inspekcijske mjere, a u slučaju daljnjeg kršenja propisa i prekršajne mjere. Brošure za agencije za privremeno zapošljavanje, korisnike i ustupljene radnike usklađene s hrvatskom zakonskom regulativom bit će dostupne zainteresiranima. Cilj kampanje je promicanje bolje zaštite na radu ustupljenih radnika, tj. postizanje jednake razine zaštite na radu radnika ustupljenih od agencija i stalno zaposlenih radnika. Katarina Pavlić, stručnjakinja za zaštitu na radu u Adria grupi d.o.o., predstavila je aktivnosti stručnjaka zaštite na radu u agenciji za privremeno zapošljavanje radnika „Adria zaposlenici“ d.o.o. Osposobljavanje radnike za poslove koje će obavljati kod korisnika u prisutnosti ovlaštenika poslodavca na temelju procjene rizika na mjestu rada obavlja agencija i upućuje radnike na liječnički pregled. Takav pristup u praksi se potvrdio kao najučinkovitiji za sve dionike koji su uključeni u proces ustupanja radnika za privremene poslove, rekla je Pavić. Rukovoditelj Službe zaštite na radu u Hrvatskim šumama d.o.o. Drago Klarić u svom izlaganju govorio je o zaštiti na radu ustupljenih radnika iz prakse korisnika te je istaknuo kako zbog sezonskih poslova tvrtka često ima potrebu za zapošljavanjem unajmljenih radnika. Osvrnuo se na složenost načina privremenog zapošljavanja preko agencije posrednika u pitanjima prava i odgovornosti sudionika takvog načina zapošljavanja, tj. odnosa radnik-agencija-korisnik. Istaknuo je kako su obveze u ugovorima o ustupanju radnika između agencija i korisnika često nedovoljno definirane, što u konačnici ostavlja štetne posljedice na radnika zbog nedorečenosti utvrđivanja obveza. Ukoliko agencije ugovorom o ustupanju preuzimaju obvezu osposobljavanja radnika za rad na siguran način, a istu ne izvršavaju, problem ostaje korisniku koji po propisima mora skrbiti za daljnju primjenu pravila i mjera zaštite na radu. Napominje kako agencije izbjegavaju ugovaranje osposobljavanja od strane korisnika, jer im to stvara dodatni trošak, odnosno umanjuje prihode. U konačnici, da bi se zadovoljili zakonski propisi, u Hrvatskim šumama se radnici upućuju na rad pod nadzorom, posljedica čega je smanjena efikasnost radnika i povećanje troškova korisnika. Nakon rasprave, razmjene iskustava i mišljenja zaključeno je da je korisnik taj koji ima saznanja o rizicima obavljanja posla, te bi na temelju procjene rizika za konkretno mjesto rada trebao provesti osposobljavanje ustupljenog radnika za rad na siguran način i osigurati mu potrebna osobna zaštitna sredstva. Agencijsko zapošljavanje je realnost, agencijski rad je potreban kod kraćih zamjena zbog bolovanja stalno zaposlenih djelatnika i u drugim opravdanim slučajevima, ali ga je pogrešno koristiti kao zamjenu za redoviti rad. U području privremenog zapošljavanja potrebno je jačati odgovornost i mjere prevencije u području zaštite na radu od strane svih dionika: agencija, korisnika i samih radnika. Ugovori između agencija i korisnika o ustupanju radnika trebaju konkretno i precizno regulirati obveze iz područja zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika primjereno konkretnim okolnostima. Ukazuje se i potreba da same agencije zaposle stručnjake zaštite na radu kako bi u suradnji s korisnicima i njihovim stručnjacima učinkovitije djelovali u organizaciji i provedbi propisanih mjera zaštite na radu.