Proljetni paket europskog semestra: preporuke za koordinirani odgovor na pandemiju koronavirusa

Preporuke se temelje na dvama ciljevima: ublažavanju teških negativnih socioekonomskih posljedica pandemije koronavirusa u kratkom roku te postizanju održivog i uključivog rasta koji omogućuje zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju u kratkoročnom do srednjoročnom razdoblju.

Paket europskog semestra s novim fokusom

U godišnjoj strategiji održivog rasta predstavljena je Komisijina strategija rasta utemeljena na promicanju konkurentne održivosti kako bi se izgradilo gospodarstvo u interesu građana i planeta. S izbijanjem krize uzrokovane koronavirusom to je i dalje iznimno važno. Preporuke obuhvaćaju četiri dimenzije konkurentne održivosti – stabilnost, pravednost, ekološku održivost i konkurentnost. Usto se poseban naglasak stavlja na zdravlje. Preporuke odražavaju i predanost Komisije uključivanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda u europski semestar jer oni pružaju integrirani okvir koji obuhvaća javno zdravlje te socijalna, ekološka i gospodarska pitanja.

Preporuke pokrivaju područja kao što su ulaganja u javno zdravlje i otpornost zdravstvenog sektora, očuvanje radnih mjesta s pomoću dohodovne potpore za pogođene radnike, ulaganja u ljude i vještine, potpora korporativnom sektoru, a posebno malim i srednjim poduzećima, te poduzimanje mjera protiv agresivnog poreznog planiranja i pranja novca. Kako bi se gospodarstvo EU-a suočeno s digitalnom i zelenom tranzicijom moglo transformirati, oporavak i ulaganja moraju ići ruku pod ruku.

Fiskalne preporuke po državama članicama ove su godine kvalitativne i odstupaju od proračunskih zahtjeva koji bi se inače primjenjivali. One odražavaju aktiviranje opće klauzule o odstupanju te se državama članicama preporučuje da poduzmu sve potrebne mjere za učinkovito rješavanje problema izazvanih pandemijom, održavanje gospodarstva i pružanje podrške oporavku koji će uslijediti. Kada to gospodarski uvjeti dopuštaju, fiskalne politike trebale bi biti usmjerene na postizanje razboritih srednjoročnih fiskalnih položaja i osiguranje održivosti duga uz istodobno poticanje ulaganja.

Praćenje fiskalnih kretanja

Komisija je donijela i izvješća u skladu s člankom 126. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju EU-a za sve države članice osim Rumunjske, na koju se već primjenjuje korektivni dio Pakta.

Komisija je dužna izraditi ta izvješća za države članice koje će prema njezinim prognozama u 2020. prekoračiti prag deficita od 3 % ili one koje ga same planiraju prekoračiti zbog razloga povezanih s koronavirusom. U izvješćima za Francusku, Belgiju, Cipar, Grčku, Italiju i Španjolsku procjenjuje se i usklađenost tih država članica s kriterijem duga u 2019. na temelju podataka koje je potvrdio Eurostat.

U tim se izvješćima uzima u obzir negativan učinak pandemije koronavirusa na nacionalne javne financije. S obzirom na iznimnu nesigurnost povezanu s izvanrednim makroekonomskim i fiskalnim posljedicama aktualne pandemije, Komisija smatra da se u ovom trenutku ne bi trebala donijeti odluka o tome hoće li se na države članice primjenjivati postupak u slučaju prekomjernog deficita.

Daljnji koraci

Koordinirani europski gospodarski odgovor bitan je za ponovno pokretanje gospodarske aktivnosti, ublažavanje štete za gospodarstvo i društvo te smanjenje razlika i neravnoteža. Europski semestar za koordinaciju gospodarskih politika i politika zapošljavanja stoga je ključan element strategije oporavka.

U tom kontekstu, Komisija poziva Vijeće da podrži preporuke po državama članicama, a države članice da ih u potpunosti i pravovremeno provedu.

Izjave članova Kolegija

Izvršni potpredsjednik nadležan za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis izjavio je: Koronavirus nas je pogodio poput asteroida i uzrokovao goleme gubitke u europskom gospodarstvu. Ovaj proljetni paket semestra preinačen je i pojednostavnjen kako bi se državama članicama pružile smjernice za prevladavanje ove nepogode. U ovoj prvoj fazi naglasak je na ulaganja u javno zdravlje i zaštitu radnih mjesta i poduzeća. Kako se budemo usmjeravali na oporavak, semestar će biti ključan za osiguravanje koordiniranog pristupa da bi se naša gospodarstva vratila na put održivog i uključivog rasta. U tome nitko ne bi smio biti zapostavljen. Potrebne su nam i reforme za poboljšanje produktivnosti i poslovnog okruženja. Kada uvjeti to dopuste, morat ćemo uspostaviti ravnotežu između postizanja fiskalne održivosti i poticanja ulaganja.

Povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit izjavio je: Glavni prioriteti našeg gospodarskog odgovora na krizu kao i uključive zelene i digitalne tranzicije bit će pružanje potpore radnicima, jačanje socijalne zaštite, borba protiv nejednakosti i osiguranje prava na razvoj vještina našim građanima. To možemo postići samo zajedničkim snagama. Europski stup socijalnih prava i dalje nas usmjerava u tim nastojanjima. Oporavak nakon koronavirusa mora poticati otpornost i uzlaznu konvergenciju stavljanjem građana u središte tih procesa.

Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio je: Pandemija koronavirusa i mjere potrebne za suzbijanje širenja zaraze zadale su težak udarac europskim gospodarstvima. Preporuke odražavaju tu dosad nezabilježenu situaciju. Današnji su prioriteti jačanje zdravstvene zaštite, potpora našim radnicima i spašavanje naših poduzeća. Međutim, izazovi s kojima smo se suočavali prije ove krize nisu nestali. Kako se budemo okretali prema budućnosti, ciljevi naših ulaganja i reformi moraju ostati usmjereni na uspjeh zelene i digitalne tranzicije i osiguranje socijalne pravednosti. To znači i da svatko mora snositi svoj dio troškova: u Europi solidarnosti i pravednosti nema mjesta agresivnom poreznom planiranju.

Dodatne informacije dostupne su na poveznicama:

Proljetni paket Europskog semestra 2020.: Pitanja i odgovori

Informativni članak: Proljetni paket europskog semestra

Komunikacija o preporukama po državama članicama