11.12.2023.
Drvna
i papirna industrija treći je sektor realnog gospodarstva, koji je postigao
sporazum o Kolektivom ugovoru na domaćem tržištu, a zajednička poruka
poslodavaca i sindikata je da nema konkurentne tvrtke bez zadovoljnog radnika
ni zadovoljnog radnika bez konkurentne tvrtke.
Drvna
i papirna industrija, kao izvoznik s vanjsko trgovinskim suficitom, pod jakim
je pritiskom krize građevinskog sektora u Njemačkoj, Italiji i Austriji zbog čega se suočava s intenzivnim padom
narudžbi.
Stoga
su poslodavci i sindikati upozorili na nužnost donošenja mjera, koje bi pomogle
industriji prebroditi tu krizu.
„Današnjim potpisivanjem Kolektivnog
Ugovora, te Ugovorom o Socijalnom vijeću koje smo potpisali u travnju ove
godine, uspostavljena je nova paradigma odnosa poslodavaca i sindikata u drvnoj
i papirnoj industriji. Naša uspješna budućnost u bitnome ovisi o našoj suradnji
i dijalogu. Na našim glavnim izvoznim tržištima nastupila je recesija, što je
već dovelo do dramatičnih poremećaja u tvrtkama, a najgore čini se tek slijedi
tijekom 2024. godine. Rješenje je u tripartitnom dijalogu Vlade, poslodavaca i
sindikata, koje bi vodilo u aktivaciju mjera očuvanja radnih mjesta, pomoć u
osiguravanju likvidnosti te osiguranju drvne mase kao ključnog resursa
sektora“, istaknuo
je Ivić Pašalić, predsjednik HUP – Udruge drvne i papirne industrije.
„Nisu dobra vremena,
ulazimo u novu recesiju poput one iz 2008. godine, koja je već zahvatila
Njemačku i njihove građevinske tvrtke, što direktno utječe na domaću drvnu i
papirnu industriju. Naše tvrtke imaju kapacitete i kvalitetne proizvode, ali je
ključno pitanje hoće li biti kupaca i narudžbi. Zato je ključno sačuvati
industriju u Hrvatskoj. Ukoliko bude potrebno sindikati će zajedno s
poslodavcima od Vlade tražiti rješenja“, poručio je Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih
sindikata Hrvatske.
Kolektivnim ugovorom
određeno je da zakonski određena minimalna plaća bude osnovica za izračun svih
plaća u sektoru na način da se plaća uvećava za koeficijente ovisno o
složenosti poslova, pri čemu poslodavac mora zadržati odnose između pojedinih
grupa složenosti, kako je navedeno u tarifnom dijelu Kolektivnog ugovora.
Osnovna plaća radnog mjesta uvećava se najmanje za 20 posto za rad noću, 30 posto
za prekovremeni rad te 50 posto za rad nedjeljom.
„Kolektivni ugovor nije samo interes
radnika i sindikata već zajednička vrijednost jer će se uvjeti definirani
Kolektivnim ugovorom primjenjivati u cijeloj industriji. U KU-u su definirani
minimalni uvjeti, a svi zaposlenici tvrtki koje bolje uvjete će ih i zadržati.
U ovom je trenutku kada nas pogađa recesija ključno spasiti industriju i sva
radna mjesta“, poručio
je Berislav Bossak, predsjednik Samostalnog sindikata Hrvatske.
Potpisnici
Kolektivnog ugovora su u ime poslodavaca Ivić Pašalić, predsjednik
HUP-Udruge drvne i papirne industrije, Berislav Bossak, predsjednik
Samostalnog sindikata Hrvatske, Ilija Budimir, predsjednik Sindikata
Spačva Vinkovci, Emanek Demeter, predsjednik Sindikata sigurnost
Koprivnica – HUS, Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata, Dean
Košić, predsjednik Novog sindikata TVIN Virovitica, Zlatko Safkin,
predsjednik Sindikata zaposlenika "Stvarnost 1990", Dragutin
Šmerda, predsjednik Slavonsko baranjskog sindikata.
Hrvatska
drvna i papirna industrija jedini je sektor u Hrvatskoj s vanjsko trgovinskim
suficitom od čak 330 milijuna eura u 2022. godine. U industriji radi više od
1300 tvrtki s više od 18.000 zaposlenih. Ukupni prihod u četiri godine gotovo
se udvostručio na 2,1 milijardu eura godišnje uz 980 milijuna eura prihoda iz
izvoza.
Recesija
u Njemačkoj i Austriji u inače zdravom hrvatskom sektoru prouzročila je pad
izvoza drvne industrije od 26,9% od lipnja do kolovoza ove godine, a u nedavnoj
anketi članica
HUP-
Udruge drvne i papirne industrije, čak dvije trećine tvrtki očekuje pad
prometa do 40% u 2023. godini te preko 60% njih sukladno ponašanju inozemnih
partnera očekuje pad prometa i u prvoj polovici 2024. godini.